REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4609/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Jagoda Crnokrak, u pravnoj stvari tužitelja FA, vlasnika [obrt], obrt za usluge, trgovinu i prijevoz, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Hajdek, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Davor Bubalo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1053/23 od 8. listopada 2024., 20. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1053/23 od 8. listopada 2024. u točkama I. i II. izreke te se predmet u tom dijelu vraća tom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom je presudom odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 111,84 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 18. siječnja 2023. do isplate te je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 125,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 8. listopada 2024. do isplate po stopi koja se određuje na ostale odnose u roku od 15 dana. Sud je ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev primjenom pravila o teretu dokazivanja, utvrđujući da tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije predstavlja zloupotrebu pravnog znanja i prava, ali da je na tužitelju teret dokaza za pravnu osnovu iz koje proizlazi tuženikova pasivna legitimacija u konkretnom slučaju, što je tuženik propustio učiniti, a na ročištu za glavnu raspravu 1. listopada 2024. odustao je od svih predloženih dokaza. Sud nadalje obrazlaže da tuženikova izjava u ponudi od 30. siječnja 2023. da njegova odgovornost za naknadu štete po navedenoj prometnoj nesreći nije sporna nema značenje priznanja duga u smislu odredbe čl. 240. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 45/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO).
2. Tužitelj je protiv presude podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, ističući da je predmet spora zahtjev za isplatu iznosa od 111,84 EUR što predstavlja razliku do punog iznosa nastale štete, a odnosi se na cijenu radnog sata za obavljene lakirerske radove koje je obavio tužitelj popravljajući vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] oštećeno u prometnoj nezgodi 29. studenoga 2022., za koju štetu je tuženik sačinio izvid štete broj 220510515815/1 i tužitelju na ime izvršenih radova popravka platio dio iznosa naknade štete od 443,19 EUR, iz tražbine koju mu je ustupio oštećenik. Prvostupanjski sud u točki 8. obrazloženja presude utvrđuje da je došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika, što utvrđuje iz isprava u spisu, a s druge strane odbija tužbeni zahtjev, jer da iz tih isprava ne proizlazi tuženikova pasivna legitimacija niti postoji dokumentacija iz koje bi sud mogao zaključiti o kakvoj se odgovornosti radi, odnosno radi li se o obvezi po polici kasko osiguranja ili po polici od obavezne automobilske odgovornosti. Žalitelj ukazuje da se radi o proturječnosti razloga presude sa sadržajem isprava i s izrekom presude, ukazujući da izvid štete predstavlja ispravu koju je sačinio sam tuženik u kojoj je sam tuženik iskazao dijelove potrebne za zamjenu, dijelove za popravak, potrebno radno vrijeme za popravak, a iz dopisa sastavljenog po tuženiku 13. siječnja 2023. proizlazi da sam tuženik taj dopis naziva obrazloženom ponudom u vezi s osiguranim slučajem koji se dogodio 29. studenoga 2022. i u tom dopisu tuženik izričito navodi da se radi o pravno osnovanom odštetnom zahtjevu u kojem je utvrdio postojanje obveze tuženika na isplatu štete, što je sud propustio cijeniti u skladu s pravilima odredaba Zakona o parničnom postupku o teretu dokazivanja. Dakle, sud utvrđuje iz navedenih isprava da se dogodila nezgoda 29. studenoga 2022. u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika, da bi kasnije odbio zahtjev s obrazloženjem da iz isprava u spisu ne proizlazi tuženikova pasivna legitimacija. Prvostupanjski sud navodi da se plaćanje novčanog iznosa od strane osiguratelja prije pokretanja parničnog postupka ne može smatrati presumiranim priznanjem pasivne legitimacije jer je moguće da se radi o zabuni, a što je pogrešno, a teret dokaza za to leži na tuženiku, koji navedeno nije niti isticao, niti je to dokazivao. Predlaže preinačiti presudu i zahtjev tužitelja usvojiti u cijelosti uz dosudu parničnog troška uključujući i trošak sastavljanja žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijana je presuda ispitana na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) uz primjenu odredbe čl. 467. st. 1. ZPP-a u granicama dopuštenih razloga u sporu male vrijednosti. Presuda je zahvaćena bitnom povredom postupka zbog koje se ne može ispitati.
6. Žalitelj pravilno ukazuje na povredu postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer razlozi iz obrazloženja pobijane presude proturječe međusobno kao i ispravama u spisu.
7. Naime, sud utvrđuje da je predmet spora zahtjev za isplatu iznosa od 111,84 EUR što predstavlja razliku u visini cijene sata rada za popravak vozila i to između cijene koju naplaćuje tužitelj, koji je nesporno popravio vozilo u vlasništvu ĐA, oštećeno u prometnoj nezgodi i one cijene koju tuženik kao osiguratelj priznaje za popravljanje takve vrste oštećenja. Sud cijeni isprave koje je tužitelj dostavio u spis, a to je izvid štete koji je sačinio sam tuženik te iz te isprave utvrđuje da je vozilo u vlasništvu oštećenika ĐA, marke Opel, oštećeno u prometnoj nesreći 29. studenoga 2022., da su u tuženikovu izvidu štete navedena oštećenja na predmetnom vozilu, i da je tuženik za ta oštećenja ponudio naknadu u iznosu od 443,19 EUR, a također sud ocjenjuje i tuženikovu ponudu od 13. siječnja 2023. u kojoj tuženik navodi da odgovornost za naknadu štete po navedenoj prometnoj nesreći nije sporna i utvrđuje da se dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika.
8. Ocjenjujući potom tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije koji je po ocjeni prvostupanjskog suda zloupotreba procesnih ovlaštenja, sud odbija tužbeni zahtjev primjenom pravila o teretu dokazivanja, jer da tužitelj nije dokazao pravnu osnovu pasivne legitimacije tuženika kao osiguratelja. Prema ocjeni ovog suda takav pravni pristup je pogrešan, pri čemu valja reći da pravila o teretu dokazivanja posredno predstavljaju primjenu materijalnog prava, jer upravo materijalno pravo određuje odlučne činjenice, a onda i teret dokaza za stranku u postupku koja je te odlučne činjenice trebala dokazati.
9. Uz isprave u spisu koje je tužitelj priložio, tuženik nije osporio i na koje se sud poziva, a to su tuženikova isprava o izvidu štete i tuženikova ponuda oštećeniku, iz kojih proizlazi da je zapravo sporno samo cijena radnog sata tužitelja kao osobe koja je izvršila dio popravka koji se odnosi na lakirerske radove, pogrešan je pravni pristup prvostupanjskog suda kada odbija tužbeni zahtjev pozivom na pravilo o teretu dokazivanja jer da tužitelj nije dokazao pravnu osnovu tuženikove odgovornosti. Tužitelj je pravilno iz navedenih isprava, koje i sud uvažava zaključio o nespornoj tuženikovoj odgovornosti, pri čemu nije odlučno što u tužbi nije naveo broj police osiguranja iz koje bi proizlazila tuženikova ugovorna ili izvanugovorna odgovornost. Tuženik je u svojoj ispravi, koju ne osporava tijekom postupka, a radi se o izvidu štete na listu 7. spisa, naveo podatke o oštećeniku, a uz podatke o oštećeniku je u zadnjem retku naveden i broj police, doduše nečitko, a naveo je oštećenja na vozilu i kalkulaciju štete, na koju ispravu se pozvao u svojoj ponudi oštećenoj osobi ĐA na listu 10. spisa, u kojoj je izričito naveo da odgovornost za naknadu štete nije sporna, slijedom čega sud pravilno zaključuje da isticanje prigovara promašene pasivne legitimacije u ovoj pravnoj stvari predstavlja zloupotrebu procesnih ovlaštenja. Tim više jer iz daljnjeg sadržaja odgovora na tužbu zapravo proizlazi da je tuženiku jedino sporna cijena sata kojeg je zaračunao oštećeniku za popravljanje oštećenja utvrđenih tuženikovim izvidom štete, a iz isprava u spisu proizlazi da je oštećenik ĐA svoju tražbinu iz predmetnog štetnog događaja prema tuženiku prema citiranom izvidu štete ustupio upravo tužitelju, čime je dokazana i tužiteljeva aktivna legitimacija koju tuženik također neosnovano osporava.
10. Također, razlozi iz obrazloženja, koji se opet odnose na pravila o teretu dokazivanja, da činjenica obrade štete u mirnom postupku i plaćanja određenog novčanog iznosa od strane tuženika kao osiguratelja ne mogu predstavljati presumirano priznanje pasivne legitimacije, jer da se može raditi o zabuni, proturječi sadržaju tuženikovih očitovanja tijekom postupka, jer tuženik nije tijekom postupka osporio sadržaj isprava koje je sam sastavio u vezi sa štetnim događajem, a u kojima utvrđuje svoju odgovornost, slijedom čega je takvim razlozima iz pobijane presude ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.
11. Zbog navedenog je presudu valjalo ukinuti na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će zakazati novu glavnu raspravu te će ponovno ocijeniti sadržaj isprava u spisu kao i očitovanja parničnih stranaka o odlučnim činjenicama te će potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, pravilno primjenjujući pravila o teretu dokazivanja o tome da svaka strana mora dokazati činjenice na kojima temelji svoj zahtjev odnosno koje ističe u svojim prigovorima, pri čemu će imati u vidu da tuženik nije tijekom postupka osporio sadržaj isprava koje je sam sastavio u vezi s odgovornošću za isplatu osigurnine odnosno štete iz predmetnog štetnog događaja. U ponovljenom postupku sud će ocijeniti i tuženikove prigovore glede visine tužbenog zahtjeva, što predstavlja temeljnu spornu činjenicu u ovom sporu, a odlučit će i o ukupnim troškovima postupka.
Zagreb, 20. svibnja 2025.
Sutkinja
Jagoda Crnokrak
