REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-186/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, Goranke Barać-Ručević i Slavka Pavkovića članova vijeća, u upravnom sporu tužiteljice UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (udovica iza pok. ABC), koju zastupa punomoćnik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi statusa ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, odlučujući o zahtjevu tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2605/2024-7 od 6. studenoga 2024. kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-1188/2020-8 od 22. prosinca 2020., na sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se zahtjev tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 2605/2024-7 od 6. studenoga 2024.
Obrazloženje
1. Tužiteljica UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (udovica iza pok. ABC) je putem punomoćnika, Mate Knezovića, odvjetnika, protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 2605/2024-7 od 6. studenoga 2024. podnijela zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske poništiti presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 2605/2024-7 od 6. studenoga 2024., predmet vratiti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak te naložiti tuženiku naknaditi tužiteljici trošak sastavljanja zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.
2. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude je nedopušten.
3. Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2605/2024- 7 od 6. studenoga 2024. donesena je na sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2024., dakle, bez održavanja rasprave, u smislu odredbe čl. 134. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS) kojom odredbom je propisano da Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave. Presuda je donesena u postupku odlučivanja o žalbi tuženika, protiv presude Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-1188/2020-8 od 22. prosinca 2020.
4. U smislu odredbe čl. 141. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS) zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti, može ovome sudu izravno podnijeti protivna stranka, ako je državno odvjetništvo bila stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika u upravnom sporu, a što je u ovom predmetu slučaj. Međutim, na temelju odredbe čl. 169. st. 2. ZUS-a, iznimno od odredbe čl. 169. st. 1. ZUS-a, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu ZUS-a, dovršit će se po odredbama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21 - dalje: ZUS/10).
5. Temeljem navedenih zakonskih odredbi, a kako je prvostupanjska presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-1188/2020-8 donesena 22. prosinca 2020. o žalbi na koju je Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučio na sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2024., bez održavanja rasprave, u ovom se postupku primjenjuje ZUS/10. Naime, odredbom čl. 172. ZUS-a propisano je da Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2024.
6. Prema ZUS/10 u smislu odredbe čl. 78. st. 1. i 2., zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, može podnijeti samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. S obzirom na to da je u ovom postupku zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude podnijela tužiteljica kao stranka u smislu odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10, takav zahtjev je nedopušten, jer ga je podnijela neovlaštena osoba.
7. S obzirom na navedeno, na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 u vezi s čl. 169. st. 2. ZUS-a, valjalo je riješiti kao u izreci.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
Dna:
1. tužiteljici po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, Vrbanićeva 20
2. tuženiku po Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Rijeka, Erazma Barčića 5
3. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske
4. Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na broj Usž-2605/2024
U-zpz-186/2025-2-1
IZDVOJENO MIŠLJENJE
Člana vijeća Đura Sesse u predmetu ovog suda U-zpz-186/2025
1. U gore označenom predmetu većina u vijeću donijelo je odluku da se:
„Odbacuje se zahtjev tužiteljice za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 2605/2024-7 od 6. studenoga 2024.“.
2. Većina u vijeću smatra da je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nedopušten jer je prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24 - dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano da se upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog („novog“) Zakona, a iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21 - dalje: ZUS/10).
3. Vijeće nadalje smatra da, kako je u ovom upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 6. studenoga 2024., dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je, nakon održane rasprave, prvostupanjska presuda donesena 22. prosinca 2020., slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).
4. U bitnom kako je o pravu stranke odlučeno bez rasprave pred Upravnim sudom Republike Hrvatske to se ima na predmetni spor primijeniti raniji Zakon o upravnim sporovima prema kojem je samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktivno legitimirano podnijeti Zahtjev za izvanredno preispitivanja zakonitosti pravomoćne presude (čl. 78 ZUS/10), a to pravo ne pripada stranci jer se ne primjenjuju odredbe „novog“ Zakona o upravnim sporovima - ZUS/24.
5. Na žalost ne mogu se složiti sa pravnim shvaćanjem većine iz razloga kako slijedi:
6. Odredbom čl. 141. ZUS/24 propisano je kada zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti i sama stranka koja je samo supsidijarno aktivno legitimirana ako i kada se ostvare uvjeti iz citirane odredbe.
7. Prema ranije važećem ZUS propisano je postupanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske:
„Članak 134.
(1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.
U-zpz-186/2025-2-1
(2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.
(3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke.“.
8. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.
9.1. Prema mom skromnom mišljenju ovakvo pravno shvaćanje prema kojem ostvarivanje prava stranaka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske ovisi o pukoj volji drugostupanjskog suda hoće li ili neće održati raspravu nakon stupanja na snagu ZUS/24 stranke u postupku dovodi u diskriminirajući položaj bez obzira o kojem pravu stranke se odlučuje u upravnom postupku.
9.2. Osim toga pravo na pristup sudu i u konačnici pravo na izvanredni pravni lijek ne može ovisiti o volji suda hoće li ili neće održati raspravu odlučujući o žalbi stranke. Pravo na pristup najvišem sudu u državi čija je ustavna uloga ujednačavati sudsku praksu mora biti ograničena jer u protivnom sud ne može ispuniti svoju ustavnu ulogu, ali odluke o tome hoće li VSRH prihvatiti odlučivati o nekom pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni VS donosi i obrazlaže sukladno odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) pa se takvo postupanje VS-a ne može izjednačiti s odlukom Visokog upravnog suda RH hoće li ili neće povodom žalbe održati raspravu koja se u pravilu ne održava, ali se može održati i to samo onda ako tako odluči sam sud drugog stupnja.
9.3. Sama bit odluke o tome hoće li sud drugog stupnja povodom žalbe održati raspravu ili ne, nije upitna sama po sebi, ali kada pravo stranke na pristup sudu ili pravo stranke biti zaštićeno od potencijalne diskriminacije ovisi o „miloj volji žalbenog suda“ u tom slučaju tumačenje odnosa citiranih odredbi ranijeg i novog Zakona o upravnim sporovima koje prihvaća većina u vijeću nije prihvatljivo sa pozicije ostvarivanja konvencijskog prava i to čl. 6. i s njim u svezi čl. 14. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U-zpz-186/2025-2-1
10. Iz tih razloga bez obzira na dikciju i konkretan sadržaj relevantnih odredbi ZUS-a smatram da bi u ovim pravnim stvarima trebalo odlučivati o meritumu stvari, a ne zadržati se na pitanju procesne dopuštenosti zahtjeva stranke.
11. Molim da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama uz našu odluku i objavi na mrežnim stranicama suda.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Sudac:
Đuro Sessa
