REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1260/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice pok. SM, zastupane po punomoćniku Bruni Pelicariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Pelicarić & Smerdel d.o.o., Zagreb, protiv tuženika: 1. Jago komerc d.o.o. za trgovinu i građevinarstvo u stečaju, Split, Velebitska 147, OIB 52122725553, kojeg zastupa stečajni upravitelj Marko Bitanga iz Podstrane, Stjepana Radića 49 i 2. Stečajne mase iza Alkom d.o.o. Split, Zrinjsko-Frankopanska 64, OIB 96600734421, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Mira Hajdić iz Splita, Smiljanićeva 2, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-990/2024-2 od 12. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-545/2021-32 od 9. prosinca 2021., na sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-990/2024-2 od 12. rujna 2024. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu odluku.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-990/2024-2 od 12. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-545/2021-32 od 9. prosinca 2021. zbog pravnih pitanja kojeg smatra važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„I. Može li osoba koja je na temelju valjanog pravnog posla kupila nekretninu od upisanog vlasnika i koja je na temelju tog posla stekla kvalificirani posjed nekretnine (predmnjevani vlasnik) zahtijevati proglašenje ovrhe nedopuštenom na temelju činjenice da ovrhovoditelj nije bio savjestan i pošten jer je znao da je upisani vlasnik već bio prodao nekretninu u trenutku kada je zatražio ovrhu protiv upisanog vlasnika?
II. Može li predmnjevano vlasništvo treće osobe spriječiti ovrhu na nekretnini, ako je ovrhovoditelj znao za tu činjenicu?
III. Utječe li nedostatak dobre vjere, odnosno savjesnosti i poštenja, ovrhovoditelja na njegovo pravo na pokretanje ovrhe i namirenje tražbine putem ovrhe te može li se predmnjevani vlasnik uspješno suprotstaviti takvoj ovrsi te tražiti njeno proglašenje nedopuštenom?“.
1.2. Smatra da je riječ o pitanju u pogledu kojeg odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda i pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 22. veljače 2018. prema kojem predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kadu postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.
1.3. Tužitelj ujedno prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i stoga što tvrdi da mu je povrijeđeno ustavno pravo na pravičan postupak, pozivajući se na razloge za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 2. ZPP sadržajno navodeći da mu je postupanjem nižestupanjskih sudova - propuštanjem ocjene svih provedenih dokaza povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4. Prema odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koje pravno pitanje ili u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP revizijski je sud ocijenio da je tužitelj učinio vjerojatnim da je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teške povrede odredbe parničnog postupka sadržane u čl. 375. st. 1. ZPP i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, povrijeđeno ustavno i konvencijsko temeljno pravo na pošteno (pravično) suđenje, koje obuhvaća i pravo na dostatno obrazloženu odluku drugostupanjskog suda. Naime, u pobijanoj presudi nije odgovoreno na žalbene navode koji su od odlučnog značaja, a koji se odnose na utvrđivanje osporene savjesnosti prvotuženika (ovrhovoditelja iz ovršnog postupka iz kojeg je tužitelj, kao treća osoba, upućen na pokretanje parnice). Dokazi koji su provedeni (saslušanje svjedoka) pred prvostupanjskim sudom nisu ocijenjeni niti je drugostupanjski sud iznio dostatne razloge zbog kojih smatra da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada ih nije uzeo u obzir prilikom donošenja presude i to u vezi utvrđivanja gore navedene relevantne činjenice (ne/savjesnosti prvotuženika tj. ovrhovoditelja), a što je u žalbi isticao tužitelj.
6. U skladu s odredbom čl. 389.b st. 3. ZPP, tužitelju je dopušteno podnošenje revizije zbog povrede temeljnog ljudskog prava kako je određeno u izreci ovog rješenja, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja temeljem iste odredbe smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
