Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: U-zpz-193/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u upravnom sporu tužitelja ĆČ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo branitelja), Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, radi oglašavanja rješenja ništavim, odlučujući o zahtjevu tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-1732/24-3 od 17. listopada 2024. kojom je poništena presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-147/24-18 od 12. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    Odbacuje se zahtjev tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž- 1732/24-3 od 17. listopada 2024.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem tuženika od 21. listopada 2013. oglašeno je ništavim rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Odjela hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji Grada Zagreba i Županije zagrebačke, Područna jedinica Centar, KLASA: UP/I-562-02/99-01/1491, URBROJ: 519-110-99-2 od 6. listopada 1999., kojim je tužitelju priznat status ratnog vojnog invalida (dalje u tekstu: RVI) VI grupe sa 60% oštećenja organizma, privremeno, s osnova zatočenja i povrede na "južnom bojištu", s pravom na osobnu invalidninu i posebni doplatak.

    2. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-147/24-18 od 12. veljače 2024. poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-562-02/13-0015/1835, URBROJ: 522-04/1-1-2-13-2 od 21. listopada 2013. (t. I. izreke), upravni postupak je obustavljen (t. II. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 6.636,14 € / 50.000,00 kuna zbog povrede prava osobnosti, kao neosnovan (t. III. izreke). Rješenjem istog poslovnog broja i datuma je naloženo se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 2.812,50 € u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, dok je u više zatraženom dijelu zahtjev za naknadom troška odbijen kao neosnovan.

    3. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž- 1732/24-3 od 17. listopada 2024. suđeno je:

    „I. Poništavaju se točka I. i II. izreke presude i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 3 UsI-147/2024-18 od 12. veljače 2024.

    II. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/13-0015/1835, URBROJ: 522-04/1-1-2-13-2 od 21. listopada 2013.

    III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.“

    4. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio putem opunomoćenika - odvjetnika zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti navedene pravomoćne presude, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske poništi presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te naloži tuženiku da tužitelju naknadi troškove sastavljanja zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude.

    5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude je nedopušten.

    6. Odredbom čl. 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano je:

    „1. Upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.

    2. Iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS/10).“

    7. Mjerodavne odredbe za tumačenje smisla i dosega odredbe čl. 169. st. 2. ZUS- A o tome što podrazumijeva pojam "zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona", i o tome koji se zakon u ovom slučaju primjenjuje glase:

    "Članak 7.

    (1) U upravnom sporu sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

    (2) Sud može odlučiti u upravnom sporu bez održavanja rasprave samo u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

    Članak 54.

    (1) U sporovima koje rješava vijeće dokazi na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

    Članak 89.

    (1) Ročište za raspravu zakazuje sudac pojedinac, a u sporovima u kojima sudi vijeće raspravu priprema i zakazuje sudac kojem je predmet dodijeljen u rad kao predsjednik vijeća, koji je ovlašten donositi sve odluke i poduzimati sve radnje koje je tijekom pripremanja rasprave ovlašten donositi odnosno poduzimati sudac pojedinac. (5) Sudac, u pravilu, zakazuje jedno ročište za raspravu radi izvođenja svih dokaza.

    Članak 92.

    (1) Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe.

    (2) U daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja.

    Članak 96.

    (1) Kad sudac zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac će priopćiti da je rasprava zaključena. U sporovima u kojima sudi, vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.

    (2) Sudac odnosno vijeće tijekom vijećanja i glasanja može odlučiti da se rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.

    Članak 134.

    (1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti.

    (2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.

    (3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke."

    8. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

    9. Kako je navedeno, prema odredbi čl. 134. st. 1. ZUS/24, Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, s tim da razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. Prema stavku drugom te odredbe Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, s tim da taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke (st. 3.). Ročište za raspravu počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga ovlaštena osoba tuženika odgovara na navode tužbe, a u daljnjem tijeku rasprave raspravlja se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivne stranke, kao i o dokazima ponuđenim s njihove strane, izvode se dokazi i raspravlja o rezultatima njihova izvođenja (čl. 92. ZUS/24).

    10. U ovom je upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 17. listopada 2024. dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je prvostupanjska presuda donesena 12. veljače 2024., slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 sa danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

    11. Odredbom čl. 78. ZUS/10 propisano je:

    "(1) Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda. (2) Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

    (3) O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca.

    (4) Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem.

    (5) Ako nadležni sud ne odbaci zahtjev, dostavit će ga protivnoj stranci koja može u roku od 30 dana podnijeti odgovor na zahtjev.

    (6) Vrhovni sud Republike Hrvatske rješava o zahtjevu na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

    (7) Sud protiv čije presude je podnesen zahtjev iz stavka 2. ovoga članka i javnopravno tijelo kao tuženik dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, na njegov zahtjev, sve spise predmeta.

    (8) Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.".

    12. Iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može ovom sudu podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, a ne i sama stranka.

    13. Stoga je u konkretnom slučaju riječ o zahtjevu koji je podnijela neovlaštena osoba, pa je na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS/10 odlučeno kao u izreci.

    Zagreb, 21. svibnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Đuro Sessa

    DNA:

    1. tužitelju po opunomoćeniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, OČ

    2. tuženiku po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a

    3. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske

    4. Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na broj Usž-1732/24

    U-zpz-193/2025-2-1

    IZDVOJENO MIŠLJENJE

    Člana vijeća Đura Sesse u predmetu ovog suda U-zpz-193/25

    1. U gore označenom predmetu većina u vijeću donijelo je odluku da se:

    „Odbacuje se zahtjev tužitelja za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-

    1732/24-3 od 17. listopada 2024.“

    2. Većina u vijeću smatra da je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nedopušten jer je prema odredbi čl. 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24 – dalje: ZUS/24), a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2024., propisano da se upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama ovog („novog“) Zakona, a iznimno od stavka 1. ovog članka, upravni sporovi u kojima je zaključena rasprava do dana stupanja na snagu Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS/10).“

    3. Vijeće nadalje smatra da, kako je ovom je upravnom sporu drugostupanjska presuda donesena na sjednici vijeća održanoj 17. listopada 2024. dakle, bez održavanja rasprave (čl. 134. st. 2. ZUS/24), dok je, nakon održane rasprave, prvostupanjska presuda donesena 12. veljače 2024. slijedom čega proizlazi da se predmetni spor ima dovršiti prema odredbama ranije važećeg Zakona o upravnim sporovima (prema odredbi čl. 71. ZUS/24 s danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti ZUS/10).

    4. U bitnom kako je o pravu stranke odlučeno bez rasprave pred Upravnim sudom Republike Hrvatske to se ima na predmetni spor primijeniti raniji Zakon o upravnim sporovima prema kojem je samo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktivno legitimirano podnijeti Zahtjev za izvanredno preispitivanja zakonitosti pravomoćne presude ( čl. 78 ZUS/10), a to pravo ne pripada stranci jer se ne primjenjuju odredbe „novog“ Zakona o upravnim sporovima – ZUS/24.

    5. Na žalost ne mogu se složiti sa pravnim shvaćanjem većine iz razloga kako slijedi:

    6. Odredbom čl. 141. ZUS/24 propisano je kada zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti i sama stranka koja je samo supsidijarno aktivno legitimirana ako i kada se ostvare uvjeti iz citirane odredbe.

    7. Prema ranije važećem ZUS propisano je postupanje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske :

    „Članak 134.

    (1) Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi. Na razloge ništavosti pojedinačne odluke i ništetnosti upravnog ugovora Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti. (2) Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave.

    U-zpz-193/2025-2-1

    (3) Visoki upravni sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. Na zakazivanje i tijek rasprave pred Visokim upravnim sudom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o raspravi pred upravnim sudom. Odluka u sporu može se donijeti i ako na raspravu bez opravdanog razloga nije došla jedna stranka ili nisu došle obje uredno pozvane stranke."

    8. Iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je održavanje rasprave pred upravnim sudovima pravilo, a u određenim predmetima upravni sudovi mogu odlučiti i bez održavanja rasprave, i to samo u slučajevima propisanim ZUS, dok Visoki upravni sud o žalbi odlučuje na sjednici vijeća, bez održavanja rasprave, ali i taj sud može održati raspravu ako to smatra potrebnim. U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac, ali da, kada to zahtijeva složenost slučaja, sudac kojem je predmet dodijeljen u rad može takav predmet rješavati u vijeću od tri suca, dok Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od tri suca, osim o zakonitosti općih akata kada odlučuje u vijeću od pet sudaca. U sporovima koje rješava vijeće dokazi se na raspravi izvode se pred vijećem, ali vijeće može zbog važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda. U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitat će se na raspravi.

    9.1. Prema mom skromnom mišljenju ovakvo pravno shvaćanje prema kojem ostvarivanje prava stranaka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske ovisi o pukoj volji drugostupanjskog suda hoće li ili neće održati raspravu nakon stupanja na snagu ZUS/24 stranke u postupku dovedi u diskriminirajući položaj bez obzira o kojem pravu stranke se odlučuje u upravnom postupku.

    9.2.Osim toga pravo na pristup sudu i u konačnici pravo na izvanredni pravni lijek ne može ovisiti o volji suda hoće li ili neće održati raspravu odlučujući o žalbi stranke.

    Pravo na pristup najvišem sudu u državi čija je ustavna uloga ujednačavati sudsku praksu mora biti ograničena jer u protivnom sud ne može ispuniti svoju ustavnu ulogu, ali odluke o tome hoće li VSRH prihvatiti odlučivati o nekom pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni VS donosi i obrazlaže sukladno odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine“ br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 dalje ZPP) pa se takvo postupanje VS-a ne može izjednačiti s odlukom Visokog upravnog suda RH hoće li ili neće povodom žalbe održati raspravu koja se u pravilu ne održava , ali se može održati i to samo onda ako tako odluči sam sud drugog stupnja.

    9.3. Sama bit odluke o tome hoće li sud drugog stupnja povodom žalbe održati raspravu ili ne, nije upitna sama po sebi, ali kada pravo stranke na pristup sudu ili pravo stranke biti zaštićeno od potencijalne diskriminacije ovisi o „miloj volji žalbenog suda“ u tom slučaju tumačenje odnosa citiranih odredbi ranijeg i novog Zakona o upravnim sporovima koje prihvaća većina u vijeću nije prihvatljivo sa pozicije ostvarivanja konvencijskog prava i to čl. 6. i s njim u svezi čl. 14. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    U-zpz-193/2025-2-1

    10. iz tih razloga bez obzira na dikciju i konkretan sadržaj relevantnih odredbi ZUS-a smatram da bi u ovom pravnim stvarima trebalo odlučivati o meritumu stvari, a ne zadržati se na pitanju procesne dopuštenosti zahtjeva stranke.

    11. Molim da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama uz našu odluku i objavi ma mrežnim stranicama suda.

    Zagreb, 23. svibnja 2025.

    Sudac:

    Đuro Sessa

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.