Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Ovr-107/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja: 1. ...o.o. za građenje, [adresa], [osobni identifikacijski broj] i 2. GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Jere Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matić & Poljak u Splitu, protiv protivnika osiguranja RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi 1. i 2. predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1480/2025-2 od 25. travnja 2025., dana 21. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 1. i 2. predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1480/2025-2 od 25. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere kojim je traženo da se, radi osiguranja novčane tražbine 1. i 2. predlagatelja osiguranja u iznosu od 350.000,00 EUR kao i troškova postupka, odredi osiguranje privremenom mjerom tako što će se zabraniti protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje nekretnine oznake 4. suvlasnički dio: 2590/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), trosobni stan u oznake S4, u potkrovlju objekta neto korisne površine 129,78 m2, sa parkirnim mjestima oznake PM 5 i PM 8 u nivou podruma objekta, u etažnom elaboratu sve označeno zelenom bojom, koji je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine kat. oznake k. č. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada br. 66 Kvintička i dvorište, ukupne površine 600 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu i da se odredi zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja navedene nekretnine u zemljišnim knjigama, koja privremena mjera stupa na snagu danom donošenja i traje najduže do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu osigurane tražbine, a zabrana se smatra provedenom danom upisa iste u zemljišne knjige. Pod točkom II. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu toga suda upis zabilježbe odbijenog prijedloga za osiguranje.

2. Protiv tog rješenja žalbu su izjavili 1. i 2. predlagatelji osiguranja iz svih žalbenih razloga, predlažući da se pobijano rješenje preinači na način da se prihvati prijedlog za donošenje privremene mjere.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. U konkretnom slučaju iz stanja predmeta spisa proizlazi da su 1. i 2. predlagatelji osiguranja predložili donošenje rješenja o osiguranju novčane tražbine u iznosu od 350.000,00 EUR određivanjem privremene mjere, nalazeći da su ispunjene pretpostavke iz odredbi članka 344. Ovršnog zakona („Narodne novine” broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ). Nasuprot tome, prvostupanjski sud odbija prijedlog 1. i 2. predlagatelja osiguranja nalazeći da isti i sami u svojem prijedlogu navode da nisu u bilo kakvom pravnom odnosu s protivnikom osiguranja, odnosno s trgovačkim društvima u kojima je on član uprave ili osnivač, odnosno da s navedenima nemaju sklopljen bilo kakav pravni posao iz čega po ocjeni prvostupanjskog suda jasno proizlazi da 1. i 2. predlagatelji osiguranja prema protivniku osiguranja nemaju bilo kakvu novčanu tražbinu, niti su učinili vjerojatnim postojanje eventualne novčane tražbine s naslova imovinske štete koju navodno trpe, s obzirom da ne postoji dokaz o podnošenju tužbe radi naknade štete ili bilo koje druge pravne radnje na temelju koje bi se mogla utvrditi vjerojatnost postojanja novčane tražbine. Stoga, s obzirom da nije ispunjena osnovna pretpostavka za određivanje privremene mjere – vjerojatnost tražbine, to da nije ni utvrđivao ostale pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene, međutim, napominje da 1. i 2. predlagatelji osiguranja nisu dokazali ni opasnost od otuđenja predmetne nekretnine niti ukazali na namjeru protivnika osiguranja da otuđi ili optereti navedenu nekretninu, kao ni činjenicu da nema druge imovine iz koje bi se eventualno mogli naplatiti s naslova imovinske štete ukoliko bi nekada stekli takvo pravo.

6. Prvenstveno je istaći da iako se u predmetnom slučaju žalba podnosi (i) zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka, 1. i 2. predlagatelji osiguranja niti sadržajem žalbe ne ukazuju koju bitnu povredu odredaba postupka nalaze ostvarenom, pa je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijano rješenje i utvrdio da nije ostvarena niti jedna bitna povreda odredba postupka na koje se pazi u žalbenom postupku po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), u vezi s odredbom članka 381. ZPP, a koje se primjenjuju na temelju odredbe članka 21. stavka 1. OZ.

7. Stoga žalba iz tog žalbenog razloga nije osnovana.

8. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da 1. i 2. predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja.

9. Naime, prema odredbi članka 344. stavak 1. OZ propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

9.1. Navedenim pretpostavkama treba udovoljiti do stupnja vjerojatnosti, dok je posljedica izostanka vjerojatnosti jedne od pretpostavki nedopuštenost osiguranja privremenom mjerom. U prvom redu predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, a tražbina može biti nedospjela i uvjetna (članak 343. stavak 1. OZ).

10. Nadalje, sukladno članku 341. stavku 2. OZ u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajući primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

11. U konkretnom slučaju 1. i 2. predlagatelji osiguranja u prijedlogu, u bitnom, navode da im je protivnik osiguranja podnošenjem neosnovanih privremenih mjera i čineći vidljivim zabilježbe spora nanio štetu budući da su bili spriječeni sklopiti ugovore o kupoprodaji stanova s trećim osobama/kupcima radi pokrenutih postupaka i kojim radnjama umanjuju vrijednost njihove imovine, a koju štetu procjenjuju na iznos od 350.000,00 EUR tvrdeći da je općepoznata činjenica da zabilježba spora na nekretnini negativno utječe na cijenu iste, pa da je nesporno da im je nezakonitom radnjom – prijedlogom za donošenje privremene mjere pa zabilježbom, protivnik osiguranja počinio štetu, a koja šteta predstavlja imovinsku korist i/ili zaradu koju bi zaradili od prodaje predmetnih nekretnina.

12. Navodi iz prijedloga 1. i 2. predlagatelja osiguranja koji se odnose na štetu u iznosu od 350.000,00 EUR koja da predstavlja imovinsku korist i/ili zaradu koju bi zaradili od prodaje predmetnih nekretnina, kao i navodi da je općepoznata činjenica da zabilježba spora na nekretnini negativno utječe na cijenu iste, i po ocjeni ovog suda, nisu učinjeni vjerojatnim jer za isto nije priložen niti jedan dokaz kojim bi isto bilo potkrijepljeno do razine vjerojatnosti, pa se postojanje tražbine bazira jedino na činjeničnim navodima iz prijedloga za osiguranje. Međutim, prema pravnom shvaćanju ovog suda, sama činjenica podnošenja prijedloga ne može se smatrati da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine u smislu odredbe članka 344. stavka 1. OZ, već ta vjerojatnost mora proizlaziti iz navoda prijedloga i isprava koje su mu priložene, a što ovdje nije slučaj.

13. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za osiguranje novčane tražbine odbio, budući da se privremena mjera može odrediti samo ukoliko su kumulativno ispunjene obje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe članka 344. stavak 1. OZ. 14. Na žalbene navode kojima 1. i 2. predlagatelji osiguranja ističu da je u kaznenoj prijavi od 22. travnja 2025. naveden imovinsko-pravni zahtjev što da je dodatan dokaz postojanja vjerojatnosti tražbine, a na koju činjenicu da se prvostupanjski sud nije očitovao, prvenstveno je istaći da ove navode 1. i 2. predlagatelji osiguranja po prvi put iznose tek u žalbi, a sud drugog stupnja je, kao i sud prvog stupnja, prilikom odluke o osnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere ovlašten uzeti u obzir samo one navode koji su izneseni u tom prijedlogu. Stoga, u žalbi istaknuti navodi predstavljaju nove činjenice i dokaze, koje sukladno odredbi čanka 352. stavak 1. ZPP u vezi članka 381. ZPP i članka 21. stavak 1. OZ, nije dozvoljeno isticati tek u žalbi, pa iste kao nedopuštene u smislu navedene zakonske odredbe, ovaj sud nije razmatrao.

15. Slijedom navedenog, žalbu 1. i 2. predlagatelja osiguranja je, na temelju članka 380. točke 2. ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ, valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Šibeniku, 21. svibnja 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić

.