Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Zk-15/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ABC, [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Damjan Konestabo, odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 2/II, protiv protustranke ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, poslovni broj Z-36815/2021 od 18. listopada 2024., 22. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja ABC i preinačuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, poslovni broj Z-36815/2021 od 18. listopada 2024. i rješava:

Na temelju rješenja Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Cres – Lošinj, Općinskog sekretarijata za poslove uprave broj 02/2. -Up. 199/1.-1976 od 11. ožujka 1976.

- dopušta se upis prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ½ idealnog dijela, koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo protustranaka ĐG, [adresa] u 1/8 dijela, UG, [adresa] u 1/8 dijela, VG, [adresa] u 1/8 i ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 1/8 dijela, u korist trgovačkog društva ..., [adresa], [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga kao i brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

„Odbija se prigovor predlagatelja, te se potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju, posl.br. Z-32587/2021 od 05. studenog 2021.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se u izreci rješenja o eksproprijaciji od 11. ožujka 1976. Općinskog sekretarijata za poslove uprave, Imovinsko pravni referat, određuje da se zemljište eksproprira u korist ..., da se potpuno eksproprira u korist društvenog vlasništva, a za potrebe ..., za izgradnju turističkih objekata po .... Iz navedenog proizlazi kako je predlagatelj titular prava korištenja odnosno prava vlasništva. U prilog tome govori i upis na 8/16 idealnog dijela predmetne nekretnine u korist i na ime ... temeljem istog pravnog osnova izravnim upisom u zemljišnu knjigu primjenom Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa sklopljenog između Republike Hrvatske i Republike Slovenije koji je stupio na snagu 23. veljače 2000. Navedeni Ugovor pod pravom vlasništva i drugih stvarnih prava smatra i prava korištenja, raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem. Također navedeni Ugovor ne propisuje kao pretpostavku da nositeljevo pravo korištenja bude upisano u zemljišnu knjigu. Pravo korištenja stečeno je po samom zakonu odlukom tijela javne vlasni danom pravomoćnosti odluke, dok je upis u zemljišnu knjigu deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Na predmetnoj nekretnini nedvojbeno je pravni prednik predlagatelja bio nositelj izvanknjižnog prava, budući da je nekretnina mogla biti predmet stjecanja prava vlasništva, vrijednost joj je procijenjena u kapital društva i ista je po nadležnom tijelu iskazana u kapitalu društva. Posebno rješenje o deposedaciji nije doneseno što nije rijedak slučaj u eksproprijacijama provedenim za vrijeme socijalističkog društvenog uređenja. Rješenjem o eksproprijaciji utvrđeno je kako će se predaja u posjed izvršiti po pravomoćnosti istog, bez navođenja kako će se o tome donositi posebna rješenja. Nadalje, navodi kako su Vijeće udruženog rada i Vijeće mjesnih zajednica Skupštine Općine Cres - Lošinj na sjednici 25. veljače 1986. donijeli Odluku o prijenosu zemljišta u društveno vlasništvo, građevinskog zemljišta unutar zahvata PUP Bućanje/Vjesnik Cresa i Lošinja broj 7/76. Zemljište obuhvata Turističkog naselja Bućanje privedeno je namjeni od strane korisnika eksproprijacije, pravnog prednika podnositelja žalbe, koji je isplatio novčanu naknadu za izvlaštene nekretnine i nasade u obuhvatu budućeg naselja, što potvrđuje i činjenica da mu Općina Cres - Lošinj nije oduzela zemljište zbog neispunjenja preuzetih obveza. Notorno je da je provedena deposedacija, jer u protivnom izgradnja turističkog naselja ne bi bila dovršena u ugovorenom roku, što bi kao posljedicu u to vrijeme imalo oduzimanje prava korištenja. Pogrešna primjena materijalnog prava očituje se u pogrešnoj primjeni odredbe iz čl. 365. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U konkretnom slučaju se primjenjuje odredba iz čl. 390.a), Glava 4. Završne odredbe istog Zakona. Podnosilac žalbe je odlukom tijela javne vlasti stekao pravo korištenja na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem, stoga je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo time što je odbio primijeniti Ugovor o uređenju imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Predlaže da se usvoji žalba te preinači pobijano rješenje na način da se dopusti zahtijevani upis prava vlasništva te odredi brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predlagatelj je prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za upis svog prava suvlasništva za ½ idealnog dijela na predmetnoj nekretnini.

6. Prijedlog za upis je zasnovan na rješenju Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Cres – Lošinj, Općinskog sekretarijata za poslove uprave broj 02/2. -Up. 199/1.-1976 od 11. ožujka 1976. (dalje rješenje iz 1976.).

7. Tim rješenjem je izvršena eksproprijacija predmetne nekretnine u korist društvenog vlasništva, a za potrebe prednika predlagatelja.

8. Prvostupanjski sud je po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu odbio prijedlog za upis zbog toga što predlagatelj nije dostavio dokaz o tome da je predmetna nekretnina podobna za stjecanje prava vlasništva državljana ili pravnih osoba iz država članica Europske unije, odnosno da nije riječ o poljoprivrednom zemljištu te da predmetna nekretnina dolazi upisana s kulturom pašnjak pa se radi o poljoprivrednom zemljištu, a obzirom na odredbu čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 20/18., 115/18. i 98/19.) strane pravne i fizičke osobe takve nekretnine ne mogu stjecati osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisima nije drukčije određeno.

9. Povodom predlagateljevog prigovora je prvostupanjski sud to rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta potvrdio prihvaćajući razloge iz tog rješenja za odbijanje prijedloga za upis te dodajući da predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu koja bi u smislu odredbe čl. 365. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) bila valjana osnova za stjecanje prava korištenja, odnosno prava vlasništva, dakle da nisu ispunjene pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist predlagatelja.

10. Uredbom o objavi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 15/99.) je objavljen Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa. U čl. 1. toga Ugovora je ugovoreno da se odredbe toga Ugovora odnose na razrješavanje imovinskopravnih odnosa koji su nastali prije i nakon uspostave državne neovisnosti ugovornih stranaka, a za Republiku Hrvatsku je to 8. listopada 1991. Nadalje, odredbom čl. 4. st. 1. toga Ugovora je ugovoreno da će ugovorne stranke omogućiti stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i upis u zemljišne knjige na svojem teritoriju fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke, ako je valjana pravna osnova stjecanja nastala do dana uspostave neovisnosti one ugovorne stranke na teritoriju koje se nekretnina nalazi, bez obzira na mjesto nastanka pravne osnove stjecanja, a u čl. 2. st. 2. je ugovoreno da se pod pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima u smislu tog Ugovora smatraju i prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem.

11. Razmatrajući Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa, prvostupanjski sud je zaključio da usprkos tom Ugovoru nije moguće udovoljiti prijedlogu za upis jer predlagatelj uz prijedlog nije priložio valjanu ispravu za stjecanje prava korištenja na predmetnoj nekretnini. Iz rješenja iz 1976. proizlazi da je predmetna nekretnina eksproprirana u korist društvenog vlasništva, a zemljište se eksproprira u korist predlagatelja. Stoga je prema stavu prvostupanjskog suda to rješenje valjana isprava za uknjižbu društvenog vlasništva, ali ne i prava korištenja, a što proizlazi i iz točke 9. tog rješenja kojom je odlučeno da će Općinski sud, Zemljišnoknjižni odjel Mali Lošinj, izvršiti po pravomoćnosti toga rješenja uknjižbu prava vlasništva na ekspropriranom zemljištu u korist društvenog vlasništva. Nadalje, točkom 8. toga rješenja odlučeno je da će korisnik eksproprijacije nakon pravomoćnosti tog rješenja predložiti deposediranje zemljišta dotadašnjih vlasnika, ali predlagatelj uz prijedlog za upis nije priložio rješenje o deposedaciji.

12. Prvostupanjski sud citira odredbu čl. 365. st. 3. ZVDSP kojom je propisano da u korist osobe koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskog zemljišta dopustit će zemljišnoknjižni sud brisanje društvenoga vlasništva te će upisati njezino pravo vlasništva na temelju rješenja o davanju na korištenje građevinskoga zemljišta, rješenja o oduzimanju zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i davanju njoj na korištenje (rješenja o provedbi deposedacije u njezinu korist) te ugovora o međusobnim pravima i obvezama sklopljenim u skladu s uvjetima utvrđenim u rješenju o davanju na korištenje građevinskoga zemljišta. Kako predlagatelj uz prijedlog nije dostavio niti jednu ispravu koja bi u smislu te zakonske odredbe bila valjana osnova za stjecanje prava korištenja, odnosno prava vlasništva, prvostupanjski sud smatra da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 4. st. 1. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa za uknjižbu predlagateljevog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

13. Pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu čl. 365. st. 3. ZVDSP po mišljenju ovog suda nije osnovano jer se ta odredba primjenjuje na neizgrađeno građevinsko zemljište. U spisu ne postoje isprave iz kojih bi bilo moguće zaključivati o statusu predmetne nekretnine te se jedino na temelju zemljišnoknjižnog izvatka može zaključiti da se radi o pašnjaku, dakle o poljoprivrednom zemljištu pa ne dolazi u obzir primjena čl. 365. st. 3. ZVDSP.

14. Budući da je pravna osnova stjecanja predlagateljevog prava vlasništva nastala donošenjem gore navedenog rješenja o eksproprijaciji iz 1976., dakle prije 8. listopada 1991., slijedom citiranog čl. 4. st. 1. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinskopravnih odnosa predlagatelj kao osoba u čiju korist je eksproprirana predmetna nekretnina, te je na taj način nastala valjana pravna osnova stjecanja prava korištenja te nekretnine, ima pravo zatražiti upis svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

15. Zbog tih razloga je pobijano rješenje preinačeno na temelju čl. 149. st. 1. toč. a) Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19.) i dopušten zahtijevani upis te određeno brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga kao i brisanje zabilježbe žalbe.

U Zadru, 22. svibnja 2025.

Sudac

Igor Delin