Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-156/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva ulica 3, zastupan po punomoćnici Heli Horvat, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Smolčić i Partneri d.o.o. Zagreb, Jurišićeva 23, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, poslovni broj Z-4539/2023 od 16. listopada 2023., dana 21. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, poslovni broj Z-4539/2023 od 16. listopada 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga na nekretnini upisanoj u 1623 k. o. [katastarska općina], uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbačen prijedlog radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] (stavak I. izreke), određena je zabilježba odbačenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] (stavak II. izreke), određeno je da će zabilježba iz t. II izreke biti brisana po pravomoćnosti rješenja (t. III izreke) te je naložena sudu prvog stupnja provedba rješenja suda prvog stupnja.

2. Protiv rješenja žali se predlagatelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP), člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine, broj: 59/2023. – dalje ZIP) i člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/2019., 128/2022., u daljnjem tekstu: ZZK).

Predlaže ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet postupka je prijedlog predlagatelja da se po pravilima za pojedinačni ispravni postupak u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] otvori novi poduložak s pripadajućom posjedovnicom, vlastovnicom i teretovnicom u koji će se upisati stan koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa], na adresi [adresa], pobliže opisan u samom prijedlogu, a koji stan je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom zajedničkih i sporednih dijelova te uređaja predmetne nekretnine, nužnih za redovnu uporabu zgrade, u korist Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje /OIB: 84397956623/ A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, uz naznaku u teretovnici da tereta nema.

5. Prvostupanjski je sud odbacio prijedlog u bitnome navodeći da u zemljišnoj knjizi nije upisan stan koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] na naznačenoj adresi, opisan po predlagatelju, već se radi o stambenoj zgradi s više posebnih dijelova, zbog čega da nisu ispunjene pretpostavke iz članka 208. stavka 1. i 2. i članka 209. stavka 1., 2. i 4. ZZK za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka (upis koji bi se trebao ispravljati ne postoji).

6. Osporavajući iskazano shvaćanje, predlagatelj tvrdi da su mu odbacivanjem prijedloga povrijeđena ustavna i konvencijska prava na pristup sudu, nerazmjerno legitimnom cilju normativnog uređenja pravnog instituta pojedinačnog ispravnog postupka u njegovom materijalno-pravnom sadržaju i procesnoj ulozi da se na što brži, jednostavniji i efikasniji način publicira i učini javno dostupnim upis u javnu knjigu.

7. Opravdano predlagatelj dovodi u pitanje pravilnost pobijanog rješenja pozivom na navedene žalbene razloge.

8. Naime, mjerodavnim pravilima za pojedinačni ispravni postupak je među ostalim propisano da je to poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, da se provodi kad postoje opravdani razlozi, da se može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (članak 208. stavak 1. ZZK), odgovarajućom primjenom odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige (članak 208. stavak 2. ZZK), da opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 3. ZZK), da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes (članak 209. stavak 1. ZZK) i da se s prijedlogom na temelju kojeg je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka, postupa u daljnjem tijeku ispravnog postupka kao s prigovorom odnosno prijavom podnesenom u ispravnom postupku, ako tim odredbama nije propisano drugačije (članak 209. stavak 6. ZZK).

9. Iz navedenih pravila proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija, takozvano prethodno ispitivanja prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, da u stadiju takozvanog prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka) sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka (članak 298. stavak 1. i 3. ZZK), u kojem sud, ako smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenja nije dozvoljena žalba (članak 213. stavak 1. ZZK), s tim da se u uputi o pravnom lijeku treba naznačiti da osobe koje imaju pravni interes svoja prava mogu ostvarivati u ispravnom postupku podnošenjem prijave ili prigovora u roku otvorenom za ispravak odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom, nakon što pojedinačni ispravni postupak bude zaključen (članak 213. stavak 2. ZZK).

10. Dakle, prvostupanjski je sud bio dužan prvenstveno odlučiti postoje li u okolnostima konkretnog slučaja opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno je li predlagatelj priloženim ispravama učinio vjerojatnim da mu pripada pravo na predmetni stan, koje nije upisano u njegovu korist i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 1. i 3. ZZK) i za ocjenu opravdanosti na stupnju vjerojatnosti uzeti u obzir osim priloženih isprava uz prijedlog i odredbu članka 370. točku 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP) kojom je propisano da su osobe koje su po prijašnjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasništva stana odnosno drugog posebnog dijela nekretnine, ovlaštene na tom temelju steći taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, čija se veličina utvrđuje prema odredbi stavka 4. istog članka.

11. Stoga se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke iz članka 208. stavka 1. i 2. i članka 209. stavka 1., 2. i 4. ZZK za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer da u zemljišnoj knjizi nije upisan stan, već stambena zgrada, odnosno da upis koji bi se trebao ispraviti ne postoji i da zbog toga prijedlog treba odbaciti.

12. S obzirom na priložene isprave dostavljene uz prijedlog kao prilog od 1-13. i odredbu članka 370. točku 5. ZVDSP, po ocijeni drugostupanjskog suda je trebalo otvoriti pojedinačni ispravni postupak i nakon provedenog postupka odlučiti je li osnovan zahtjev predlagatelja za upis stana kao posebnog dijela stambene zgrade u [adresa], na adresi [adresa], pobliže opisan u samom prijedlogu.

13. Iz navedenih razloga je uvažena žalba predlagatelja, ukinuto pobijano rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 3. ZPP u vezi s člankom 99. stavkom 2. ZZK i čl. 149. st. 1. t. f. ZZK.).

14. Prvostupanjski će sud u ponovnom postupku odlučiti o predmetnom prijedlogu, uzimajući u obzir naprijed navedeno, na način da će donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila odlučiti o osnovanosti zahtjeva predlagatelja za upis stana kao posebnog dijela stambene i za svoju odluku dati jasne razloge.

U Zagrebu 21. svibnja 2025.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak