Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-755/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB 46830600751, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, protiv protivnika osiguranja ĐR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], povodom prijedloga za određivanje privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 1308/2025-2 od 14. travnja 2025., dana 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovnog broja Ovr-1308/2025-2 od 14. travnja 2025..

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere od 9. travnja 2025. koji glasi:

"1. Nalaže se protivniku osiguranja ĆR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da odmah dopusti radnicima predlagatelja osiguranja pristup do mjernog mjesta broj [broj] - brojila broj [broj], instalacija, trošila i priključka, koje se nalaze na adresi u [adresa], radi ugradnje brojila s isklopnikom i obustave isporuke električne energije, ili će u protivnom sve navedene radnje predlagatelj osiguranja ostvariti uz sudjelovanje službene osobe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, bravara i policije.

2. Nalog iz točke 1. izreke ovog rješenja smatra se provedenim danom dostave prijepisa ovog rješenja protivniku osiguranja.

3. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 30 dana protiv protivnika osiguranja.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 141/22, 155/23 - dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. - Odluka USRH, 73/2017., 131/2020., 114/2022 i 6/2024; - dalje: OZ), sa prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog za određivanjem privremene mjere, a podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, na koje povrede pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Prvostupanjski sud odbija kao neosnovan prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine od 9. travnja 2025., polazeći u bitnom od stajališta da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja. Zaključuje da iz prijedloga ne proizlazi vjerojatnost da predlagatelj ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja, da predlagatelj nije dostavio sudu niti jedan drugi dokaz iz kojeg bi proizlazilo da protivnik osiguranja onemogućava i ne dozvoljava pristup priključku, obračunskom mjernom mjestu i brojilu te ne plaća potrošenu električnu energiju, a što je pretpostavka za obustavu isporuke električne energije u smislu članka 106. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“ broj: 100/2022; dalje: Pravilnik), slijedom čega prvostupanjski sud odbija prijedlog temeljem čl. 346. OZ-a.

6. U sklopu žalbenih navoda, predlagatelj smatra da je učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koja se sastoji u pristupu mjernom uređaju na nekretnini protivnika osiguranja radi njegove zamjene. Ističe da je zadužen za očitanje, prikupljanje i obrađivanje mjernih podataka, te predlaže izdavanje privremene mjere radi sprječavanja nasilja, te nenadoknadive štete u smislu ne evidentiranja obračunskih podataka, kao i izbjegavanja nastanka moguće opasnosti za život, zdravlja i imovine većeg opsega uslijed nekontroliranog rada neispravnog mjernog uređaja. Navodi potom da trpi štetu zbog trošenja električne energije koju protivnik osiguranja i dalje ne plaća i koja novčana obveza se stalno povećava, čime i mogućnost naplate postaje upitnija. Uz žalbu predlagatelj dostavlja i radne naloge broj [broj], [broj] i [broj].

7. Tako izneseni žalbeni navodi predlagatelja osiguranja ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost osporene prvostupanjske odluke.

8. Naime, predlagatelj je prvostupanjskom sudu 9. travnja 2025. podnio prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere pri čemu uz prijedlog nije dostavio nikakve dokaze u prilog iznesenim tvrdnjama.

9. Odredbom čl. 341. st. 2 OZ-a je propisano da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe.

10. Osim navedenog, istom odredbom je propisano da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

11. Iz tako formulirane odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a proizlazi jasna i nedvosmislena obaveza predlagatelja osiguranja da uz formalne uvjete usmjerene na sam zahtjev, mora predložiti i dokaze kojima potkrepljuje činjenice na kojima temelji takav zahtjev.

12. Navedena obveza koja se predlagateljima osiguranja stavlja na teret temeljem odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a proizlazi iz činjenice da su postupci osiguranja hitni ( čl. 13. st. 1. OZ-a ), da se ročišta određuju samo kada je to zakonom određeno ili sud isto smatra svrhovitim ( čl. 7. st. 2. OZ-a ), a rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi ( čl. 342. st. 3. OZ-a).

13. U tom smislu je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da predlagatelj uz prijedlog radi osiguranja nije dostavio dokaze u korist iznesenih navoda.

14. Kako se u žalbenom postupku ne mogu iznositi novi dokazi i nove činjenice, osim onih koje se odnose na bitne povrede odredaba postupka ( čl. 352. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a), to dokazi koje je predlagatelj dostavio uz žalbu u vidu radnih naloga te navodi koje po prvi puta ističe u sklopu žalbe, nisu od utjecaja na osporenu prvostupanjsku odluku.

15. Prvostupanjski sud je osim toga pravilno ukazao na primjenu odredbe čl. 346. OZ-a koja propisuje pretpostavke za određivanjem privremene mjere i prema kojoj je predlagatelj osim vjerojatnosti svoje tražbine, obvezan dokazati i vjerojatnost i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

16. Iako se predlagatelj u prijedlogu poziva sadržajno na navedenu odredbu ( navodi da ju predlaže odrediti radi sprječavanja nasilja, nenadoknadive štete u smislu neevidentiranja obračunskih podataka te izbjegavanja nastanka opasnosti za život, zdravlje i imovinu većeg opsega ), istovremeno ne dokazuje niti pruža dostatna obrazloženja u pogledu postojanja svoje tražbine ( jer ne dostavlja dokaze o istoj ) kao niti vjerojatnost i opasnost uvjeta propisanih čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a ili pak vjerojatnost uvjeta propisanog odredbom čl. 346. st. 1. toč. 2. OZ-a, a kako pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.

17. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odlučio kada je prijedlog za određivanjem predložene privremene mjere odbio kao neosnovan, zbog čega je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, žalbu predlagatelja valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 21. svibnja 2025.

Sudac

Vedran Medaković