Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-671/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja SP OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Doris Košta, odvjetnici u Splitu, protiv protivnika osiguranja Romić d.o.o., iz Solina, Žižić dr. Martina 15, OIB: 46777721858, zastupanog po punomoćnicima Miji Jeličić i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. iz Splita, uz sudjelovanje treće osobe CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Miji Jeličiću i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. iz Splita, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1698/2022-13 od 14. siječnja 2025., dana 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1698/2022-13 od 14. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja i treće osobe za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 27.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8. travnja 2008. i troškova postupka osiguranja odredi privremena mjera zabrane protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 299 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 342 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to 1. suvlasnički dio 1/5 idealnog dijela, kao i zahtjev da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu da u zemljišnoj knjizi uknjiži zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina na navedenoj nekretnini i da privremena mjera ostane na snazi do pravomoćnosti presude u parničnom predmetu koji će se pokrenuti u roku od 30 dana od dana donošenje te privremene mjere, da se naloži protivniku osiguranja nadoknaditi predlagatelju osiguranja prouzročene parnične troškove i da se odredi da žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovo provođenje (toč. I. izreke). Naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu da u zemljišnoj knjizi upiše zabilježbu odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere u postupku pod poslovnim brojem OVR-1698/2022. (toč. II. izreke), te je odlučeno da će odluka o trošku biti donijeta temeljem odredbe čl. 14. st. 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje: OZ) (toč. III. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja iz svih žalbenih razloga predviđenih odredom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje preinači i prihvati njegov prijedlog, ili da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja i treća osoba osporavaju osnovanost žalbenih navoda žalitelja i predlažu njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predlagatelj osiguranja podnio je 7. lipnja 2022. prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja suvlasničkog dijela njegove nekretnine od 1/5 dijela na čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 299 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 342 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi određeno ukazuje predlagatelj osiguranja, jer rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, te nije ostvaren ovaj žalbeni razlog. Jednako tako, nisu počinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti

7. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnost stanja jer je sud prvog stupnja na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. U postupku je prvostupanjski sud utvrdio da su stranke 8. travnja 2008. zaključile Ugovor o kupoprodaji nekretnina, kojim je predlagatelj osiguranja prodao protivniku osiguranja ¼ idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 299 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 342 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za iznos kupoprodajne cijene od 40.062,50 EUR; time da je u čl. 4. navedeno da je kupac platio dio kupoprodajne cijene u iznosu od 10.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, dok se preostali iznos od 30.062,50 EUR obvezao platiti do 1. srpnja 2008. Protivnik osiguranja 2012. godine izvršio je temeljem toga Ugovora uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

9. Nadalje je utvrđeno da je punomoćnica predlagatelja osiguranja 15. lipnja 2022. uputila protivniku osiguranja dopis nazvan „obavijest o raskidu ugovora“ u kojemu ga obavještava da zbog neplaćanja dijela kupoprodajne cijene od oko 27.000,00 EUR raskida kupoprodajni ugovor, dok protivnik osiguranja u svom očitovanju na taj dopis navodi da je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu, da je ugovor u cijelosti ispunjen i da ne postoji razlozi za jednostrani raskid ugovor. Ističe i prigovor zastare eventualnog obvezno pravnog zahtjeva, jer je od dospijeća tražbine do podnošenja prijedloga protekao opći zastarni rok. Protivnik osiguranja 27. lipnja 2022. spornu nekretninu je prodao trećoj osobi – PP, koji je temeljem rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu broj Z-27271/2022 uknjižio svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.

10. Slijedom utvrđenja da je tražbina predlagatelja dospjela 1. srpnja 2008. i da je zastara tražbine nastupila 2. srpnja 2013. u smislu odredbe čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje: ZOO), te da on više ne može zahtijevati ispunjenje ugovorne obveze i raskid ugovora po proteku zastarnog roka u smislu čl. 360. ZOO, jer je njegova tražbina prestala, prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine čije osiguranje u ovom postupku predlaže, te da stoga nije ispunjena zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere iz čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ), te je odbija prijedlog predlagatelja kao neosnovan. Ujedno je primjenom odredbe čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK), u vezi čl. 290. OZ naložio zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda da u zemljišnoj knjizi izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga.

11. Suština žalbenih navoda tuženika svodi se na tvrdnju da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio početak računanja zastarnog roka, jer da je između stranka postojala komunikacija u vezi naknadnog ispunjenja i višestruko produljenje rokova za ispunjenje obveze, te da je ovlašten na jednostrani raskid ugovora u smislu odredbe čl. 363. ZOO, jer iz držanja protivnika osiguranja proizlazi da neće ispuniti svoju obvezu isplate ostatka kupoprodajne cijene. Ističe i da je protiv protivnika osiguranja podnio kaznenu prijavu 23. siječnja 2023. zbog prijevare.

12. Zahtjev predlagatelja osiguranja za određivanjem predložene privremene mjere, pravilno je odbijen kao neosnovan, ali iz drugih razloga.

13. U postupku odlučivanja o privremenoj mjeri prvostupanjski sud nije ovlašten odlučivati o osnovanosti prigovora zastare, niti o tome je li predlagatelj osiguranja može zahtijevati ispunjenje ugovora i je li tražbina zbog zastare prestala, kao niti je li predlagatelj osiguranja bio ovlašten raskinuti ugovor zbog neispunjenja, jer je to predmet raspravljanja u parničnom postupku, obzirom da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka, te nakon završetka postupka sve dok ovrha ne bude provedena (čl. 341. st. 1. OZ). Odlučno je za odluku o privremenoj mjeri jesu li kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 344. st. 1. OZ. Stoga žalbeni navodi žalitelja da su stranke naknadno produljivale ispunjenje ugovora i da je prvostupanjski sud stoga propustio pravilno utvrditi trenutak početka tijeka zastarnog roka nisu predmet ovoga postupka osiguranja.

14. Niti daljnji navodi žalitelja da je protiv zakonske zastupnice protivnika osiguranja u tijeku kazneno postupak zbog kaznenog djela prijevare, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

15. Prema navedenoj zakonskoj odredbi čl. 344. st. 1. OZ privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. istog članka propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

16. Predlagatelj osiguranja postojanje svoje tražbine u iznosu od 27.000,00 EUR temelji na Ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 8. travnja 2008., koji je kao prodavatelj zaključio s protivnikom osiguranja kao kupcem, time da u prijedlogu predlagatelj navodi da bi u slučaju prodaje nekretnine za njega nastala nenadoknadiva šteta, ne navodeći u čemu bi se ta nenadoknadiva šteta sastojala.

17. Imajući u vidu kumulativne pretpostavke propisane čl. 344. st. 1. OZ za određivanje privremene mjere, činjenicu da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju tražbinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, to je prijedlog predlagatelja neosnovan. Tim više što je od sklapanja kupoprodajnog ugovora prošlo 14 godina i što je predlagatelj osiguranja dozvolio protivniku osiguranja uknjižbu prava vlasništva na nekretnini koja je bila predmet kupoprodaje, što je on i učinio 2012. godine. Kako od 2012. do 7.6.2022. godine predlagatelj nije poduzimao nikakve pravne radnje radi ostvarenja svoje tražbine, a protustranka je u međuvremenu nekretninu otuđila trećoj osobi, koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine na kojoj se predlaže zabrana otuđenja ili opterećenja, to predložena privremena mjera više ne bi imala nikakav učinak prema protivniku osiguranja.

18. Naime, učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja sastoji se u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. U predmetnom slučaju nekretnina na kojoj je predložena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja je prije donošenja odluke o privremenoj mjeri postala vlasništvo treće osobe, a kako su prema čl. 45. ZZK upisi (dakle i zabilježbe privremene mjere) u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojeg se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude takva uknjižena ili predbilježena, to određivanje predložene mjere zabrane otuđenja i opterećenja sporne nekretnine prema protustranci koja više nije vlasnik nekretnine, nije moguće.

19. Zbog iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ žalbu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

20. Odbijen je zahtjev protivnika osiguranja i treće osobe za naknadu troškova odgovora na žalbu, jer navedena postupovna radnja nije bila potrebna za postupak u smislu odredbe čl. 14. st. 4. OZ.

U Zagrebu, 21. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ksenija Grgić