REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2849/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Zagreba, OIB 61817894937, Trg S. Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak protiv I-tuženika ČU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], II-tuženice ABC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], III-tuženice FU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], IV-tuženika VU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], V-tuženika ALLEGHENY FINANCIAL d.o.o., OIB 56388790507, Zagreb, Trakošćanska 4, kojeg zastupa punomoćnik Jasna Malkoč, odvjetnica u Zagrebu, i VI-tuženika HETA ASSET RESOLUTION AG, OIB 90730821413, Republika Austrija, Klagenfurt, Alpen-Adria platz 1, koju zastupa punomoćnik Beata Adrianna Glinska, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani VI-tuženika B2 PORTFOLIO d.o.o., OIB 21970470141, Zagreb, Radnička cesta 41, kojeg zastupa punomoćnik Ana Šporčić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu V. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-91/2022-2 od 17. veljače 2022., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5630/20-16 od 25. listopada 2021., na sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se V. tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-91/2022-2 od 17. veljače 2022. zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Je li tužitelj ovlašten podnijeti tužbu za ispravak sukladno članku 197. ZZK , a sud donijeti presudu kojom usvaja takav tužbeni zahtjev kao osnovan, ako podnošenju tužbe tužitelja kojim zahtijeva brisanje uknjižbe prava vlasništva i založnih prava nije prethodio ispravni postupak (postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige ili pojedinačni ispravni postupak) i ako navedeni upisi čije se brisanje traži nisu izvršeni odlukom donesenom u ispravnom postupku u kojem je zemljišnoknjižni sud naredio upis ili prvenstveni red upisa izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno nije prethodio bilo kakav ispravni postupak u kojem bi zemljišnoknjižni sud odlučivao o prijavama ili prigovorima tužitelja, tuženika ili bilo kojih trećih osoba“?

II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na pitanja koja glase:

1. „Je li drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo primijenivši odredbu članka 197. ZZK kada je presudom usvojio tužbeni zahtjev tužitelja na brisanje uknjižbe prava vlasništva i založnih prava ako podnošenju tužbe tužitelja kojim zahtijeva brisanje uknjižbe prava vlasništva i založnih prava nije prethodio ispravni postupak (postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige ili pojedinačni ispravni postupak) i ako navedeni upisi čije se brisanje traži nisu izvršeni odlukom donesenom u ispravnom postupku u kojem je zemljišnoknjižni sud naredio upis ili prvenstveni red upisa izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno nije prethodio bilo kakav ispravni postupak u kojem bi zemljišnoknjižni sud odlučivao o prijavama ili prigovorima tužitelja, tuženika ili bilo kojih trećih osoba??“

2. „Da li se, u situaciji kada je osoba (ovdje VI. tuženik) uknjižila svoje pravo (ovdje založna pravo) na nekretnini koja u vrijeme stupanja na snagu ZV 01.01.1997. g. nije bila upisana kao društveno vlasništvo, već je bila u režimu vanknjižnog društvenog vlasništva, koje je založno pravo ta osoba (VI. Tuženik) stekla temeljem pravnog posla sklopljenog nakon 01.01. 2007. godine izvodeći ga iz uknjiženog, ali neistinitog (nevaljanog) prava prednika (ovdje prava vlasništva V. tuženika), uknjiženog u zemljišno -knjižnom ulošku katastarske općine za koju je otvorena EOP zemljišna knjiga temeljem pravnog posla s osobom koja je bila uknjižena kao vlasnik te nekretnine, tužitelju može osnovano suprotstaviti prigovor da je ta osoba (ovdje VI. tuženik) postupala u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige (čl. 122. ZV-a) i da li tu osobu (ovdje VI. tuženika) štiti povjerenje u zemljišne knjige (čl. 122. ZV-a) sve u vezi s člankom 388. stavak 6. ZV-a kojom je propisana iznimka od odgode primjene načela zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga?"

3. „Je li tužitelj Grad Zagreb dokazao da je u posjedu nekretnine u cijelosti za koju nekretninu tvrdi da je na toj cijeloj nekretnini izgrađena cesta što su tuženici osporavali, ako su tuženici u spis dostavili javnu ispravu Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste s prijavnim listom za koju cestu upravo tužitelj tvrdi da je ista izgrađena na nekretnini tuženika i koja je javna isprava (Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste s prijavnim listovima) izrađena na temelju snimke stvarnog stanja izgrađenosti nerazvrstane (članak 131. stavak 4 i 5 ZC-a) i provedena u zemljišnim knjigama, a iz koje proizlazi da je cesta izgrađena samo na dijelu te nekretnine?“

4. „Je li u parnicama utvrđenja prava vlasništva na temelju zapisnika i očitovanja stranaka iz postupka eksproprijacije nekretnina u svrhu izgradnje ceste, teret dokazivanja činjenice posjedovanja nekretnine od strane prednika tužitelja koju je tuženik kupio i uknjižio svoje pravo vlasništva na istoj, na tužitelju ili na tuženiku koji osporava navod tužitelja da je u posjedu?“

5. „Je li u parnicama utvrđenja prava vlasništva nekretnine na temelju odluka ili pravnih poslova u postupku eksproprijacije kada tužitelj tvrdi da sve što je oduzeto u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu teret dokazivanja činjenice da zemljište tj. dio zemljišta nije privedeno namjeni na tužitelju ili tuženiku? Je li u tom slučaju kada je za tu nerazvrstanu cestu izrađen i u zemljišnim knjigama i katastru zemljišta proveden geodetski elaborat za evidentiranje nerazvrstane ceste (javna isprava), iz kojeg je vidljivo da veći dio nekretnine ne predstavlja nerazvrstanu cestu, a koji je kao dokaz navedene činjenice dostavljen u sudskom postupku, teret dokazivanja činjenice koji dio zemljišta nije priveden namjeni, kao i činjenice posjeda tog dijela nekretnine koji ne ulazi u nerazvrstanu cestu na tužitelju ili tuženiku?“

6. „Može li sud primijeniti pravilo o teretu dokazivanja prije nego što je ocijenio sve dostavljene i izvedene dokaze posebice javnu ispravu, u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku uzimajući u obzir da je sadržaj provedenih dokaza u suprotnosti s utvrđenjima sudova te je li na taj način počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. st.1. ZPP-a u svezi s člankom 8 i čl. 221.a. ZPP-a te bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t.11.i t. 6. ZPP-a?“,

7.„Je li drugostupanjski sud dužan u svojoj odluci iznijeti razloge i svoj stav u odnosu na konkretni žalbeni prigovor tuženika da je prvostupanjski sud propustio cijeniti javnu ispravu kao dokaz o odlučnim činjenicama i da je pogrešno primijenio pravilo o teretu dokazivanja odnosno o stajalištu V. tuženika iznesenom u žalbi vezano za te prigovore posebno kada su ti prigovori od odlučnog značenja za rješenje spora u smislu postojanja prava vlasništva tužitelja na nekretninama u vlasništvu tuženika i ništetnosti pravnih poslova tj. ugovora o kupoprodaji nekretnina?

8. "Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a, ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja?"

9. „Može li drugostupanjski sud preinačiti prvostupanjsku odluku temeljem činjenica utvrđenih primjenom odredbe čl. 221.a ZPP-a (pravila o teretu dokazivanja) navodeći da tuženici u postupku nisu dokazali određene činjenice iako su tuženici dostavili dokaze u svrhu dokazivanja tih činjenica koje niti prvostupanjski sud ni drugostupanjski sud nije cijenio?“

10.„ Radi li se o stjecanju prava vlasništva nekretnine na temelju odluke tijela ili Zakona o eksproprijaciji u situaciji kada uopće nije donesena odluka o eksproprijaciji cijele nekretnine u svrhu izgradnje ceste, već je prednik tuženika 1978. u predmetu predaje posjeda dijela te nekretnine izjavio da predaje u posjed dio nekretnine radi izgradnje ceste uz davanje tabularne izjave za upis prava vlasništva prednika tužitelja te je sklopljen Sporazum o naknadi između prednika tužitelja i prednika tuženika 1978.?“

11.„ Je li tužitelj mogao steći pravo vlasništva na dijelu nekretnine na temelju očitovanja prednika tuženika i tabularne izjave sadržanih u Zapisniku sastavljenog od strane prednika tužitelja u postupku predaje nekretnine za izgradnju ceste i Sporazuma o naknadi za dio predane nekretnine iz 1978., a bez upisa u zemljišnu knjigu prava vlasništva na dijelu nekretnine na kojem nije izgrađena cesta? Radi li se o stjecanju prava vlasništva u tom slučaju na temelju pravnog posla i da li se na stjecanje tog prava vlasništva tužitelja na dijelu na kojem nije izgrađena cesta primjenjuju pravila OGZ-a, ZOVO ili ZV s obzirom da tužitelj nikada nije stupio u posjed nekretnine na kojoj nije izgrađena cesta?

12. "Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14. – dalje: ZPP) u vezi čl. 338. st. 4. ZPP-a, ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži navode o tome koje je odredbe materijalnog prava sud primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, niti sadrži navode o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora.“

13. „Je li ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 2006. godine kojim je V. tuženik kupio nekretninu od prednika tuženika ništetan ako je na dijelu te nekretnine izgrađena cesta 80. – ih godina prošlog stoljeća koja danas predstavlja nerazvrstanu cestu, dok preostali dio predstavlja oranicu i javnom je ispravom (Geodetskim elaboratom izvedenog stanja nerazvrstane ceste s prijavnim listovima) izrađenom na temelju snimke stvarnog stanja izgrađenosti nerazvrstane (članak 131. stavak 4 i 5 ZC- a) danas jasno odcjepljen i predstavlja drugu katastarsku česticu od katastarske čestice ceste.“

14.“Je li ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 2006. godine kojim je V. tuženik kupio nekretninu od prednika tuženika na dijelu koje nekretnine je izgrađena cesta 80. – ih godina prošlog stoljeća koja danas predstavlja nerazvrstanu cestu, djelomično ništetan u odnosu na dio te nekretnine na kojoj nije izgrađena cesta te koji dio predstavlja oranicu i javnom je ispravom (Geodetskim elaboratom izvedenog stanja nerazvrstane ceste s prijavnim listovima) izrađenom na temelju snimke stvarnog stanja izgrađenosti nerazvrstane (članak 131. stavak 4 i 5 ZC-a) danas jasno odcjepljen i predstavlja drugu katastarsku česticu od katastarske čestice ceste, a u pogledu koje nekretnine je prednik tuženika s prednikom tužitelja sklopio Sporazum o naknadi i za koju tužitelj tvrdi da je deposedirana od prednika tuženika?“

15.“Jesu li sporazumi o zasnivanju založnog prava na nekretnini sklopljeni 2008. i 2010. godine između založnog dužnika koji je bio upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnim knjigama u zemljišno knjižnom ulošku katastarske općine za koju je otvorena EOP zemljišna knjiga 2006. godine i založnog vjerovnika (ovdje VI tuženika), na čijem je dijelu izgrađena cesta 80. – ih godina prošlog stoljeća koja danas predstavlja nerazvrstanu cestu, djelomično ništetni u odnosu na dio te nekretnine na kojoj nije izgrađena cesta te koji dio predstavlja oranicu i javnom je ispravom (Geodetskim elaboratom izvedenog stanja nerazvrstane ceste s prijavnim listovima) izrađenom na temelju snimke stvarnog stanja izgrađenosti nerazvrstane (članak 131. stavak 4 i 5 ZC-a) danas jasno odcjepljen i predstavlja drugu katastarsku česticu od katastarske čestice ceste?

Obrazloženje

1. V. tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-91/2022-2 od 17. veljače 2022., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5630/20-16 od 25. listopada 2021. postavljajući pitanja kao u izreci ovoga rješenja. Kao razloge važnosti navodi odluke ovoga suda i drugih drugostupanjskih sudova.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući po odredbi čl. 385.a u vezi s čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio slijedeće. Pitanja koja postavlja V. tuženik grupirana su prema pitanjima koja se odnose na brisovnu tužbu, tužbu za ispravak pogrešnog upisa i povjerenje u zemljišne knjige; koja se odnose na teret dokazivanja i javne isprave; koja se odnose na stjecanje vlasništva tužitelja te koja se odnose na ništetnost ugovora o kupoprodaji i sporazuma o zasnivanju založnih prava.

3.1. U odnosu na pitanja koja se odnose na brisovnu tužbu i tužbu za ispravak i povjerenje u zemljišne knjige poziva se na odluke ovoga suda broj Rev-609/2004 od 31.08.2005., Rev-1430/00 od 23.07.2003., Rev-1097/2016 od 15.10.2019. i Rev- 2078/2017 od 15.10.2019. te na odluke drugih drugostupanjskih sudova u kojima da je izneseno drugačije pravno shvaćanje glede mogućnosti podnošenja tužbe za ispravak. Kako je sud drugoga stupnja svoju odluku utemeljio na institutu tužbe za ispravak pogrešnog upisa iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama te kako postoje drugačija pravna shvaćanja tako je reviziju valjalo dopustiti u odnosu na pitanje iz točke I. izreke ovoga rješenja na temelju čl. 387. st. 6. ZPP-a. Kako se pitanje pod 1. točke II. izreke ovoga rješenja odnosi na istu pravnu situaciju kao i dopušteno pitanje isto je valjalo odbaciti na temelju čl. 387. st. 5. ZPP-a. U odnosu na pitanje pod 2. iz točke II. izreke ovoga rješenja nisu ponuđeni razlozi važnosti pa je isto valjalo odbaciti na temelju čl. 387. st. 5. ZPP-a.

3.2. U odnosu na drugu grupu pitanja koja se odnosi na teret dokazivanja i javne isprave V. tuženiku valja ukazati da su ta pitanja (pod 3. do 9. točke II. izreke ovoga rješenja) u svojoj suštini pitanja činjenične naravi i pitanja koja se svode na preocjenjivanje utvrđenih činjenica i kvalitete dokaza što ne može biti predmetom revizije. Stoga je prijedlog u odnosu na ta pitanja valjalo odbaciti na temelju čl. 387. st. 5. ZPP-a., pri čemu praksa na koju se V. tuženik poziva nije istovjetna pravnoj i činjeničnoj situaciji u ovom predmetu.

3.3. U odnosu pak na grupe pitanja koje se odnose na stjecanje vlasništva tužitelja (pitanja od 10. do 12. točke II. izreke ovoga rješenja) i na ništetnost ugovora (pitanja od 13. do 15. točke II. izreke ovoga rješenja) V. tuženiku valja naznačiti da se ta pitanja opet svode na preocjenjivanje utvrđenog činjeničnog stanja i davanja svojeg viđenja utvrđenih činjenica što u ovom stadiju postupka nije dozvoljeno. Stoga se niti priložena praksa ne odnosi na pravnu i činjeničnu situaciju u ovom predmetu, pa je ista valjalo odbaciti na temelju čl. 387. st. 5. ZPP-a.

3.4. V. tuženiku još valja istaknuti da u režimu važenja ZPP-a koji se u ovom predmetu primjenjuje kao razlog za dopuštenje revizije nije propisana vjerojatnost povrede temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pa se takvi razlozi nisu mogli uzeti u obzir.

4. Stoga je na temelju čl. 387. st. 5. i čl. 387. st. 6. ZPP-a odlučeno kao u izreci

Zagreb, 21. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek