Poslovni broj: Usž-1753/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu u tužitelja JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d. o. o., sa sjedištem u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1558/2024-9 od 17. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1558/2024-9 od 17. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/446, URBROJ: 443-01-15-24-7 od 16. srpnja 2024. te je odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora. (točke I. i II. izreke).
1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao investitoru, u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloniti: prizemnu građevinu dim. cca. 3,00 x 3,00 m, visine od 1,80-2,10 m i kamenog zida tlocrtnih dimenzija 3,00 x 0,35 m, visine 0,65 m i ukopane betonske cisterne za vodu tlocrtnih dimenzija 3,00 x 2,50 m, nepoznate dubine, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bez pravomoćne građevinske dozvole i izvan građevinskog područja.
2. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da sud nije proveo dokaze predložene u tužbi niti da je obrazložio koje je dokaze proveo, a što predstavlja bitnu povredu odredaba upravnog postupka. Navodi da ni tuženik, a ni sud nisu utvrdili koja bi to bila relevantna dokumentacija koja je dovela do krajnjeg stajališta suda da je postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan. Tvrdi da zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza sud nije mogao u dovoljnoj mjeri utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice, a koje bi rezultirale, u konačnici, donošenjem pobijane presude.
2.1. Ukazuje na to da je već u tužbi naveo da mu je povrijeđeno pravo na uporabu materinjeg jezika zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava pozivanje tužitelja, obzirom da je slovenski državljanin koji ne razumije hrvatski jezik. Slijedom navedenog predlaže prihvatiti žalbu, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovni postupak te ujedno obvezati tuženika na naknadu svih troškova spora.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
6. Rješenje tuženika doneseno je u skladu s odredbom članka 113. stavka 1. točka 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23. ). Tom odredbom je propisano da će u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole te ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta, odnosno drugog akta, s time da se smatra da se gradi, odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.
7. Tužitelji žalbenim navodima ne osporava da je riječ o građevini za koju je bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju, koje nije ishođeno, niti da je on investitor, već isključivo prigovorima procesne naravi upire na nezakonitosti prvostupanjske presude.
8. Prije svega valja pojasniti da je upravni sud na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja pobijane odluke, što je prvostupanjski sud i učinio te uzimajući u obzir dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka te zapisnik s očevida provedenog 13. travnja 2024., a obzirom na pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja u upravnom postupku zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja. Ovdje se napominje da je, suprotno žalbenim navodima, tužitelj u tužbi predložio jedino uvid u spis tuženika, koji uvid je prvostupanjski sud izvršio i zakazivanje rasprave, koju je također, prvostupanjski sud i održao 10. ožujka 2025., a kojoj tužitelj, iako uredno pozvan, nije nazočio.
9. Imajući u vidu činjenični opis izvedenih radova, koje tužitelj u žalbi ni ne dovodi u sumnju, a što je sve tuženik detaljno naveo kako u izreci tako i u obrazloženju osporenog rješenja, kao i nesporene činjenice da je tužitelj vlasnik i investitor predmetnih građevina, ovdje riječ o građevinama za koje je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.
10. Prigovorom kojim, obzirom da je slovenski državljanin, upire na povredu Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava zajamčenog prava na uporabu materinjeg jezika, nije doveo u sumnju zakonitost rješenja tuženika niti prvostupanjske presude. Naime, tužitelj je u upravnom postupku, a i sporu, zastupan od strane profesionalnih opunomoćenika te se u upravnom postupku, nakon poziva tuženika na izjašnjenje, sukladno odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) upućenog na hrvatskom jeziku, dopisom, od 14. lipnja 2024., putem istih opunomoćenika, očitovao na dostavljeni inspekcijski zapisnik koji je također sačinjen na hrvatskom jeziku. Obzirom da tom prilikom nije istaknuo da se ne zna služiti hrvatskim jezikom, niti se pozvao da mu se omogući vođenje postupka, odnosno služenjem slovenskim jezikom to ovaj Sud ne nalazi povrede pravila postupka u smislu povrede prava na uporabu materinjeg jezika, a koju okolnost je pravilno ocijenio i prvostupanjski sud.
11. Stoga, prethodno otklonjenim prigovorima procesne naravi, nisu dovedena u sumnju utvrđenja tuženika i prvostupanjskog suda da su u konkretnom predmetu ostvareni uvjeti za primjenu odredbi Zakona o Državnom inspektoratu koje daju ovlaštenje inspektoru za poduzimanje mjera među kojima je i donošenje rješenja o uklanjanju, budući u konkretnom predmetu tužitelj nesporno nije ishodio nikakvo odobrenje za gradnju.
12. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 21. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
