Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-127/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje dr. sc. Sanje Zagrajski, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Anđele Bošković Rajković i sutkinje Katice Krajnović, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja DO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Goran Ružić, odvjetnik u Čakovcu (dalje: tužitelji), protiv tuženika Grad Prelog, OIB: 55624885874, Prelog, Glavna 35, kojeg zastupa punomoćnik Alan Švendi, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o. Zagreb, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-292/2022-10 od 23. studenog 2023., na sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužitelja se uvažava te se presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-292/2022-10 od 23. studenog 2023. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu i zahtjevu tuženika za sastav odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev 1. tužitelja DO, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice HO, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] koji glasi:

"Tuženik Grad Prelog, Glavna 35, Prelog, OIB 55624885874 dužan je isplatiti tužiteljima OO iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i HO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.363,57 eura/10.273,82 kuna sa zakonskom zateznom kamatom računatom od dana podnošenja ove tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se 1. tužitelju DO, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici HO, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] da tuženom Gradu Prelogu, OIB 55624885874, Prelog, Glavna 35 naknade troškove postupka u iznosu od 746,55 eura/ 5.624,88 kuna, u roku od 15 dana.“

I, riješeno je:

„Utvrđuje se da je djelomično povučen tužbeni zahtjev za iznos od 1.290,89 eura/ 9.726,18 kuna.“

2. Protiv prvostupanjske presude pravovremenu žalbu podnijeli su tužitelji pobijajući presudu u cijelosti zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz dosudu troškova za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu tužitelja u kojem osporava sve žalbene navode, predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu uz dosudu troškova sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio, žalbene navode tužitelja, kao i navode tuženika iz odgovora na žalbu ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. No, u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu potpuno i pravilno utvrđene sve činjenice o kojima ovisi odluka o tužbenom zahtjevu, pa je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP).

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade u iznosu od 1.363,57 Eura na ime oduzetog zemljišta u vlasništvu tužitelja od 221 m2 nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća, tri gospodarske zgrade, štagalj i dvorište površine 1669 m2, a do čega je došlo upisom nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Prvostupanjski sud pored među strankama nespornih činjenica da je tuženik temeljem geodetskog elaborata izvršio upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je došlo do umanjenja površine nekretnine tužitelja (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a da tužiteljima nije isplaćena naknada za oduzeto zemljište od 221 m2, odbija tužbeni zahtjev, prihvaćajući osnovanim tuženikov prigovor zastare. Prvostupanjski sud iznosi stav da u postupku nije utvrđeno kada je došlo do ustaljene opće uporabe kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u svojstvu ceste, no da je kao nerazvrstana cesta evidentirana u zemljišnoj knjizi 25. kolovoza 2017. (predmet Z-7441/17) pa da je zastarni rok od 5 godina počeo teći najkasnije tog dana. Stoga, kako je tužba podnesena 18. listopada 2022. zaključuje da je potraživanje tužitelja zastarjelo.

9. Za sada se ne može prihvatiti stav, niti obrazloženje prvostupanjskog suda o nastupu zastare tužiteljeva potraživanja za isplatu naknade za oduzeto zemljište.

10. Žalbenim navodima da ni na koji način nisu obaviješteni da je na njihovoj nekretnini došlo do promjene površine koja je od utjecaja na njihovo vlasništvo, da nije bilo radova na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (asfaltiranja ili izgradnje ceste) koji bi ukazivali da su moguće promjene stanja u zemljišnoj knjizi, da tužitelji ni na koji način nisu obaviješteni kao vlasnici o promjeni površine njihove nekretnine, zapravo ukazuju na povredu svog prava vlasništva.

11. Nepovredivost prava vlasništva jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i kao takva temelj za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava Republike Hrvatske, „Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14; dalje: Ustav).

12. Prema čl. 50. st. 1. Ustava samo je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Tuženik je na temelju čl. 105. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14; dalje ZC) imao pravo izvlastiti dio nekretnine tužitelja za upis nerazvrstane ceste, no pri tome je bio dužan i platiti naknadu za dio oduzetog zemljišta tužiteljeve nekretnine.

13. Pravno je shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda broj Su-123/2024-5 od 27. svibnja 2024., a koje je primjenjivo u ovom slučaju i koje glasi:

„Zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice), zastarijeva u općem zastarnom roku iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), s tim da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed, što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova.

Iznimno, u implementaciji sadržaja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3062/2019 od 3. studenoga 2020., u okolnostima kada je tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kada je saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed te nekretnine, tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.“

14. Tužitelji su se dopisom od 17. srpnja 2022. obratili tuženiku tvrdeći da im je oduzeto vlasništvo dijela nekretnine, da su povrijeđena njihova vlasnička prava, te predložili mirno rješenje nastalog spora, koji je prijedlog tuženik odbio. Potom su, 18. listopada 2022. podnijeli tužbu sa zahtjevom za isplatu.

15. Dakle, u konkretnom je slučaju prema stavu ovog suda potrebno utvrditi a upravo zbog specifičnosti slučaja kada je zastara počela teći, odnosno kada su tužitelji saznali za promjenu namjene (dijela) nekretnine, neovisno od trenutka kada objektivno više nisu mogli s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed. Specifičnost slučaja se ogleda u navodima tužitelja da nisu obaviješteni da je na njihovoj nekretnini došlo do promjene površine koja je od utjecaja na njihovo vlasništvo, da nije bilo radova na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (asfaltiranja ili izgradnje ceste) koji bi ukazivali da su moguće promjene stanja u zemljišnoj knjizi i da nisu obaviješteni u upisu u zemljišnu knjigu, a koje činjenice nisu u dovoljnoj mjeri raspravljene.

16. Osnovano tužitelji dovode u pitanje stav prvostupanjskog suda da bi u konkretnom slučaju zastara počela teći 25. kolovoza 2017. kao dana kada je u zemljišnu knjigu zaprimljen prijedlog za upis, Prijavni list broj Klasa: 932-06/17- 02/48, a sve pozivom na načela povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. Iako su navedena načela nedvojbena, njihova je primjena u konkretnom slučaju upitna pored činjenice da su upravo tužitelji upisani vlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su, kao vlasnici nekretnine upravo po načelu zakonitosti opravdano svoje upisano pravo vlasništva smatrali zaštićenim, koje se u konkretnom slučaju opravdano suprotstavlja načelu javnosti i povjerenja, jer tužitelji nisu imali opravdanog razloga sumnjati da je došlo do promjene upisa u zemljišnoj knjizi.

17. Osim toga, sama predaja prijedloga za upis ne znači da će upis biti i dopušten i da će stvoriti pravne učinke jer je zemljišnoknjižni sud dužan je po službenoj dužnosti utvrditi postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišnu knjigu. Ukoliko neka od pretpostavki nije ispunjena, zemljišnoknjižni sud odbiti će prijedlog za upis, a sve na temelju čl. 108. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj:91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17) koji je bio na snazi u vrijeme zaprimanja prijedloga za upis.

18. Stoga tužitelji opravdano dovode u pitanje na temelju za sada utvrđenog činjeničnog stanja zaključak prvostupanjskog suda o nastupu zastare njihova potraživanja, radi čega je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

19. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka pod toč. II. izreke, jer će nova odluka o troškovima postupka ovisiti o novoj odluci o glavnoj stvari i o konačnom uspjehu stranaka u postupku, a u novoj odluci o troškovima postupka prvostupanjski sud odlučit će i o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu i zahtjevu tuženika za sastav odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu (čl.166. st. 3. ZPP).

20. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud provesti novu glavnu raspravu i otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem. Prvostupanjski je sud dužan raspraviti neutvrđenu spornu činjenicu kada su tužitelji saznali za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nisu mogli s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed, a dužan je raspraviti i sva druga pitanja na koja je ukazano u ovoj odluci sukladno odredbi čl. 377. st. 2. ZPP.

21. Rješenje prvostupanjskog suda u nepobijanom dijelu kojim je utvrđeno djelomično povlačenje tužbe ostaje neizmijenjeno.

22. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 370. ZPP.

Osijek, 22. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

dr. sc. Sanja Zagrajski