REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5127/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Renate Šantek članice vijeća i dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž- 1036/2024-2 od 12. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10195/2023-70 od 27. lipnja 2024., u sjednici održanoj 21. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž-1036/2024-2 od 12. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-10195/2023-70 od 27. lipnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja tužiteljica ocjenjuje da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a pitanja glase:
"1) Može li se zaključiti da je sud u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku na odgovarajući način cijenio sve prikupljene dokaze i da je uz pomoć njih ispravno utvrdio sve relevantne činjenice u vezi s visinom pretrpljene štete od strane tužiteljice kako je to predviđeno odredbom članka 1089. ZOO; 2) Kako je sud primjenom odredbi članka 29. stavaka 1. ZOO mogao dosuditi tužiteljici zateznu kamatu od dana presuđenja tj. 27. lipnja 2024. do isplate, ako je prema vlastitom priznanju visinu štete utvrdio sukladno cijenama iz javnog natječaja tvrtke Državne nekretnine d.o.o koji je proveden 2016.?''.
2. Razlozi na koje predlagateljica ukazuje kao važne za ocjenu osnovanosti njezina prijedloga jest odstupanje od prakse revizijskog suda (Rev-855/88 od 10. studenoga 1988., Rev-2723/88 od 6. lipnja 1989.), Ustavnog suda RH (U-III-38107/2009 i U-III- 41430/2009 od 10. rujna 2013., U-III-3482/21 od 3. listopada 2023.), prakse Europskog suda za ljudska prava (presude u predmetima Stormber protiv Danske, 2002., Brennan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 2001., Ajdarić protiv RH, 2001.), kao i neujednačenost prakse drugostupanjskih sudova (Županijski sud u Splitu broj Gžp- 713/14 od 24. srpnja 2014., Okružni sud u Zagrebu Gž-2165/86-2 od 13. svibnja 2016. i Gž-7631/83 od 31. siječnja 1984.).
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5. Naznačena pitanja i sadržaj prijedloga u cjelini polaze od pogrešne pretpostavke da je pobijana presuda nezakonita zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. ZPP. Međutim, nezakonitost pobijane presude, sve i kada bi postojala, u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li revizija neko važno pitanje zbog kojega bi je trebalo dopustiti. To stoga zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu spomenute zakonske odredbe, ne služi kontroli zakonitosti kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to zbog privatne funkcije te revizije bila primarna svrha. Reviziji po dopuštenju, pak, primarna je svrha ujednačavanje sudske prakse putem donošenja odluka s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom, a predlagateljica i ne ukazuje da je u istim činjeničnim i pravnim okolnostima nekoj stranci pružena pravna zaštita koja bi njoj pobijanom presudom bila uskraćena. Osim toga, kod činjenice da je tužiteljici u postupku bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima tuženice i ravnopravno sudjelovati u postupku, kao i kod daljnje činjenice da su sudovi odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice detaljno obrazlažući razloge za presudu kakvu su donijeli, pobijana se presuda ne može smatrati arbitrarnom niti očito nerazumnom.
6. Kod takvog stanja stvari, za dopuštenje revizije nisu ostvarene pretpostavke propisane odredbom članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. ZPP, pa je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 21. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
