Poslovni broj: Usž-1591/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog sabora, Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, OIB: 38597506234, Zagreb, Ilica 256b, povodom odgovora na predstavku, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2366/2024-2 od 13. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2366/2024-2 od 13. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Upravnog suda u Splitu odbačena je, pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS) tužba tužitelja radi ocjene zakonitosti odluke Hrvatskog sabora, Odbora za predstavke i pritužbe, KLASA: 050-01/23-17/90, URBROJ: 6521-19-24-9 od 11. rujna 2024., kao nedopuštena.

2. U žalbi protiv ovog rješenja tužitelj navodi da je u sporu trebalo utvrditi je li Hrvatski Sabor vladina organizacija, potom utvrditi tko je nadležan za postupanje po tužbi i ako je to neki drugi sud proslijediti tužbu na nadležno rješavanje. Zaključuje da ima pravo na sudsku zaštitu pa smatra da mu je povrijeđeno pravo na pristup sudu. Navodi i niz optužbi na račun pojedinih, u žalbi imenovanih osoba.

3. Predlaže da Sud odgovori u kojem se postupku provodi imenovanje prinudnog upravitelja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporavano rješenje na temelju članka 134. stavak 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbacio tužiteljevu tužbu te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

6. Naime, prema podacima spisa predmeta proizlazi da je tužitelj upravni spor pokrenuo protiv obavijesti tuženika, KLASA: 050-01/23-17/90, URBROJ: 6521-19-24- 9 od 11. rujna 2024., kojom mu je odgovoreno na prigovor zbog ne postupanja po prijedlogu od 2. kolovoza 2024., kojim je od tuženika tražio pokretanje postupka utvrđivanja kršenja zakona i drugih štetnih pojava od šireg značenja te ukazivanja ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera.

7. U osporenom dopisu tuženik ukazuje na svoje postupanje po ranijim predstavkama tužitelja i, u odnosu na predstavku od 2. kolovoza 2024. navodi da nije ovlašten utjecati na rad tijela vlasti i njihove odluke, niti provodi inspekcijske, sudbene ili radnje državno-odvjetničke naravi, a niti samostalno provodi izvide te provodi upravne postupke.

8. Osporeni akt tuženika nije upravni akt koji može biti predmet osporavanja u upravnom sporu. Naime, odredba članka 3. ZUS-a definira što može biti predmet upravnog spora pa je tako izrijekom navedeno da predmetom upravnom spora može biti ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu, ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora i ocjena zakonitosti općih akata jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnom ovlasti.

9. Osporenim aktom nije odlučeno ni o kakvom pravu ili pravnom interesu tužitelja, niti je akt donesen u upravnom postupku, a nije donesen ni od tijela koje se smatra javnopravnim tijelom u smislu članka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP).

10. S obzirom na nerazumijevanje tužitelja sustava podjele vlasti, a time i nadležnosti kakva je određena Ustavom Republike Hrvatske, ovdje valja pojasniti da Hrvatski sabor nije vladina organizacija, niti ikakvo javnopravno tijelo, već je Ustavom Republike Hrvatske određeno zakonodavno tijelo u trodiobi vlasti, slijedom čega ni radna tijela Hrvatskog sabora nisu javnopravna tijela u smislu članka 1. ZUP-a, koji određuje da su javnopravna tijela državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

11. Ostali žalbeni navodi tužitelja u kojima iznosi kritike pojedinih osoba, ne mogu utjecati na drugačiji ishod spora.

12. U odnosu na prigovor da mu nije omogućen pristup sudu, ovaj Sud nalazi da je, podnošenjem zahtjeva koji se ne može rješavati u upravnom sporu tužitelj sam sebe onemogućio u ostvarenju ovog prava, a sudska zaštita od pravomoćnih sudskih odluka s kojima nije zadovoljan osigurana je kroz institute izvanrednih pravnih lijekova.

13. Slijedom navedenog, osnovano je prvostupanjski sud tužbu tužitelja odbacio pozivom na odredbu članka 46. stavka 1. točka 7. ZUS-a, jer se osporenim aktom tuženika ne odlučuje ni o kakvom pravu ili o pravnom interesu tužitelja u upravnoj stvari pa je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

14. Budući da razlozi zbog kojih se prvostupanjsko rješenje žalbom pobija nisu osnovani, trebalo je, na temelju odredbe članka 135. stavak 1. u vezi članka 128. stavak 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 20. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić