Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-345/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika Domus Bau Centar d.o.o., Botinac, Kolarove breze 12, OIB: 06962176214, radi ovrhe na nekretninama, uz sudjelovanje treće osobe Domus d.o.o. u stečaju, Sesvete, Ulica Ivana Meštrovića 35, OIB: 63774114335, koju zastupaju punomoćnici Tomislav Orehovec, Irena Vinter Gregorić, Krešimir Kiš, Martina Šimunović Lepoša, Ksenija Grejić Dolenec, Lorena Panežić i Tin Stipeč, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Orehovec, Vinter, Kiš, Šimunović, Zagreb, Smičiklasova 18, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi treće osobe protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-662/2023-23 od 25. siječnja 2024., 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba treće osobe Domus d.o.o. u stečaju, kao osnovana i ukida rješenje Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-662/2023-23 od 25. siječnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbacuje se prigovor treće osobe od 22. prosinca 2023., kao nedopušten.
2. Protiv navedenog rješenja žali se treća osoba iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba treće osobe je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio neku od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ- a i čl. 381. ZPP-a.
5. Međutim, osnovani su žalbeni razlozi pogrešne primjene materijalnog prava.
6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbacuje prigovor treće osobe protiv predmetne ovrhe, cijeneći da treća osoba nema pravni interes tražiti zaštitu svojih prava i u okviru ovog postupka podnesenim prigovorom koji temelji na čl. 59. OZ-a, s obrazloženjem da se već vodi postupak ostvarenja istovjetne zaštite prava treće osobe kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a pored navedenog i iz razloga što u konkretnim okolnostima ne bi bilo svrhovito upućivati treću osobu na novu parnicu po čl. 60. st. 1. OZ-a, s obzirom na ocjenu suda da osnovanost podnesenog prigovor nije dokazana po čl. 60. st 2. OZ-a.
7. U žalbi žaliteljica upire na pogrešan zaključak suda prvog stupnja po kojoj cijeni da treća osoba nema pravni interes za podnošenje prigovora protiv ovrhe iz razloga što ostvaruje pravnu zaštitu pred Trgovačkim sudom u Zagrebu te da treću osobu iz navedenog razloga nije svrsishodno upućivati u parnicu, uz tvrdnju da treća osoba, čak i da uspije u tom parničnom postupku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, neće moći ostvariti svoje pravo bez zaštite tog istog prava u ovršnom postupku.
8. Iz predmetnog spisa proizlazi da je u konkretnoj pravnoj stvari pravomoćnim rješenjem o ovrsi, poslovni broj Ovr-662/2023-2 od 9. kolovoza 2023., na temelju ovršne isprave – Bjanko zadužnice od 10. studenog 2021. potvrđene po javnoj bilježnici Emi Nađ Bajsar pod posl.br. OV-11643/2021, (kojom zadužnicom je ovršenik pristao da se radi naplate iznosa od 1.000.000,00 kuna / 132.722,81 eura mogu zaplijeniti svi njegovi računi, a da je ovrhovoditelj ovlašten zatražiti i ovrhu na drugim sredstvima ovrhe), radi naplate tražbine ovrhovoditelja (u iznosu od 1.000.000,00 kuna / 132.722,81 eura s pripadajućim zateznim kamatama), određena ovrha na tri nekretnine vlasništvo ovršenika, i to zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
9. Iz predmetnog spisa proizlazi i to da je podneskom od 22. prosinca 2023. treća osoba podnijela prigovor protiv navedenog rješenja o ovrsi, pozivajući se na parnične postupke koje je pokrenula u vezi nekretnina koje su predmetom ove ovrhe (tužbom od 26. listopada 2023. pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj P- 3003/2023), u kojima se pobijaju pravne radnje temeljem kojih je ovršenik stekao pravo vlasništva nekretnina koje su predmetom ovrhe u ovom ovršnom postupku te se traži povrat istih u stečajnu masu, uz tvrdnju da kao stvarni vlasnik nekretnina, u pogledu predmeta ovrhe ima pravo koje sprječava ovrhu, predlažući iz toga razloga ovrhu na predmetnim nekretninama proglasiti nedopuštenom.
10. Nadalje, prema stanju spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je treća osoba kod Trgovačkog suda u Zagrebu podnijela tužbu radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, ovdje ovršenika i MD Promet j.d.o.o., oboje kao tuženika, s prijedlogom za određivanjem privremene mjere, u kojem predmetu treća osoba, između ostalog, zahtijeva i utvrđenje da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi ugovor o kupoprodaji nekretnina koji je sklopila treća osoba kao prodavatelj i Domus Bau Centar d.o.o. kao kupac, a predmet kojeg ugovora su bile nekretnine koje su predmet ovog postupka, osnovanost kojeg tužbenog zahtjeva u tom predmetu treća osoba obrazlaže istim činjenicama koje navodi i u prigovoru protiv ovrhe u ovom predmetu.
11. Prema odredbi čl. 59. OZ-a propisano je da: (1) Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. (2) Podnositelj prigovora je dužan u prigovoru iznijeti razloge pobijanja te uz prigovor priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava. (3) Ako podnositelj prigovora ne postupi u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, sud će prigovor odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući podnositelja da ga dopuni ili ispravi. (4) Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka. Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine. (5) Sud će prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovršeniku i pozvati ih da se u roku od osam dana očituju o prigovoru.
12. Prema odredbi čl. 60. OZ-a propisano je da: (1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. (2) Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku. (3) Podnositelj prigovora može parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovršetka ovršnoga postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzročene prekoračenjem toga roka. (4) U parnici iz stavka 1. ovoga članka treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.
13. Iz navedenih odredaba jasno proizlazi da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe, tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom, pri čemu se ni na koji način ne dira u sam ovršni postupak koji je započeo i koji teče među strankama tog postupka.
14. Da bi treća osoba mogla podnijeti prigovor protiv ovrhe, potrebno je ostvarenje određenih pretpostavki, a to su: da je pokrenut ovršni postupak, da je doneseno rješenje o ovrsi, da se ovrha provodi na individualno određenom predmetu ovrhe, da upravo na tom predmetu treća osoba tvrdi da ima kakvo pravo koje sprječava da se ovrha provede te da je taj prigovor podnesen najkasnije do završetka ovršnog postupka. Kako to proizlazi iz sadržaja predmetnog spisa, sve navedene pretpostavke su u konkretnom slučaju ispunjene.
15. S obzirom na to da se ovrhovoditelj usprotivio prigovoru treće osobe, kako to proizlazi iz sadržaja spisa i obrazloženja pobijanog rješenja, rukovodeći se naprijed citiranim odredbama OZ-a, sud je bio u obvezi podnositelja prigovora (treću osobu) zaključkom uputiti da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena.
16. Stoga, odbacivanjem prigovora, prvostupanjski sud je povrijedio citiranu odredbu čl. 60. st. 1. OZ-a, imajući u vidu da prvostupanjski sud može odbaciti prigovor jedino u situaciji da treća osoba prilozima koji su dostavljeni uz prigovor nije dokazala svoje tvrdnje iz prigovora o postojanju svoga prava na predmetu ovrhe (nepotpun prigovor, čl. 59. st. 3. OZ-a), ali ne i zbog nedostatka pravnog interesa za podnošenje prigovora.
17. Pored navedenog, u ovršnom postupku o prigovoru treće osobe ovršni sud može odlučiti samo ako se niti jedna strana prigovoru ne usprotivi, ili ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, ili ako su činjenice na kojima se prigovor temelji općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, što ovdje nije slučaj.
18. U svim ostalim slučajevima, sud je dužan podnositelja izlučnog prigovora uputiti na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
19. Stoga, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, uvažiti žalbu treće osobe kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, prilikom kojeg će isti sud, vodeći računa o razlozima ovog rješenja, povodom prigovora treće osobe odlučiti pravilnom primjenom materijalnog prava te potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.
U Zagrebu 21. svibnja 2025.
Sutkinja:
Roberta Pandža
