REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3760/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PUO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Ivković, odvjetnik u Puli, protiv tuženog PU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j.t.d. u Puli, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž Ob-52/2024-2 od 13. svibnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P Ob-46/2024- 10 od 2. travnja 2024., u sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje o troškovima postupka u parnici radi utvrđenja suvlasničkog omjera tužiteljice na imovini stečenoj radom za vrijeme trajanja braka s tuženikom te je odlučeno da se odbija tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova postupka i nalaže joj se da tuženiku naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.243,75 Eur-a (točke II. i III. izreke odluke suda prvog stupnja).
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužiteljica zbog pitanja:
„1) Postoji li obaveza jednog bračnog druga da prije tužbe radi utvrđenja bračne stečevine, u slučajevima obiteljskog nasilja odnosno nasilnog prestanka bračne zajednice, da se pisano obrati drugom bračnom drugu sa pisanim zahtjevom za utvrđenje bračne stečevine prije parnice, a sve u smislu isključenja moguće primjene čl. 157. ZPP-a u slučaju priznanja tužbenog zahtjeva?
2) Može li se smatrati opravdanim povodom za tužbu radi utvrđenja bračne stečevine činjenicu upisanog vlasništva na zajedničkoj nekretnini na samo jednog bračnog druga i pravnog raspolaganja tom nekretninom od strane upisanog bračnog druga prije parnice?
3) Treba li priznanje tužbenog zahtjeva tumačiti na način da ono ujedno predstavlja i priznanje činjenica navedenih u tužbi, te je li protivno ZPP-u odluku o trošku parničnog postupka u slučaju priznanja tužbenog zahtjeva donositi izvan i suprotno činjenicama navedenim u tužbi?
4) Postoji li obveza sudova da prilikom primjene odredbe čl. 157. ZPP-a u slučaju suprotstavljenih navoda parničnih stranaka o postojanju povoda za tužbu i prethodnom obraćanju, provode dokaze po prijedlozima parničnih stranaka na mjerodavne okolnosti povoda za tužbu odnosno pokušaja sporazumnog rješenja spora, te ukoliko postoji takva obveza na kojoj stranci leži teret dokaza, da li je utvrđivanje tih mjerodavnih okolnosti ograničeno na navode iz tužbe i odgovora?
5) Može li se kod tumačenja i primjene odredbe čl. 157. ZPP-a smatrati istovjetnim odnosno jednako pravno relevantnim pitanja davanja povoda za tužbu i pitanja prethodnog obraćanja zahtjevom za mirno rješenje?“,
za koja ističe da udovoljava uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog je nedopušten.
5. Prema stavu ovog suda, a suprotno tvrdnjama tužiteljice po ocjeni ovog suda pitanja koja postavlja nisu pitanja koja udovoljavaju uvjetima iz čl. 385.a ZPP-a koji moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se moglo dopustiti podnošenje revizije, jer odgovor na u prijedlogu postavljena putanja može se naći samo u posebnim okolnostima ovog konkretnog spora, u ovom slučaju o prirodi odnosa između stranaka, sadržaju tužbe i odgovora na tužbu u konkretnom sporu, te se ne radi o pitanjima koja su važna za donošenje pravnih shvaćanja koja bi ubuduće u svim drugom sporovima dala odgovor na procesnopravne prijepore i time bila važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Stoga je odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić