REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-471/2024-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Fr ankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Arme Vagner Popović, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŽT iz [adresa] protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LT iz [adresa], radi izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-1428/2022-7 od 19. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 22. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovnog broja: Us I-1428/2022-7 od 19. listopada 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem rješenja tuženika, klase: UP/II-3641-03/22-02/272, urbroj: 531-07-01-03/06-22-2 od 21. listopada 2022. godine, kojim je odbijena žalba tužiteljica izjavljena protiv građevinske dozvole Primorsko – goranske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-361-03/19-06/291, ur.broj: 2170-03-01/16-22-8 od 5. travnja 2022. godine kojom je dozvoljena rekonstrukcija slobodno stojeće stambene građevine s jednim stanom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2B skupine iz članka 4. Zakona o gradnji, po zahtjevu zainteresirane osobe ST.
2. Tužiteljica je protiv citirane presude prvostupanjskog suda podnijela žalbu u bitnom navodeći da sud suprotno navodima tužiteljice smatra da se ovdje radi o rekonstrukciji stambene građevine izgrađene prije 15. veljače 1968. godine za koju je izdano i rješenje o izvedenom stanju od 29. rujna 2014. godine. Ističe da je rješenjem o izvedenom stanju ozakonjena "rekonstrukcija" jednostavne zgrade stambene namjene – postojeća stambena zgrada da je dograđena pomoćnim prostorom max. tl. gabarita na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica smatra da je upravo taj pomoćni prostor bio predmet ozakonjenja, time da je upravno tijelo utvrdilo da je taj prostor izgrađen na međi međutim neistinito utvrđuje da nema istaka niti otvora na zidu. Pri izdavanju građevinske dozvole sud nije utvrđivao, a niti nadležno tijelo ima li zainteresirana osoba pristup na javnu površinu napominjući da je zainteresirana osoba u ovom slučaju uklonila čitavo pročelje zgrade bez građevinske dozvole, bez izračuna statike, bez svih ostalih radnji koje uvjetuju sigurno i održivo uklanjanje, a to uklanjanje dijela građevine odnosno rušenje vanjskog nosivog zida – pročelja niti je ozakonjeno niti zakonito izvedeno. U upravnom postupku prvostupanjsko tijelo neistinito ponavlja da građevina ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu – nekretninu tužiteljice k. č. [katastarska čestica] koja nije javno prometna površina, a građevinska dozvola je izdana iako nema pristup na javnoprometnu površinu. Septička jama nije napravljena u skladu s građevinskom dozvolom. Ističe da je Ustavnom sudu Republike Hrvatske predložila preispitivanje ustavnosti zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama koji prijedlog nije prihvaćen. Smatra da su joj povrijeđena prava na mirno uživanje vlasništva. Tužiteljica se referira i na postupak ozakonjenja pozivajući se pritom na presude Europskog suda za ljudska prava. Ističe da je bila obaviještena o izdavanju građevinske dozvole ali da njezina primjedba da investitor nema pristup na javnoprometnu površinu, da je nezakonito uklonio cijeli nosivi zid postojeće stare zgrade te da je septička jama već izgrađena bez da udovoljava propisima se nije razmatrao ozbiljno. Predlaže poništiti osporenu presudu.
3. Tuženik i zainteresirana osoba se nisu očitovali o žalbi.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ocjenjujući osporenu presudu prvostupanjskog upravnog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom presudom uz obrazloženje kako je njome dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
6. Iz spisa predmeta proizlazi da je u konkretnom slučaju predmetna građevinska dozvola izdana po zahtjevu investitora ST – zainteresirane osobe za rekonstrukciju slobodno stojeće stambene građevine s jednim stanom, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 2b skupine, iz članka 4. Zakona o gradnji u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake 02/19 od kolovoza 2019. godine ovjeren po glavnom projektantu i sastavnim dijelom građevinske dozvole. U postupku koji se vodio pred nadležnim upravnim tijelom utvrđeno je da je investitor priložio svu potrebnu i propisanu dokumentaciju odredbom članka 108. Zakona o gradnji, da su stranke pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja (u smislu članka 116. Zakona o gradnji), da je zahtjevu priložen glavni projekt izrađen u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Bakra – "Službene novine Primorsko – goranske županije", broj: 21/03., 41/06., 2/12. i "Službene novine Grada Bakra", broj: 5/17., 7/17. – pročišćeni tekst, - dalje: PPUG Bakra. Prema citiranom PPUG Bakra predmetna građevina nalazi se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja NA 4- Krasica. Investitor je dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole.
7. Tužiteljica žalbenim navodima ne osporava naprijed navedeno i utvrđeno tijekom upravnog postupka i spora, međutim, prigovora izdanom rješenju o izvedenom stanju na temelju kojeg je između ostalog i izdana predmetna građevinska dozvola tvrdeći da je zgrada izgrađena na međi te da uz to ima i otvore na zidu prema međi. O navedenom prigovoru tužiteljice očitovao se već tuženik u obrazloženju osporenog rješenja pravilno ističući da se u ovom postupku izdavanja predmetne građevinske dozvole ne mogu sa uspjehom isticati prigovori koji se odnose na drugi upravni postupak okončan izdavanjem rješenja o izvedenom stanju.
8. Nadalje, tužiteljica žalbenim prigovorima ukazuje na već postojeću izgrađenu septičku jamu koja da nije izgrađena prema propisima. U slučaju da su točni navodi tužiteljice, tužiteljica može u posebnom inspekcijskom postupku tražiti provođenje inspekcijskog nadzora i postupanje po utvrđenom. Nadalje, o istom je moguće raspravljati u postupku izdavanje uporabne dozvole.
9. Nadalje, glede prigovora tužiteljice da predmetna građevina za koju je izdana građevinska dozvola nema pristup na javnu površinu u upravnom postupku i sporu je utvrđeno da predmetna postojeća građevina ima neposredan pristup na javnoprometnu površinu, što je utvrđeno na temelju uvida u glavni projekt arhitektonsko – građevinsko te kopije izvoda iz katastarskog plana, te zadržava postojeće stanje.
10. Obzirom na sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno, kako tužiteljica žalbenim navodima nije dovela u sumnju navode iz osporene presude trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavak 1. riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 22. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
