Poslovni broj: Usž-1253/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženika Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Zagreb, Šubićeva 29, u predmetu radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1683/2023 od 30. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I- 1683/2023 od 30. siječnja 2025.

II. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, klasa: UP/I-362-02/23-02/618, urbroj: 443-01- 15-23-2 od 30. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda poništeno je rješenje tuženika kojim je tužitelju naređeno da u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni izvedeno proširenje prometnice u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka, na dijelove k. č. br. [katastarska čestica], na dijelu prometnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između bočnih okomitih parkirnih mjesta, između kućnih brojeva 1A i 19, bez ishođene građevinske dozvole. Istim rješenjem tužitelj je upozoren na mogućnost izricanja do tri novčane kazne i izvršenje rješenja putem treće osobe na trošak izvršenika, a rješenje sadrži i ostale napomene i upozorenja sukladno zakonu.

2. Protiv ove presude tuženik je izjavio žalbu u kojoj se poziva na utvrđeno činjenično stanje te na odredbu članka 3. stavka 1. točka 28. Zakona o gradnji. Ističe da je sprječavanje bespravne gradnje u javnom interesu. Ne predlaže način rješavanja žalbe.

3. Tužitelj je dostavio odgovor na žalbu kojom se poziva na odredbe Zakona o cestama te ističe da se status nerazvrstane ceste ne stječe upisom u katastar i zemljišne knjige nego samom izgradnjom nerazvrstane ceste kao komunalne infrastrukture. Također navodi da je sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o cestama dužan održavati nerazvrstane ceste na svom području te smatra da je pravilno stajalište suda prema kojem tuženik nije u skladu s načelom razmjernosti ocijenio je li izgradnja, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih prometnica od interesa za Republiku Hrvatsku odnosno u javnom interesu. Predlaže da sud žalbu odbije.

4. Žalba je osnovana.

5. Presudom prvostupanjskog suda poništeno je rješenje tuženika uz obrazloženje prema kojem rješenje tuženika nije dovoljno i pravilno obrazloženo odnosno prema ocjeni prvostupanjskog suda izreka rješenja tuženika je nejasna u smislu članka 117. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. i proturječna njegovom obrazloženju zbog čega je sud zaključio kako nema dovoljno osnove za zaključak koje je točno radove tužitelj izvodio bez građevne dozvole, na kojim nekretninama te je li mu za njihovo izvođenje potrebna građevinska dozvola. Također prema stajalištu suda tuženik je propustio provesti test razmjernosti pri čemu je ukazao da tužitelj sporne radove provodi u javnom interesu, a njihov dovršetak ovisio je dijelom i o radu državnih tijela.

6. Tuženik je inspekcijskim nadzorom 26. lipnja 2023. na izvođenju građevinskih radova na k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] u Zagrebu, Aleja Matije Ljubeka, između brojeva 1a i 19 utvrdio da je prema uvjerenju tužitelja od 7. lipnja 2023. riječ o prometnici kategoriziranoj kao nerazvrstana cesta, da je tužitelj ishodio građevinski projekt zajedničke oznake 22/2023 od travnja 2023., razine glavni i izvedbeni projekt, te da je u katastar Grada Zagreba dio prometnice koji se vodi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan kao prometnica, dok se dio prometnice odnosno proširenje na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosi na zelene površine, tj. "zelene otoke" između bočnih okomitih parkirnih mjesta što nije upisano u katastar kao dio prometnice. Tuženik je utvrdio da tužitelj nije ishodio građevinsku dozvolu, odnosno da se radi o izvođenju radova na proširenju nerazvrstane ceste na dijelove k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez ishođenja građevinske dozvole. Stoga je tuženik pozivom na odredbe članka 106. i 113. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.) donio rješenje kojim tužitelju nalaže uklanjanje radova izvedenih bez građevinske dozvole.

7. Iz navedenog slijedi da je nadležni inspektor u pravilno i zakonito provedenom inspekcijskom postupku utvrdio kako je tužitelj radovima rekonstrukcije pristupio bez da je prethodno ishodio građevinsku dozvolu.

8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 28. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19. i 145/24.) rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

9. Prema odredbi članka 106. stavka 1. istog Zakona, gradnji se može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom članka 113. Zakona o državnom inspektoratu propisana je ovlast i obveza nadležnog inspektora da u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naredi investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno je i na zakonu osnovano tuženik donio rješenje kojim tužitelju nalaže uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela kojeg gradi bez prethodno ishođene građevinske dozvole.

12. Pri tome žalbeni navodi kojima tužitelj ukazuje na svoju obvezu održavanja nerazvrstanih cesta prema odredbama Zakona o cestama i Zakona o komunalnom gospodarstvu nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, nesporno je da je tužitelj obvezan održavati nerazvrstane ceste na svojem području, međutim niti zakoni na koje se tužitelj u žalbi poziva niti Zakon o gradnji i Zakon o državnom inspektoratu ne sadrže odredbe koje bi jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave oslobađale obveze za ishođenje građevinske dozvole u situacijama kao što je predmetna.

13. Pri tome pravilno tužitelj ukazuje da status nerazvrstane ceste nije ovisan o upisu u katastar odnosno u zemljišne knjige kako to pogrešno zaključuje tuženik. Međutim, i za izvođenje radova rekonstrukcije kao što su predmetni radovi, na nerazvrstanoj cesti potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu.

14. Također se napominje da je promašen zaključak prvostupanjskog suda prema kojem je tuženik povrijedio konvencijsko pravo jer prilikom donošenja rješenja nije proveo test razmjernosti. Naime, test razmjernosti provodi se u situaciji kada postoji sukob između javnog i privatnog interesa, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Naime, obveza tužitelja da održava nerazvrstane ceste u javnom je interesu, a također je u javnom interesu i postupanje tuženika u situaciji kada u provedbi nadzora utvrdi da je riječ o gradnji koja je protivna mjerodavnim propisima.

15. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 135. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 22. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić