REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4092/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Trafficon d.o.o. Zagreb, Zagreb, Selska cesta 50, OIB:30364993041, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Martić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Cadcom d.o.o. Zagreb, Zagreb, XI. Trokut broj 5, OIB:10073644499, kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući povodom prijedloga tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-803/2024-6 od 7. svibnja 2024. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv- 807/2022 od 4. siječnja 2024., u sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-803/2024-6 od 7. svibnja 2024. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj Povrv-807/2022 od 4. siječnja 2024., zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu kao i zbog povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj osporava navode tuženika iznesene u prijedlogu za dopuštenje revizije i predlaže isti odbaciti ili odbiti kao neosnovan.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), čl. 387. ZPP i čl. 389. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. Pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu utemeljena na procesnoj situaciji iz ovog postupka. To stoga jer iz obrazloženja pobijane drugostupanjske odluke proizlazi da je taj sud, u postupku odlučivanja o žalbi tužitelja protiv prvostupanjske presude, odlučio primijeniti čl. 373. b. ZPP, te je zakazao ročište na kojem je saslušao stalnog sudskog vještaka koji je u prvostupanjskom postupku dao nalaz i mišljenje, radi određenih pojašnjenja datog nalaza i mišljenja i dopuna istog. Protivno navodima tuženika iz prijedloga za dopuštenje revizije, pobijana drugostupanjska presuda sadrži jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, pa tako i o usmenom očitovanju vještaka kojim su u cijelosti otklonjene dvojbe i nejasnoće ranije datog nalaza i mišljenja i dopuna istog. Obrazlažući razloge važnosti za naznačena pravna pitanja tuženik u suštini osporava činjenična utvrđenja i zaključke drugostupanjskog suda, prvenstveno one koji se odnose na nalaz i mišljenje vještaka dajući pritom svoju ocjenu nalaza i mišljenja vještaka, dopune istog kao i usmenog očitovanja vještaka.
5. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pravna pitanja, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
6. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da je u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana drugostupanjski sud počinio određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da je pogrešno primijenio materijalno pravo čime je ujedno povrijedio njegovo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP). Sadržaj tuženikovog prijedloga za dopuštenje revizije dijelom se svodi na pritužbe o načinu na koji je drugostupanjski sud ocijenio dokaze, posebno nalaz i mišljenje vještaka odnosno o tome kako je utvrdio činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
6.1. Glede tuženikovih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. Drugostupanjski sud je obrazloženju pobijane odluke odgovorio na sve odlučujuće navode tuženika, presuda je detaljno obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje, niti da mu je povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku kao jedan od aspekata prava na pravično suđenje.
6.2. U odnosu na navode tuženika da mu je odbijanjem dokaza za provođenje novog vještačenja povrijeđeno pravo na pristup sudu treba navesti da je drugostupanjski sud radi razjašnjavanja određenih nejasnoća u nalazu i mišljenju te dopuni nalaza, održao raspravu i saslušao vještaka te na taj način otklonio dvojbe i nejasnoće koje je imao. U obrazloženju pobijane odluke sud je naveo razloge zbog kojih prihvaća dati nalaz i mišljenje kao i usmeno očitovanje vještaka, pa stoga odbijanje dokaznog prijedloga za provođenje novog vještačenja, samo po sebi ne upućuje na zaključak da je tuženiku povrijeđeno pravo na pristup sudu, pravnu sigurnost niti da je došlo do povrede načela jednakosti oružja.
6.3. U odnosu na navode tuženika o povredi prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava RH odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz EKLJP, ovaj sud primjećuje da se predmetni postupak odnosi na tipični građanskopravni spor između privatnih osoba te da odluke nižestupanjskih sudova nisu očigledno nezakonite, arbitrarne niti očito nerazumne. Nadalje, glede navoda o legitimnim očekivanjima treba navesti da iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije ostaje nejasno koja je to legitimna i opravdana očekivanja tuženik imao u postupku i kojim postupcima drugostupanjskog suda bi ista bila povrijeđena.
7. Slijedom navedenog, uzevši u obzir razloge zbog kojih tuženik smatra da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna prava, valja reći da tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno neko od temeljnih ljudskih prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP na koje se u prijedlogu pozvao.
8. Odluke na koje se tuženik poziva u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu odgovarajući razlozi važnosti za pravna pitanja naznačena u prijedlogu i povrede temeljnih prava na koje se poziva jer su donesene u činjeničnim i pravnim okolnostima drugačijim od onih u ovom predmetu.
9. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina
