Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1164/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Branke Guljaš, predsjednice vijeća, suca izvjestitelja i člana vijeća Berislava Babića i sutkinje Katice Krajnović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica ABC, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika 1. CĐ pok. DĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, 2. ŽĐ ž. C rođ. EĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, 3. MĐ p. MĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, 4. NĐ ž. D rođ. EĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, 5. EĐ Ž, [adresa] (u zemljišnoj knjizi upisana i kao KĐ ud. pok. ABC te kao KĐ), nepoznatog boravišta, svi zastupani po skrbniku AĐ, odvjetniku u [adresa], 6. ZĐ iz [adresa], 7. GĐ iz [adresa], obje kao zakonske nasljednice DĐ pok. SĐ, 8. TĐ, nepoznatog boravišta, zastupan po posebnom skrbniku AĐ, odvjetnik iz [adresa], 9. VĐ iz [adresa], kao zakonskog nasljednika iza pok. ABC pok. ABC, 10. RĐ iz [adresa], 11. UĐ iz [adresa]., oboje kao zakonski nasljednici iza pok. FĐ pok. ŠĐ [adresa] (u zemljišnim knjigama upisana i kao FĐ ž. E), 12. ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravna slijednica iza pok. ĆĐ pok. BĐ, 13. IĐ iz [adresa]. PĐ iz [adresa], oboje kao zakonski nasljednik iza pok. HĐ rođ. M i HĐ N (K),[adresa], zastupani po punomoćniku ABC, odvjetnica u [adresa], 15. DĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 16. ŽĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku ABC, odvjetnica u [adresa] i 17. EĐD iz [adresa] str.4, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku ABC, odvjetnica u [adresa], potonji troje tuženika kao zakonski nasljednici iza pok.OĐ iz [adresa] i kao zakonski nasljednici iza pok. HĐ rođ. M i HĐ N (K), [adresa], 18. JĐ r. HĐ iz [adresa], zastupane po punomoćniku ABC, odvjetnik u [adresa], 19. ČĐ p. ABC iz [adresa], 20. LĐ iz [adresa], 21. CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 22. DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], potonji troje kao zakonski nasljednici iza pok. ŽG pok. A, [adresa] (bila smještena u Domu za starije i nemoćne osobe "Z", [adresa]) EG, [adresa] (u zemljišnoj knjizi upisane kao MG) rođ. G pok. A i BĐ pok. S, [adresa], 23. NG iz [adresa]. KG iz [adresa], zastupanog po majci ĐĐ iz [adresa], oboje kao zakonski nasljednici iza pok. AG (ZG) pok.KĐ, [adresa] i 25. GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonske nasljednice iza pok. SG rođ. ĆĐ pok. T, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika 12. ĐĐ, 23. NG i 24. KG, protiv presude i presude na temelju priznanja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj P-1259/2020- 61 od 28. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika 12. ĐĐ, 23. TG i 24. KG se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju, poslovni broj P-1259/2020-61 od 28. listopada 2021. u pobijanom dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev prema navedenim tužiteljima.

II. Odbija se zahtjev tuženika 12. ĐĐ, 23. TG i 24. KG za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom i presudom na temelju priznanja suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica CĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], samovlasnik fizičkog dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi maslinjak, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1170m2, na skici lica mjesta označena žutom bojom i opisana slovnim oznakama A-B-C-D-E, izrađena od strane stalnog sudskog vještaka geodete VG dana 10.svibnja 2018. (nalaz i mišljenje broj 6630 od 3.srpnja 2018.), koja skica je sastavni dio ove presude, te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i bez bilo kakvih suglasnosti ili odobrenja tuženih ili drugih osoba parcelacijskim elaboratom formirati novu česticu sukladno utvrđenoj površini i oznakama iz priložene skice te u zemljišnim knjigama i drugim javnim knjigama zatražiti i izvršiti upis uknjižbe prava vlasništva na istoj na svoje ime i u cijelosti, dok su tuženi dužni trpjeti te promjene i taj upis."

2. Ovu presudu, pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženici 12. RG, 23. UG i 24. KG iz razloga označenih u članku 353. stavku 1. točki 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak te traže trošak izjavljene žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, kao i žalbene navode tuženika 12. ĐĐ, 23. TG i 24. KG, ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede iz odredbe članka 354. stavka 2. ZPP-a pa tako i povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se ukazuje žalbom, a niti druge povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPPa).

6. Sud prvog stupnja je raspravio sporna pitanja i ispitao okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, potpuno i valjano utvrdio činjenično stanje (članak 7. i članak 8. ZPP-a).

7. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem prava vlasništva nekretnine dosjelošću te prijenos prava vlasništva uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika od 1. do 24..

8. Tužba u ovoj pravnoj stvari temelji se na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je predmetnu nekretninu tužiteljici prije nekih 15 godina darovala njena tetka FG, a da su FG i njeni preci u nesmetanom i mirnom posjedu predmetne nekretnine još od '60-ih godina prošlog stoljeća, obzirom da su se na istoj nalazile masline koje su održavali i brali i da ih nitko nije ometao niti im posjed osporavao, već su druge osobe za korištenje nekretnine, primjerice za ispašu stoke, trebale njihovu dozvolu, što su potvrdili i saslušani svjedoci.

9. Sud prvoga stupnja utvrdio je očevidom na licu mjesta da nekretnina u naravi predstavlja teren sa tri masline koji je dijelom obrastao samoniklim raslinjem, a da je sa svih strana omeđen kamenim suhozidom te je na očevidu FG iskazala (i pokazala) kako je tužiteljici darovala upravo taj teren omeđen suhozidom.

10. U postupku je utvrđeno da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika od 1. do 24. i da se radi o kč. br. [katastarska čestica], u naravi maslinjak, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je geodetski vještak identificirao predmet spora kao 4/5 dijela navedene čestice, a što iznosi 1464 m2. O navedenom je izrađen nalaz i mišljenje vještaka sa skicom mjesta od 10. svibnja 2018. te priloženom ortofoto kartom i fotografskom prikazu mjesta.

11. Nadalje, tijekom postupka utvrđeno je i kako je FG u popisu katastarskih čestica upisana kao posjednica nekretnine koja je predmet spora u površini koja je utvrđena tijekom prvostupanjskog postupka.

12. S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda da je dosjedanje prednika tužiteljice započelo još 60-ih, sukladno članku 388. stavku 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV) pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti treba cijeniti prema pravnim pravilima tri propisa i to pravila iz paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika; dalje OGZ, a koja pravna pravila se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), a od 1. rujna 1980. prema pravnim pravilima Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, dalje: ZOVO) u smislu članka 21. u vezi s člankom 28. ZOVO-a te konačno po odredbama važećeg ZV-a i to članak 159. ZV-a.

13. U ovom drugostupanjskom postupku po žalbi tuženika sporno je da li je geodetski vještak pravilno identificirao površinu nekretnine koja je predmet spora, sporna je i kvaliteta posjeda te da li je povrijeđeno načelo povjerenja u zemljišne knjige pa time i osnovanost tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću.

14. Prema pravnom pravilu 1460. OGZ-a "da se kroz dosjelost stječe nije dovoljno da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.)", dok je pravnim pravilom paragrafa 1461. OGZ propisano da je „zakonit i dovoljan za dosjelost svaki posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala prodavaocu. Prema pravnom pravilu paragrafa 1463. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je propisano da posjed mora biti pošten, dok je pravnim pravilom paragrafa 1477. OGZ propisano da "tko dosjelost svojeg posjeda osniva na vrijeme od trideset ili četrdeset godina nije dužan pokazati zakonit naslov stečenja, ali ako bi suprot njemu bilo dokazano nepoštenje posjeda, tada ne biva dosjelost ni istečenjem pomenutog duljeg vremena."

15. Prema članku 28. stavku 2. ZOVO-a savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Stavkom 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnog za dosjelost (članak 30. stavak 1. ZOVO-a).

16. Navedeno uređenje i rokovi stjecanja prava vlasništva dosjelošću propisani su također i člankom 159. i 160. ZV-a.

17. Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (članak 159. stavak 1. ZV-a). Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću u vlasništvo stvar protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, odnosno protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja ako je njegov posjed barem pošten (članak 159. stavak 2. i 3. ZV-a). Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnog za dosjelost (članak 160. stavak 1. ZVD-a).

18. Iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da se dosjelošću može pretvoriti u pravo vlasništva jedino posjed tuđe stvari koji ima zakonom određeni sadržaj i kakvoću te takav neprekinuto traje zakonom određeno vrijeme.

19. Pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću su: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti propisane zakonom.

20. Odredbom članka 18. stavka 1. ZV-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja (članka 18. st. 2. ZV-a). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (stavka 3.). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom i zlouporabom povjerenja a pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (članak 18. stavak 4. ZV-a), a sukladno stavku 5. istog članka posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

21. Odredbe u pogledu vremena i kakvoće posjeda potrebnih za stjecanje vlasništva nekretnine dosjelošću, s uračunavanjem posjedovanja prednika, sadržane su i u odredbama članka 159. stavka 1. do 3. i članka 160. ZV-a, dok je kakvoća posjeda propisana odredbama članka 72. ZOVO-a, odnosno odredbama članka 18. ZV-a.

22. Savjesnost/poštenje posjeda se pretpostavlja, osim ako se dokaže suprotno (članak 72. stavak 3. ZV-a, odnosno članak 18. stavak 5. ZV-a) pa je na tuženiku bio teret dokaza činjenice da tužitelj nije bio pošten posjednik.

23. Suprotno žalbenim navodima iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da suglasni iskazi svjedoka sumještana ukazuju da je posjed pravnih prednika tužiteljice imao potrebnu kvalitetu i da su posjed izvršavali kao vlasnici još od 60-tih godina prošlog stoljeća i jasno manifestirali vlasnička ovlaštenja i da im nitko nije osporavao posjed, dok tuženica 12. RG u svom iskazu prilikom saslušanja na ročištu kod prvostupanjskog suda nije ničim dovela u dvojbu utvrđeno činjenično stanje, kao što ista i prilikom očevida na licu mjesta nije stavljala nikakve prigovore na činjenična utvrđenja. Iskazi svjedoka po ocjeni ovog suda potvrđuju ne samo osobno viđenje izvršavanja posjeda prednika tuženika već i njihova saznanja po pričanju njihovih pravnih prednika i takvi iskazi potvrđuju ovakve činjenice o dužini trajanja i vršenju posjeda na spornoj nekretnini i nije nužno da su njihovi iskazi potkrijepljeni drugim materijalnim dokazima (tako i Rev- 750/16, Rev 1414/14).

24. U odnosu na žalbene navode tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno cijenio iskaze saslušanih, valja reći da su isti u cijelosti neosnovani, jer je sud prvog stupnja dao jasne i valjane razloge glede ocjene njihovih iskaza, ukazujući kako su iskazi svjedoka suglasni s drugim dokazima u spisu.

25. Neosnovano se u žalbi prigovara i utvrđenoj površini predmetne nekretnine jer je provedenim očevidom utvrđeno da ista predstavlja teren omeđen suhozidom, a što je vidljivo i iz priloženog nalaza i mišljenja vještaka te je isto poslužilo kao osnova izračunu pa su paušalni žalbeni navodi da očevid nije mogao biti proveden, odnosno da vještak na temelju dostupnih podataka nije mogao izraditi pravilan nalaz i mišljenje.

26. Ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tuženika 12. ĐĐ, 23. TG i 24. KG da ih štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige, jer je jasno vidljiva granica između susjednih nekretnina koje su odijeljene izgrađenim suhozidom. U smislu odredbe članka 72. stavka 2. ZOVO-a i članka 18. stavka 3 ZV-a posjed prednika tužiteljice je pošten neovisno o tome što su u zemljišnim knjigama kao vlasnici bili upisani prednici tuženika od 1. do. 24.. Naime, kraj utvrđenih činjenica da su se prednici tužiteljice uvijek ponašali kao vlasnici predmetne nekretnine, da im prednici tuženika od 1. do. 24. nikada nisu osporili pravo vlasništva iako su oni svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirali naočigled, to sama okolnost da su prednici tuženika od 1. do. 24. bili upisani kao vlasnici ne čini posjed nepoštenim jer su na temelju navedenih okolnosti osnovano vjerovali da su vlasnici (Rev-494/2021).

27. Nadalje, tuženici 12. RG, 23. UG i 24. KG su tijekom postupka imali odgovarajuću mogućnost iskazivanja i iznošenja svojih tvrdnji te isti prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda nisu ničim osporili tužbene navode i izvedene dokaze, već se prigovori tuženika u suštini se svode na preocjenjivanje iskaza svjedoka i davanja vlastite i to pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovlašten jedino sud. Pri tome ovaj sud navodi kako su tuženici 12. RG, 23. UG i 24. KG tijekom postupka imali mogućnost predložiti saslušanje nekih drugih svjedoka kako bi dokazali svoje tvrdnje, a što isti nisu učinili tijekom prvostupanjskog postupka.

28. Slijedom navedenog, kod takvog stanja stvari, tužiteljica je kao pošteni posjednik predmetnih nekretnina od '60-ih godina prošlog stoljeća, dakle kroz razdoblje dulje od četrdeset godina stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine, a za dosjedanje joj je bilo dovoljno 20 godina pa se stoga žalbeni navodi tuženika 12. ĐĐ, 23. TG i 24. KG ne mogu prihvatiti kao osnovani.

29. Odredbom članka 130. stavak 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Kako je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine upravo na temelju zakona - dosjelošću to je pravilno sud prvoga stupnja prihvatio tužbeni zahtjev i u dijelu kojim je zatraženo ovlaštenje da tužitelj to svoje pravo upiše u zemljišnim knjigama, a što je u suglasju sa navedenom odredbom članka 130. stavak 1. ZV.

30. Imajući u vidu sve utvrđeno u postupku pred sudom prvog stupnja, neosnovani su žalbeni navodi tuženika, a glede trajanja i istinitosti posjeda tužitelja i njegovih pravnih prednika.

31. Imajući u vidu sve navedeno pravilnom ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski sud ispravno zaključuje da su prednici tužiteljice bili u poštenom i kontinuiranom posjedu potrebnom za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti.

32. Na zakonitost i pravilnost pobijane odluke ne utječu žalbeni navodi oko eventualnog postizanja nagodbe između stranaka, a u vidu isplate naknade, jer isti nisu bili predmet prvostupanjskog pa tako ni ovog žalbenog postupka.

33. Tuženiku nije priznat trošak žalbe, jer sa istom nije uspio (članak 154. stavak 1. ZPP).

34. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

Osijek, 22. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Guljaš