Poslovni broj: Usž-24/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja ŠČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Kristijan Horvat, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., Zagreb, Petrinjska 51, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1173/2023-15 od 23. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1173/2023-15 od 23. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/438, URBROJ: 443-02-04-14/21-01 od 25. travnja 2023. te je odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora. (točke I. i II. izreke). Rješenjem, istog suda, odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, u roku od 15 dana ukloniti bespravno izgrađene, u tom rješenju opisane, građevine, izrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao "Š2" zaštitna šuma, bez izvršne građevinske dozvole (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2. -8.).

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da izreka presude proturječi razlozima presude, a razlozi koje prvostupanjski sud navodi u obrazloženju presude su nejasni i međusobno proturječni, odnosno sud uopće ne iznosi razloge o odlučnim činjenicama te je sukladno tome počinjena bitna povreda pravila upravnog sudskog postupka. Nejasno je kako saslušanje tužitelja, očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje može biti nevažno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari, kada se jedino tim dokazima i može utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o uklanjanju. Postupanje prvostupanjskog suda nedvojbeno predstavlja nedopuštenu arbitrarnost u postupanju prilikom donošenja osporavane odluke. Nadalje navodi da je pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, između ostalog, osigurava svakome pravo da od suda zatraži i dobije djelotvornu sudsku zaštitu u svezi sa svojim pravima ili obvezama. Radi se o "pravu na sud", kojemu je važan aspekt i pravo na pristup sudu. Nesporno je da pravo na pristup sudu nije i ne može biti apsolutno, međutim bilo kakva ograničenja, ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit "prava na sud". Osporava da se u konkretnom predmetu radi o građevini za čiju gradnju bi trebalo ishoditi građevinsku dozvolu. Citirajući odredbe članka 3. stavka 1. Zakona o gradnji navodi da se navedena odredba ne odnosi na pokretnu napravu/opremu/konstrukciju pa tako niti na pokretnu/mobilnu kućicu. Obzirom da se u konkretnom predmetu ne može raditi o građevini, već o pokretnoj/mobilnoj kućici koja nije nastala građenjem u smislu Zakona o gradnji, već je kao gotova konstrukcija postavljena na nosače/kotače koji se nalaze ispod kućice, to je nezakonito naređeno uklanjanje, pri čemu se poziva na odluke ovog Suda poslovni broj Usž-4527/18 od 17. travnja 2019. i Usž-1829/19 od 31. listopada 2019.

2.1. Osporava da je uopće investitor bilo kakve gradnje obzirom da sama okolnost što je vlasnik zemljišta, ne znači ujedno i da je investitor, kao i nadležnost tuženika, navodeći da je nejasno utvrđeno da li se radi o šumskom ili poljoprivrednom zemljištu, smatrajući da je nadzor trebala izvršiti šumarska inspekcija.

2.2. Tvrdi da je predmetna pokretna konstrukcija/mobilna kućica postavljena u vrijeme važenja Odluke o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Grada Vodnjana

- Dignano od 6. kolovoza 2009., a iz koje Odluke je razvidno kako nije bilo zabranjeno postavljenje mobilnih kućica niti drugih pokretnih objekata na poljoprivredno zemljište.

2.3. Slijedom navedenog predlaže uvažiti žalbu te preinačiti presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja uz obvezu tuženiku nadoknaditi trošak upravnog spora, uvećan za trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.

6. Iz spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja viši građevinski inspektor dana 3. ožujka 2023. proveo inspekcijski nadzor građenja na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz spisu predmeta priležećeg zapisnika proizlazi da je tom prilikom utvrđeno kako su navedenoj čestici, koja je u vlasništvu tužitelja, sagrađene građevina tlocrtne veličine cca 9,50 x 5,50 m, visine prizemlja, dvostrešnog krovišta te građevina tlocrtne veličine cca 5,00 x 2,50 m, visine prizemlja, ravnog krova, locirana uz zapadnu među, a za građenje kojih nije izdana građevinska dozvola. Spisu prileže fotografije iz kojih je vidljivo da su građevine postavljene na betonskoj podlozi, a uvidom u prostorno plansku dokumentaciju utvrđeno je da se predmetna katastarska čestica nalazi izvan granica građevinskog područja naselja, u zoni označenoj kao "Š2" zaštitna šuma.

7. Tužitelj žalbenim navodima ne osporava da je prijeporna gradnja izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, izvan građevinskog područja već smatra, da se radi o mobilnoj kućici koja nije nastala građenjem u smislu Zakona o gradnji, već je kao gotova konstrukcija postavljena na nosače/kotače, stoga da za istu nije potrebno ishođenje akta za gradnju.

8. Međutim, imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje kao i navedene fotografije te opis izvedenih radova, ovaj je Sud suglasan s utvrđenjem da se ovdje, suprotno žalbenim navodima, radi upravo o građevini kakvu ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točka 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.). Prema toj odredbi građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. U konkretnom je predmetu, riječ o sklopu nastalom građenjem, obzirom da iz spisu predmeta priležećih dokaza jasno proizlazi da su prethodno opisane građevine postavljene na nezakonito izgrađene betonske podloge, te da iste predstavljaju građevine u smislu navedene zakonske odredbe. Slijedom navedenog je za njihovu gradnju i prema ocjeni ovog Suda bilo potrebno ishoditi zakonom propisani akt za gradnju. Ovdje se napominje da kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nije od utjecaja pozivanje na odluke ovog Suda poslovni broj Usž-4527/18 od 17. travnja 2019. i Usž-1829/19 od 31. listopada 2019. budući nije riječ o istoj činjeničnoj osnovi, odnosno istoj vrsti građevine, stoga iste nisu primjenjive na konkretan predmet.

10. Kako se, dakle, radi o građevinama, to je neosnovan i žalbeni prigovor da tuženik nije nadležan postupati u ovoj upravnoj stvari jer se nadležnost građevinskog inspektora proteže na sve oblike gradnje i građevinskih radova, kako to proizlazi iz članka 25. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu (“Narodne novine”, broj: 115/18., 117/21., dalje: ZDI).

11. Kraj činjenice da je u vrijeme donošenja osporenog rješenja tužitelj bio zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, neosnovani su žalbeni navodi tužitelja kojima osporava da je upravo on investitor, jer je prema odredbi članka 113. stavka 1. točke 1. ZDI, u provođenju inspekcijskog nadzora, građevinski inspektor ovlašten rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole.

12. Nadalje, neosnovano tužitelj upire na povredu načela „jednakosti oružja“ zbog neprovođenja predloženih dokaza, jer ni Ustav Republike Hrvatske ni Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamče stranci u postupku pravo da se provede očevid ili izvede neki dokaz koji ona predlaže. Jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, zbog čega ovaj Sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi. Ovo tim više što je tužitelj aktivno sudjelovao za vrijeme upravnog spora, a čime mu je u potpunosti ostvarena procesna ravnopravnost u odnosu na tuženika.

13. Zaključno valja istaknuti da je prvostupanjski sud, na temelju članka 49. stavka 3. ZUS-a, nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi te je i po ocjeni ovog Suda, pravilno ocijenio da je provođenje po tužitelju predloženih dokaza nepotrebno jer dokazi koji prileže spisu predmeta daju pouzdanu osnovu za zaključak da se radi o građevini izgrađenoj bez zakonom propisanog odobrenja.

14. Žalbene navode dane u smjeru da je postavljanje građevine bilo dozvoljeno Odlukom o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Grada Vodnjana - Dignano od 6. kolovoza 2009. pravilno je otklonio prvostupanjski sud pojasnivši da građevinski inspektor u okviru ZDI nadzire zakonitost građenja, a ne održavanja poljoprivrednog zemljišta.

15. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o trošku (točka II.) izreke, utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. obzirom da tužitelj sa žalbom nije uspio.

U Zagrebu, 21. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić