REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2389/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, mr. sc. Neri Radas i Slavka Pavkovića članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. (ranije Jadransko osiguranje), Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4357/2023-2 od 17. siječnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-605/2023 od 5. listopada 2023., u sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnošenje revizije protiv točke I. izreke presude Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-4357/2023-2 od 17. siječnja 2024., u odnosu na pitanje:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini stvarnu štetu za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. listopada 2018. predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05)?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4357/2023-2 od 17. siječnja 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-605/2023 od 5. listopada 2023.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja dva pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini stvarnu štetu za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. listopada 2018. predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05)?

2. Ukoliko osiguravajuće društvo temeljem čl. 27. ZOOP-a ne odgovara za naknadu stvarne štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, jer osiguravatelj ne odgovara u istom obimu kao njegov osiguranik – štetnik, zbog rizika obuhvaćenih ugovorom o osiguranju od odgovornosti za štetu, tko je odgovoran za naknadu štete za isplaćenu mirovinu?“.

2.1. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tužitelj je naveo da o spornim pitanjima postoji neujednačena praksa nižestupanjskih sudova, pri čemu se pozvao na više odluka drugostupanjskih sudova (primjerice na odluke Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-800/2022 od 18. srpnja 2022., Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1005/2021 od 25. kolovoza 2021., Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-956/2020-2 od 25. siječnja 2021., Županijskog suda u Osijeku broj Gž-2075/2022 od 29. lipnja 2023. i dr.). Također je naveo da je glede prvo postavljenog pravnog pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio tužitelju podnošenje revizije u predmetu broj Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023.

2.2. Tužitelj smatra da pitanja koja postavlja, udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11. -proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP).

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Prijedlog je dopušten.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije tužitelja, kako je isto naznačeno u izreci ovog rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeri, s obzirom da je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s pravnim shvaćanjem zauzetim u primjerice odluci Županijskog suda u Puli-Pola broj 800/2022 od 18. srpnja 2022., Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Gž-1005/2021 od 25. kolovoza 2021. i dr.), a o njemu nema prakse revizijskog suda (u tom smislu i ovaj sud u odluci broj Revd-3155/2024- 2 od 18. rujna 2024., Revd 1865/2024-2 od 10. srpnja 2024. i dr.).

6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci.

7. U odnosu na preostalo (drugo) postavljeno pitanje smatra se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 21. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić