Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Bjelovaru

    Josipa Jelačića 3, Bjelovar

    Poslovni broj: P Ob-302/2024-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi boravišta u [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić, Hrvoje Mladinić, odvjetnicima u [adresa] protiv tuženika OĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] uz sudjelovanje maloljetne djece GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2017. u [adresa], JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2019. u [adresa] i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2023. u [adresa], svi s adresom prebivališta u [adresa], zastupani po posebnoj skrbnici NĆ iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1 i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar, radi razvoda braka, donošenja odluke s kojim roditeljem će stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa roditelja s maloljetnom djecom i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 19. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i stranaka osobno, a u odsutnosti posebne skrbnice maloljetne djece i punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar, 20. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak zaključen 12. ožujka 2016. u [adresa], upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa], za godinu 2016., pod rednim brojem 00021, između

    OĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina A i O, rođenog **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],

    i

    AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], djevojački AĆ, rođene **.**.1985. u Tuzli, Bosna i Hercegovina, kćeri G i UĆ, s prebivalištem u [adresa], sada na adresi boravišta u [adresa],

    II. Zajednička djeca stranaka, maloljetna GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2017. u [adresa], JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2019. u [adresa] i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2023. u [adresa] stanovat će s tužiteljicom AĆ, Andrić, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi u [adresa].

    III. Tužiteljica AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao majka ostvarivat će djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb za maloljetnu djecu GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2017. u [adresa], JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2019. u [adresa] i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2023. u [adresa] kod donošenja odluka o njihovom zdravlju, liječenju, školovanju, upisivanju na školske i izvanškolske aktivnosti, podnošenju zahtjeva i ishođenju osobnih dokumenata za djecu i potpuno samostalno će zastupati djecu u bitnim osobnim pravima djece iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23) i to promjene prebivališta odnosno boravišta djece unutar granica [adresa], uz obavještavanje tuženika o navedenim odlukama, dok će u preostalom dijelu zajednički ostvarivati roditeljsku skrb.

    IV. Osobni odnosi između maloljetne GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], te tuženika, njihova oca OĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], održavat će se primarno prema dogovoru između roditelja djeteta, uvažavajući pritom mogućnosti, zdravlje i godišnje odmore oba roditelja, te zdravlje i mogućnosti maloljetne djece, a ako isti izostane, osobni odnosi ostvarivat će se na sljedeći način:

    - svaki vikend od petka od 19,00 sati do nedjelje do 19,00 sati, a u slučaju spriječenosti tuženika zbog poslovnih obveza, osobni odnosi će se ostvarivati od subote od 19,00 sati do nedjelje do 19,00 sati pri čemu je dužan o navedenoj promjeni prethodno obavijestiti tužiteljicu kao majku 24 sata prije početka ostvarivanja osobnih odnosa planiranih za petak,

    - svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj počevši od 10,00 sati do 19,00 sati,

    - polovicu svih školskih praznika djece, uvažavajući pritom poslovne obveze i godišnje odmore roditelja, pri čemu će se stranke pokušati dogovarati oko ostvarivanja osobnih odnosa s djecom, a u slučaju izostanka dogovora, za vrijeme zimskih praznika prvu polovicu u parnim godinama djeca će provoditi s ocem, a drugu polovicu s majkom, a u neparnim godinama obrnuto, a u ljetnim mjesecima djeca provesti osobne odnose s tuženikom kao ocem u trajanju od dva tjedna za vrijeme trajanja njegovog godišnjeg odmora, pri čemu je tuženik dužan majci najaviti korištenje godišnjeg odmora mjesec dana prije planiranog korištenja godišnjeg odmora, dok će proljetne i jesenske praznike tuženik ostvarivati osobne odnose s djecom kako je i naznačeno i uređeno ostvarivanje osobnih odnosa vikendima te državnim praznicima i vjerskim blagdanima,

    sve na način da će mjesto preuzimanja i vraćanja djece roditelji sporazumno dogovarati, a u slučaju izostanka dogovora, tužiteljica kao majka će dovesti djecu tuženiku kao ocu na adresu na kojoj stanuje u [adresa], a u slučaju promjene adrese stanovanja tuženik kao otac je dužan javiti točnu adresu tužiteljici kao majci na kojoj stanuje, dok će po završetku osobnih odnosa tuženik kao otac vratiti djecu tužiteljici kao majci na njezinu adresu stanovanja, pri čemu svaki roditelj snosi svoj trošak puta.

    V. Roditelji su dužni, u vezi maloljetne djece međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djece i dosljednosti u odgoju, te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djece, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na djecu te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

    VI. Roditelji su dužni sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno, u obiteljskoj medijaciji.

    VII. Nalaže se tuženiku kao ocu plaćati za uzdržavanje maloljetne djece sljedeće iznose:

    a) za maloljetnu GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura) mjesečno,

    b) za maloljetnog JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura) mjesečno,

    c) za maloljetnog DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 120,00 EUR (slovima: stodvadeset eura) mjesečno,

    počevši od 1. lipnja 2025. pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 20-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djece, AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi boravišta u [adresa] broj IBAN [broj bankovnog računa], otvoren kod Erste & Steiermärkischebank d.d.

    VIII. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu predlaže da sud razvede njezin brak s tuženikom i odluči o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetne djece.

    1.1. U tužbi navodi da je zaključila s tuženikom brak 12. ožujka 2016. koja činjenica je upisana u matičnoj knjizi u matičnom uredu matičnog područja [adresa] za 2016. godinu pod rednim brojem 0021. U braku stranaka rođeno je troje djece i to:

    - GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2017. u [adresa]

    - JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2019. u [adresa]

    - DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2023. u [adresa].2. Tužiteljica ističe da su bračni odnosi između stranaka poremećeni toliko da se više ne mogu uspostaviti te nema više zajedničke želje da stranke žive zajedno, a i bračna zajednica je prekinuta već prije godinu dana. Zbog toga tužiteljica želi da se brak razvede.

    1.3. Nadalje, ističe da je prije pokretanja ovog postupka proveden kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Bjelovar, postupak obveznog savjetovanja koji je okončan 9. kolovoza 2024. Stranke su se u postupku obveznog savjetovanja složile o svim bitnim pitanjima i potpisale Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, međutim nakon njegovog potpisivanja tuženik više ne želi po njemu postupati, izjasnio se da neće sudjelovati u podnošenju zajedničkog prijedloga za razvod braka, da ne želi biti s djecom svaki vikend kao što je predviđeno planom te se izjasnio da želi da djeca budu kod njega svaki drugi vikend, pola blagdana i dio praznika za vrijeme godišnjeg odmora, te da roditeljsku skrb izvršava samo tužiteljica.

    1.4. Maloljetna GĆ je u dobi od 7 godina, pohađa prvi razred osnovne škole, JĆ je u dobi od 5 godina i DĆ je u dobi od godinu dana. O djeci cjelokupnu brigu i skrb vodi majka te su ona sa njom stanovala do sada na adresi [adresa], a neposredno pred podnošenje tužbe preselili su se u veći stan na adresi [adresa] u [adresa]. Tužiteljica predlaže da djeca i nadalje stanuju s njom i da ona sama izvršava roditeljsku skrb o njima, obzirom na to da je tuženik s time suglasan te je to i bio njegov prijedlog. Tužiteljica je poticala održavanje osobnih odnosa između tuženika kao oca i djece, te je upravo zbog toga i željela da se kontakti održavaju svaki vikend, tijekom blagdana i praznika ali je tuženik od toga odustao tražeći da se osobni odnosi održavaju svaki drugi vikend. Ističe da tuženik nema nikakvu pomoć svojih roditelja ili šire obitelji, zaposlen je, nema svoj auto, tako da nema niti mogućnost da djecu netko čuva za vrijeme dok on radi. S obzirom na to da tuženik nije bio suglasan s održavanjem više kontakata, već samo svaki drugi vikend, to je potrebno da on doprinosi veći iznos za uzdržavanje djece jer sve potrebe za zbrinjavanje djece podmiruje majka. Navodi da je on mlad, zdrav i radno sposoban, zaposlen, sposoban, pa bi mogao doprinositi za uzdržavanje djece i više od minimalno propisanih novčanih iznosa, tako da tužiteljica smatra da bi za svako od maloljetne djece mogao doprinositi po 200,00 EUR (slovima: dvjesto eura) mjesečno.

    1.5. Tužiteljica navodi da ima zdravstvenih problema koji iziskuje povećane potrebe i troškove jer mora obavljati različite pretrage, preglede te obaviti i određene operativne zahvate, bit će joj potrebno i angažiranje treće osobe radi čuvanja djece. Kako živi u iznajmljenom stanu, ima trošak plaćanja najma, uz uobičajene troškove režija, prehrane i održavanja domaćinstva. Djeca imaju potrebe za hranom, pićem, odjećom obućom, igračkama, školskim priborom za GĆ, pelene i pribor za bebe za DĆ, koje sve podmiruje majka.

    1.6. Radi svega navedenog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se razvesti brak stranaka, odrediti da ona izvršava samostalnu roditeljsku skrb, a da tuženik kao otac ostvaruje osobne odnose s djecom svakog drugog vikenda od petka u 19,00 sati do nedjelje u 18,00 sati na način da majka odvozi djecu na adresu stanovanja kod oca te dolazi po njih, tijekom svakog drugog blagdana i praznika koji je neradni dan od 10,00 ujutro do 19,00 navečer, na način da majka odvozi djecu na adresu stanovanja oca te dolazi po njih, te za vrijeme trajanja zimskih školskih praznika tjedan dana, a ljetnih školski praznika dva tjedna neprekidno, prema rasporedu godišnjeg odmora oca, na način da prvog dana djeca odlaze kod oca u 10,00 sati, a vraćaju se majci zadnjeg dana u 18,00 sati, kuda ih majka odvozi i dovozi. U odnosu na uzdržavanje predlaže da se naloži tuženiku da doprinosi za svako dijete mjesečnim iznosom od 200,00 EUR (slovima: dvjesto eura) pojedinačno, najkasnije do 15.-og u mjesecu za tekući mjesec, a nakon dospijeća sa zakonskim zateznim kamatama po stopi, počev od podnošenja tužbe dok za to budu postojali zakonski razlozi, na tekući račun majke, time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom uvećano za zakonske zatezne kamate, a dospijevajuće najkasnije do 15-og u mjesecu za tekući mjesec. Tužiteljica potražuje parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od presuđenja do isplate.

    1.7. Podneskom od 25. listopada 2024. tužiteljica je izmijenila tužbeni zahtjev u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa tuženika s djecom te je predložila da se ti odnosi ostvaruju svakog vikenda od petka u 19,00 sati do nedjelje u 18,00 sati na način da majka odvozi djecu na adresu stanovanja kod oca te dolazi po njih, tijekom svakog drugog blagdana i praznika koji je neradni dan od 10,00 ujutro do 19,00 navečer, na način da majka odvozi djecu na adresu stanovanja oca te dolazi po njih, te za vrijeme trajanja zimskih školskih praznika tjedan dana, a ljetnih školskih praznika dva tjedna neprekidno, prema rasporedu godišnjeg odmora oca, na način da prvog dana djeca odlaze kod oca u 10,00 sati, a vraćaju se majci zadnjeg dana u 18,00 sati, kuda ih majka odvozi i dovozi.

    1.8. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. svibnja 2025., a nakon što su stranke postigle sporazum oko razvoda braka i roditeljske skrbi te uzdržavanja djece, tužiteljica je predložila donošenje presude prema postignutom sporazumu iz točke 4. ovog obrazloženja presude.

    2. Na ročištu održanim kod ovoga suda tuženik je naveo da je suglasan s razvodom braka. Navodi da je njihova bračna zajednice prestala prije dvije godine i to 1. ožujka 2023., kao i da se više ne može obnoviti zbog narušenih odnosa. Suglasan je da djeca stanuju s tužiteljicom na adresi [adresa]. Suglasan je da tužiteljica ima samostalnu roditeljsku skrb oko školovanja djece i školskih i izvanškolskih aktivnosti, uz obveze da ga obavijesti o svojim odlukama. Međutim, u odnosu na zdravlje djece, protivi se da ima samostalnu roditeljsku skrb, jer se može dogoditi da se njoj nešto dogodi i da bude spriječena odvesti djecu na hitnu, a on u tom slučaju može preuzeti djecu kod sebe i brinuti o njihovom zdravlju. Protivi se i da ima samostalnost promjene adrese djece i za ishođenje osobnih iskaznica i dokumenata djece. Bio bi suglasan da ima samostalnost samo ako bi to bilo unutar granica Republike Hrvatske i da ga obavijesti o tome.

    2.1. Tuženik ističe da bi se htio dogovarati s tužiteljicom oko svega oko djece, pa bi pristao na sporazum. Trenutno živi kod svoje sestre i šogora, planira si iznajmiti stan u [adresa], a prima svaki mjesec 800,00 EUR (slovima: osamsto eura) plaću, dobiva dodatak od 200,00 EUR (slovima: dvjesto eura) za hranu i troškove prijevoza koji mu odmah ode na ovrhu, zato i planira raditi dodatne poslove da osigura djeci što treba i sebi. Protivi se da snosi troškove postupka.

    2.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. svibnja 2025., a nakon što su stranke postigle sporazum oko razvoda braka i roditeljske skrbi te uzdržavanja djece, tuženik je predložio donošenje presude prema postignutom sporazumu iz točke 4. ovog obrazloženja presude.

    3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2., a u vezi s čl. 327. st. 2. t. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), maloljetnoj djeci stranaka imenovana je posebna skrbnica u osobi NĆ, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnice Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi zaštite prava i interesa djeteta u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod brojem P Ob-302/2024.

    3.1. Podneskom od 26. veljače 2025. posebna skrbnica je navela da ako bi stranke na ročištu postigle sporazum o sadržajima roditeljske skrbi, da bih načelno sa istim bila suglasna, a sve iz razloga što su roditelji u konačnici oni koji bi trebali potrebe svoje djece staviti ispred svojih i isti bi trebali znati ono što je najbolje za njihovu djecu, te također imajući u vidu presumpciju najboljeg interesa djeteta kada su roditelji suglasni u ostvarivanju roditeljske skrbi. Navodi da su roditelji prije svih odgovorni za skrb i odgoj svoje djece, sukladno temeljnom načelu Obiteljskog zakona koji propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu i njegovoj imovini, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6. Obiteljskog zakona). Ako stranke ne bi postigle spomenuti sporazum, navodi kako je suglasna s mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Bjelovar s obzirom na to da iz istog proizlazi da su stranke suglasne da djeca stanuju s majkom, suglasna je da se osobni odnosi oca i djece odrede na predloženi način.

    4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. svibnja 2025. stranke su postigle sporazum oko razvoda braka, ostvarivanja roditeljske skrbi i uzdržavanja maloljetne djece.

    4.1. U skladu s navedenim, predloženo je donošenje odluke na temelju postignutog sporazuma na sljedeći način:

    - sporazumni su oko razvoda braka zbog narušenih odnosa, a koja bračna zajednica je prestala u ožujku 2023. zbog narušenih odnosa,

    - sporazumni su da maloljetna djeca GĆ, JĆ i DĆ, stanuju s tuženicom na adresi [adresa]

    - sporazumni su da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na školovanje, odnosno odgoj i obrazovanje, upis djece na školske i izvanškolske aktivnosti, oko zdravlja i liječenja djece, promjene adrese prebivališta djece unutar [adresa] kao i za podnošenje zahtjeva i ishođenje osobnih dokumenata za djecu uz obvezu obavještavanja tuženika o navedenim odlukama,

    - sporazumni su da sporazume ubuduće rješavaju u obiteljskoj medijaciji, te da razmijenjuju informacije oko djece,

    - da maloljetna djeca s ocem,ovdje tuženikom, ostvaruju osobne odnose prvenstveno prema dogovoru stranaka uvažavajući njihove obveze i želje, zdravlje i mogućnosti maloljetne djece, a u slučaju izostanka dogovora, na sljedeći način:

    - svaki vikend od petka od 19,00 sati do nedjelje do 19,00 sati, a u slučaju spriječenosti tuženika zbog poslovnih razloga, osobni odnosi će se ostvarivati od subote od 19,00 sati do nedjelje do 19,00 sati pri čemu je dužan o navedenoj promjeni prethodno obavijestiti tužiteljicu kao majku 24 sata prije početka ostvarivanja osobnih odnosa planiranih za petak,

    - svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj počevši od 10,00 sati do 19,00 sati,

    - polovicu svih školskih praznika djece, uvažavajući poslovne obveze i godišnje odmore roditelja, pri čemu će se stranke pokušati dogovarati, a u slučaju izostanka dogovora za vrijeme zimskih praznika prvu polovicu u parnim godinama djeca će provoditi s ocem, a drugu polovicu s majkom, a u neparnim godinama obrnuto, a u ljetnim mjesecima dva tjedna, pri čemu je tuženik dužan majci najaviti korištenje godišnjeg odmora mjesec dana prije planiranog korištenja godišnjeg odmora, a proljetne i jesenske praznike primjenjuje se naznačeno za osobne odnose vikendima, kao i za praznike i blagdane,

    sve na način da će mjesto preuzimanja i vraćanja djece roditelji sporazumno dogovarati, a u slučaju izostanka dogovora, majka će dovesti djecu ocu na adresu na kojoj stanuje u [adresa], a u slučaju promjene adrese stanovanja tuženik je dužan javiti točnu adresu majci na kojoj stanuje, dok će po završetku osobnih odnosa otac vratiti djecu majci na njezinu adresu stanovanja, svaka stranka snosi svoj trošak puta,

    - tužitelj će doprinositi za uzdržavanje maloljetne djece ukupnim mjesečnim iznosom od 400,00 EUR (slovima: četiristo eura) za svoje troje djece na način da će za GĆ i J platiti 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura), a za DĆ 120,00 EUR (slovima: stodvadeset eura), počevši od 1. lipnja 2025. s dospijećem do 20. -og dana u mjesecu, za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zatezne kamate, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice AĆ, IBAN:

    [broj bankovnog računa], otvoren kod Erste & Steiermärkische bank d.d.,

    - svaka stranka snosi svoje troškove postupka,

    - tužiteljica se obvezuje platiti pristojbu za tužbu,

    - tuženik se obvezuje platiti pristojbu za presudu.

    4.2. Stranke suglasno navode da tuženik kao otac doprinosi za uzdržavanje djece te da je mjesečno uplaćivao ukupan iznos od 315,00 EUR (slovima: tristopetnaest eura), a da za svibanj planira uplatiti iznos od 356,00 EUR (slovima: tristopedesetšest eura).

    5. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u preslik osobne iskaznice za tužiteljicu (list 6 spisa), vjenčani list izdan od Matičnog ureda Bjelovar 19. kolovoza 2024. (list 7 spisa), rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Bjelovar od 19. kolovoza 2024. (list 8-10 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju izdano od Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Bjelovar Klasa: 552-05/24-05/12, Urbroj: 139-004/03-04-24-3 od 14. kolovoza 2024. (list 11 spisa), nacrt plana o zajedničkog roditeljskoj skrbi od 9. kolovoza 2024. (list 12-22 spisa), zahtjev za odobravanje pravne pomoći (list 23-32 spisa), izvješće o stambenim, materijalnim i obiteljskim prilikama stranaka te mišljenje sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Bjelovar Klasa:

    552-04/24-10/4, Urbroj: 139-004/03-05-24-3 od 19. studenog 2024. (list 50-54 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

    5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. svibnja 2025. nije izveden dokaz saslušanja stranaka, a s obzirom na to da su stranke nakon postignutog sporazuma odustale od daljnjeg izvođenja dokaza.

    6. Imajući u vidu da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, kao i da su u bitnome postigle sporazum na ročištu održanim kod ovog suda 19. svibnja 2025. raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena. S tim u vezi ističe se da je sud kod donošenja navedene odluke uzeo u obzir i dob maloljetne djece i činjenicu je li postignuti sporazum u najboljem interesu djece.

    7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), uzimajući pritom i postignuti sporazum stranaka, kao i da je on u skladu sa interesom i dobrobiti njihove zajedničke maloljetne djece, odlučeno je kao u izreci presude.

    8. Među strankama nije sporno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te da je prekinuta bračna zajednica u ožujku 2023. nakon što se tuženik odselio sa zajedničke adrese stanovanja. Osim toga, tuženik se i suglasio s razvodom braka slijedom čega se podnesena tužba smatra sporazumnim prijedlogom za razvod braka, a u skladu s odredbom čl. 369. st. 3. Obiteljskog zakona.

    8.1. Među strankama isto tako nije sporno da će tuženica ostvarivati djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb kako je to i navedeno u točki III. izreke presude, a što su i same stranke utvrdile na ročištu održanim kod ovoga suda 14. veljače 2025.

    8.2. Među strankama isto tako nije sporno da tuženica ostvaruje osobne odnose s djetetom kako je naznačeno u izreci presude, a u skladu sa sporazumom stranaka, uzimajući u obzir privrženost djeteta za oba roditelja.

    8.3. Među strankama nije sporno da će tuženik na ime uzdržavanja maloljetne djece plaćati iznos od 400,00 EUR (slovima: četiristo eura) za svoje troje djece na način da će za GĆ i J platiti 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura), a za DĆ 120,00 EUR (slovima: stodvadeset eura), počevši od 1. lipnja 2025. s dospijećem do 20. -og dana u mjesecu, za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zatezne kamate, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice, a s obzirom na to da su i u tom dijelu stranke postigle sporazum imajući u vidu da je tuženik i ranije uredno doprinosio za uzdržavanje djece.

    8.4. Među strankama nije sporno da svatko snosi svoj trošak postupka.

    9. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.

    10. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio njihove iskaze i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta te iz navedenih proizlazi, između ostalog da stranke nisu korisnici prava iz sustava socijalne skrbi te da u odnosu na imenovane nije izrečena trenutno mjera stručne pomoći i potpore.

    11. Uvidom u izvješće o stambenim, materijalnim i obiteljskim prilikama stranaka te mišljenje sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Bjelovar Klasa: 552-04/24-10/4, Urbroj: 139-004/03-05-24-3 od 19. studenog 2024. (list 50-54 spisa), utvrđeno je sljedeće:

    A) za tužiteljicu:

    - rođena je **.**.1985. u [adresa], Bosna i Hercegovina, u braku G i UĆ. Otac je rođen 1961., poljoprivrednik, a majka je 3 godine mlađa, kućanica. Roditelji žive u [adresa], u vlastitoj kući. Ima sestru D rođenu 1988.

    - njezina obitelj do 1994. živjela u [adresa], a zatim radi rata odlaze u Njemačku, gdje su u statusu izbjeglica živjeli 4 godine. Potom dolaze u Lasovac.

    - završila je Ugostiteljsku školu i po zanimanju je hotelijer. Do sada je stekla oko 4 godine radnog staža. Ona prima porodnu naknadu i dječji doplatak. Narušenog je zdravlja. Ima teže probleme sa cirkulacijom.

    - prvi brak sklopila je 2007. sa PĆ rođenim 1984. i u tom je braku rođena kći VĆ **.**.2008. Zajednicu su prekinuli u srpnju 2012., a razvod je završen godinu dana kasnije. VĆ živi s tužiteljicom. Sa ocem je imala kontakte dok je radio u Hrvatskoj, a sada je u inozemstvu. VĆ je sada učenica 2. razreda Ugostiteljske škole.

    b) za tuženika:

    - rođen je **.**.1981. u [adresa], u bračnoj zajednici A i EĆ r. N. Otac U je rođen 1937. godine, po zanimanju je bio trgovac, sada je u mirovini. Majka EĆ je rođena 1938. godine, preminula je 11. travnja 2014. godine, bila je domaćica. U bračnoj zajednici roditelja uz OĆ rođeno je još šestero djece:

    - IĆ, rođen je 1959. godine, trgovac, zaposlen, živi s vlastitom obitelji u [adresa],

    - ZĆ, rođena je 1964. godine, rastavljena, ekonomistica, zaposlena, živi sama u [adresa],

    - P udana V, rođena je 1972. godine, zaposlena je, prodavačica, živi sa vlastitom obitelji u [adresa],

    - E udana I, rođena je 1969. godine, kuharica, trenutno nezaposlena, živi sa vlastitom obitelji u [adresa],

    - Z, rođena je 1963. godine, živi u [adresa] od 1980. s vlastitom obitelji,

    - ČĆ, rođena je 1967. godine, neudana, živi sama u Kanadi od 1990. Odnose u primarnoj obitelji tuženik opisuje kao uredne.

    - završio je Obrtničku školu u Bjelovaru, smjer automehaničar. Do sada je ostvario oko 15 godina radnog staža. Najduže je radio u „Iveti" na poslovima postavljanja PVC stolarije i sobnih vrata, a od kolovoza 2021. imao je registriran j.d.o.o. koji se bavio kemijskim čišćenjem. Taj je posao ugašen. Sada je zaposlen u SM MONT, na poslovima montaže stolarije. Plaća je 850,00 EUR (slovima: osamstopedeset eura). Najam stana plaća 330,00 EUR (slovima: tristotrideset eura), a režijske troškove do 50,00 EUR (slovima: pedeset eura) mjesečno, te još ima 27,50 EUR (slovima: dvadesetsedam eura i pedeset centi) ovrhe po računu. Za uzdržavanje djece plaća 315,00 EUR (slovima: tristopetnaest eura).

    - prvu bračnu zajednicu sklopio je 2004. sa KĆ r.1975. Bračna zajednica je prekinuta u svibnju 2006. godine, a brak je formalno razveden u svibnju 2007. godine. U braku je rođeno jedno dijete, ŠĆ, **.**.2004. U razvodu braka ŠĆ je povjeren majci, a ocu su određeni kontakti. Nakon razvoda braka kontakti su se odvijali uredno te je sina viđao svaki drugi vikend, a ponekad i češće, zavisno o dogovoru s Lukinom majkom. Međutim, od 2017. godine sa sinom nema nikakav kontakt. Prisjeća se kako ga je ŠĆ jednom prilikom tražio da mu kupi PlayStation 4, ali da mu je on rekao da mu ga ne može kupiti jer nema dovoljno novaca, odnosno da taj uređaj košta skoro kao njegova mjesečna plaća. Tada se ŠĆ naljutio i rekao mu da mu on ne treba, da će mu taj uređaj kupiti majka i očuh. Od tada je njihov kontakt prekinut. Tuženik nije kritičan prema situaciji i smatra da je poštovao volju djeteta, te nije inicirao dalje kontakte.

    - prije 2 godine Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru je tražilo podatke o tuženiku zbog duga radi neplaćanja uzdržavanja za sina od 2021., koji je tada bio u iznosu oko 9.000,00 kuna (slovima: devettisuća kuna).

    11.1. Stranke su brak sklopili 12. ožujka 2016. U bračnoj zajednici rođeni su kći GĆ, **.**.2017. i sin JĆ, **.**.2019. Obitelj je živjela u iznajmljenoj kući na adresi [adresa], a od početka rujna 2022. godine preselili su u unajmljenu kuću na adresi [adresa]. U proljeće 2023. stranke su prekinule zajednicu i tužiteljica je sa djecom odselila u Bogovićevu ulicu 24. U svibnju 2023. su sastavili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi za GĆ i JĆ, prema kojem su djeca stanovala sa majkom, a sa ocem provodila svaki vikend od petka u 18 do nedjelje u 16 sati, kao polovinu svih praznika. U to vrijeme je tužiteljica bila trudna sa trećim djetetom. Međutim, nakon toga je stigla obavijest da je tuženik na štetu tužiteljice počinio prekršaj obiteljsko nasilje. Nasilje je bilo verbalno. Nakon provedenih radnji zaključeno je da nije potrebno poduzimati mjere za zaštitu djece, već je proveden savjetodavni rad.

    11.2. U rujnu 2023. stranke su sastavili novi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, za sve troje djece, ali niti njega nisu u roku predali na odobrenje. U međuvremenu, obje stranke se međusobno prozivaju i optužuju jedan drugoga o lošoj skrbi o djeci. Tužiteljica ističe da tuženik ne želi preuzeti djecu u dogovoreno vrijeme i da joj govori kako je spriječen zbog posla. Njoj je to stvaralo problem u organizaciji života. Tuženik ističe da tužiteljica neracionalno raspolaže novcem za djecu, da izbiva iz stana i djecu ostavlja bez nadzora, da vikendima izlazi u ugostiteljske lokale i opija se. Nije utvrđena osnovanost tih navoda.

    11.3. Svađe između stranaka su kulminirale početkom kolovoza ove godine, kada je tuženik nakon vikenda provedenog sa djecom odbio djecu vratiti tužiteljici. Prijavio je policiji da ona zanemaruje i zlostavlja djecu. GĆ i JĆ su 6. kolovoza 2024. ispitani u policiji.

    11.4. U odnosu na maloljetnu djecu ističe se da je maloljetna GĆ emotivno topla i otvorena. Odmah po ulasku u kancelariju rekla je kako će od sada živjeti sa tatom. Rekla je da joj kod majke nije lijepo, da je majka stalno tuče, a opisala samo jednu situaciju u kojoj ju je mama udarila rukom po stražnjici. Tvrdila je da ju je mama štipala i da je JĆ udarila po glavi i da to uvijek kaže tati kojeg je idealizirala. (Nikad ne viče na nju, nikad ju ne udara, nikad se ne ljuti i njoj i bratu nikad ništa ne brani). U daljem razgovoru GĆ je koristila očeve argumente kada je pričala o maminom raspolaganju novcem, iz čega se zaključilo da je izložena očevoj komunikaciji sa drugim ljudima u kojima se negativno komentira majka. Iz razgovora se nije utvrdilo da su djeca zanemarena. GĆ na kraju razgovora navodi kako ona ne želi živjeti kod majke, da će živjeti sa ocem, da će otac naći ženu koja će paziti na nju i braću i biti će im odlično.

    11.5. Maloljetni JĆ se teže odvajao od oca, bojao se nepoznatih osoba. Otac ga je hrabrio riječima „ako budeš šutio vraćaš se mami". JĆ je kasnije uspostavljao komunikaciju, ali zbog poteškoća u izgovoru teže ga je bilo razumjeti. JĆ je odmah rekao kako je u policiju došao kako bi spasio brata DĆ od majke: „Mama bude poludila ako DĆ ne spase, ako poludi mama bude ubila DĆ, bacit će ga na glavu”. JĆ je rekao kako ne živi sa majkom nego sa ocem, da nikad nije živio sa majkom, da je majka stalno ljuta na njega i sestru i da ih ne voli. Tata mu je rekao da ga mama ne voli, želi živjeti s tatom jer je tata dobar. Mama ga udara. Jednom ga je udarila i on se tresao od straha i jednom je vikala na njega. Stekao se dojam da je JĆ od oca pripremljen na razgovor o mami.

    11.6. Tuženik je navodio da djecu neće vratiti tužiteljici, jer su tamo ugrožena i da će na sudu tražiti da se djeca povjere njemu. Izvršena je provjera situacije na tužiteljičinoj adresi gdje je zatečena sa najmlađim djetetom u urednim uvjetima. Uznemirila se kada je saznala da policija protiv nje provodi izvide temeljem tuženikove prijave za kazneno djelo Povreda djetetovih prava. Bila je zabrinuta da joj tuženik neće vratiti djecu. Obavljen je narednog dana razgovor i sa tužiteljičinom kćeri VĆ koja nije rekla pritužbe na majku, na njenu skrb o braći i sestri. Poricala je majčinu sklonost fizičkom kažnjavaju, opijanju i neprimjerenom ponašanju.

    11.7. Iz razgovora s tuženikom proizlazi da nisu ovjerili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi jer je kasnije došlo do nesuglasica vezanih za visinu uzdržavanja. Nije ništa poduzimao jer je vjerovao tužiteljici da će ona to učiniti. Naveo je da je potom doznao da je ona alkoholičarka i nimfomanka i zato je odlučio zaštititi djecu. Želi da sve troje djece žive s njim, a da tužiteljica djecu viđa uz nadzor službenih osoba ili njegov nadzor. Na pitanje kako bi on uz posao skrbio o troje male djece odgovara kako bi našao nekoga tko bi čuvao djecu, te da će mu pomoći supruge njegovih šefova, te sestara. Na pitanje koliko mu iznosi plaća odgovara 850,00 EUR (slovima: osamstopedeset eura) , a kasnije priznaje da uz razne dodatke ista iznosi oko 1.200,00 (slovima: tisućudvjesto eura) do 1.500 eura (slovima: tisućupetsto eura). Smatra kako takvim prihodima bez teškoća može zadovoljiti sve potrebe djece. Navodi kako je trenutno u potrazi za novim stanom, jer sada živi u stanu od 25 kvadrata. Također navodi kao mu je plaća opterećena ovrhom od 180,00 EUR (slovima: stoosamdeset eura) zbog neplaćanja uzdržavanja za ŠĆ. Terenskim pregledom stana tuženika isti je zatečen s djecom koja gledaju televizijski program. Stan je skučen, ali uredan i čist.

    11.8. Stranke su se nastavile međusobno optuživati, prijavljivati za različite postupke počinjene na štetu njih i djece. Ponovo su sastavili novi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te su savjetovani i ukazano im je na negativne učinke koje na dječji emocionalni razvoj imaju njihova neprimjerena i impulzivna ponašanja i narušena komunikacija. Unatoč sastavljanju Plana nije došlo do njegove realizacije niti odobrenja.

    11.9. Nakon ponovnog razgovora s oba roditelja utvrđeno je da nije sporno da će djeca stanovati sa majkom, već je sporna visina uzdržavanja i vrijeme provođenja osobnih odnosa djece sa ocem. Naime, tužiteljica želi da djeca sa ocem budu svakog vikenda od petka do nedjelje, a otac želi da to bude od subote jer ima radnih obaveza.

    11.10. Slijedom navedenoga, predlaže se da djeca stanuju s majkom, a da s ocem provode svaki vikend od subote u 9 do nedjelje u 19 sati, kao i svaki drugi blagdan i praznik od 9 do 19 sati, kao i godišnji odmor oca. Majka će djecu dovoziti ocu i dolaziti po njih.

    11.11. Stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju sastavljenom po Hrvatskom zavodu za socijalni rad- Područnom uredu Bjelovar.

    11.12. Stranke nisu prigovarale niti stambenim i ekonomskim uvjetima jedno drugome već su naveli da nemaju na to prigovore.

    12. Iz očitovanja obiju stranaka razvidno je da su njihovi bračni odnosi teško i trajno poremećeni, te je evidentno da je njihova faktična bračna zajednica prestala definitivno prije više od dvije godine i nije se više obnavljala, kao i da su stranke same svjesne narušenih odnosa te da su sporazumne za razvodom braka. Komunikacija stranaka je narušena, uključujući i u odnosu na roditeljstvo te takvi odnosi utječu i na njihovu djecu.

    12.1. Međutim, stranke su unatoč tome uspjele na ročištu održanim pred ovim sudom 19. svibnja 2025. postići sporazum koji je u interesu maloljetne djece te navode da se već pridržavaju takvog sporazuma i da se dogovaraju oko ostvarivanja osobnih odnosa tuženika s djecom.

    12.2. S tim u vezi se ističe da stranke postižu sporazum oko roditeljske skrbi te iskazuju volju i spremnost oko postizanja dogovora i u odnosu na izvršavanje roditeljske skrbi, te iznos uzdržavanja koji je predložen odgovara trenutnoj situaciji i imovinskim prilikama stranaka.

    13. Stranke suglasno navode da tuženik od početka podnošenja tužbe plaća iznos od 315,00 EUR (slovima: tristopetnaest eura) za uzdržavanje djece te da će za svibanj 2025. pored iznosa od 315,00 EUR (slovima: tristopetnaest eura) uplatiti razliku od 41,00 EUR (slovima: četrdesetjedan eur) odnosno sveukupno 356,00 EUR (slovima: tristopedesetšest eura), dok će od lipnja nastaviti uplaćivati 400,00 EUR (slovima: četiristo eura).

    13.1. Nadalje, navode da je tuženik nedavno prijavio tužiteljicu policiji jer ga nije obavijestila s kime su djeca dok je ona bila u izlasku, ali poslije se ispostavilo da ih je čuvala njezina majka.

    14. Tužiteljica ističe da je državljanka Republike Hrvatske, ima završenu srednju stručnu spremu-4 razreda, ugostitelj, ovo joj drugi brak, nezaposlena, ima četvero djece, svi stanuju s njom, a za starije dijete prima uzdržavanja u iznosu od 130,00 EUR (slovima: stotrideset eura). Zdrava je i radno sposobna, ali ima problema sa srcem i tlakom i nalazi se na porodiljnom te prima naknadu oko 500,00 EUR (slovima: petsto eura).

    15. Tuženik navodi da je državljanin Republike Hrvatske, ima završenu srednju stručnu spremu-3 razreda, automehaničar, ovo mu je drugi brak, zaposlen, ima četvero djece, sin iz prvog braka je punoljetan i za njega ne plaća uzdržavanje. Zdrav je i radno sposoban, povremeno radi dodatne poslove.

    16. Iz provedenog postupka uočeno je da oba roditelja, svojim dosadašnjim ponašanjem u odnosu na maloljetnu djecu pokazuju određena rizična roditeljska ponašanja, a koja su uglavnom posljedica neriješenog partnerskog odnosa. Također iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar proizlazi da je tuženik sklon djelovati manipulativno prema djeci na način da primarno opterećujuće djecu podacima i informacijama o sukobima između njih.

    16.1. Imajući u vidu da u sadašnjim uvjetima u domu majke, djeca imaju njima poznato okruženje, širu mrežu socijalne i obiteljske podrške, dok otac još nije pronašao adresu svojeg stanovanja na kojem će se trajnije zadržati te zbog poslovnih obveza nije niti u mogućnosti brinuti o djeci u tjednu kad traje škola, mišljenje je da je opravdan sporazum stranaka u odnosu na izvršavanje roditeljske skrbi i uzdržavanje.

    17. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar, jer se radi o nespornim činjenicama, potvrđenim od strane stranaka i priložene dokumentacije u spisu predmeta.

    17.1. Sud je prihvatio i nalaz Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar i posebne skrbnice jer smatra da su dali svoje mišljenje objektivno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, poštujući pri tome odredbe važećeg Obiteljskog zakona i Međunarodne Konvencije o pravima djeteta i načela slobode izražavanja mišljenja propisanog čl. 12. spomenute konvencije.

    18. Nadalje, prema očitovanju stranaka kao i iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, te je evidentno da je njihova faktična bračna zajednica prestala i nije se više obnavljala, kao i da su stranke same svjesne narušenih odnosa te da su sporazumne za razvodom braka.

    19. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka određene su u čl. 51. Obiteljskog zakona koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Dakle razlozi za razvod braka su fakultativno navedeni, odnosno ne moraju se kumulativno ispuniti svi navedeni razlozi, pa je u konkretnom slučaju za razvod braka stranaka sudu dovoljna već i činjenica da su stranke suglasne u zahtjevu za razvodom njihova braka jer su odnosi teško i trajno poremećeni. S obzirom na to da među strankama nema nikakvog prijepora, to je sud uvažavajući njihove suglasne izjave glede razvoda braka i navedene okolnosti i udovoljio sporazumnom zahtjevu za razvod braka, utvrđujući kako su odnosi između stranaka teško i trajno poremećeni zbog čega je bračna zajednica i prekinuta.

    20. Slijedom navedenog odlučeno je na način preciziran u točki I. izreke ove presude.

    21. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

    21.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

    21.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno.

    21.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    21.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.

    21.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

    22. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi po razvodu braka sud je imao u vidu postignuti sporazum roditelja kojeg je prihvatio na način da zajednička maloljetna djeca stranaka po razvodu braka roditelja stanovati i nadalje s majkom, a da se osobni odnosi tuženika s djecom ostvaruju kako je to i navedeno u točki IV. izreke presude.

    23. Pri tome se napominje da je sud prihvatio sporazum roditelja postignut na ročištu održanim pred ovim sudom 19. svibnja 2025. u odnosu na način održavanja osobnih odnosa maloljetne djece s majkom, jer smatra da je u interesu i dobrobiti djece stranaka, te da postignuti sporazum nije u suprotnosti s mišljenjem stručnog tima nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar, a s kojem mišljenju se nije protivila posebna skrbnica.

    24. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit maloljetnog djece, njihova prava, zdravlja i svekolikih najboljih interese, a prema sporazumu stranaka i prijedlogu Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar i te skrbnika, odlučeno je kao u točki II. izreke presude uvažavajući pritom sporazum stranaka.

    25. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetnog djeteta i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

    26. Stoga je primjenom odredbi čl. 95., 96. i 119. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točki II. i IV. izreke ove presude.

    27. Nadalje, a u odnosu na iskazivanja stranaka, zaključeno je da je trenutno u interesu maloljetne djece da majka, ovdje tužiteljica ostvaruje djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki III. izreke ove presude s obzirom na to da tuženik nije dokazao u čemu se sastoji njegova suradnja i briga oko dobrobiti maloljetne djece niti da surađuje s tužiteljicom oko navedenoga, zbog čega tužiteljica ne može u slučaju bilo kakve potrebe pribaviti njegovu suglasnost u odnosu na sve sadržaje roditeljske skrbi za njihovu djecu zbog njegove odsutnosti zbog posla. Također, tužiteljica je roditelj koji sam od prestanka zajednice adekvatno brine o svim potrebama djece u odnosu na školu i zdravlje, osim što je i tuženik uspijevao sudjelovati kad je bliže živio.

    28. Pri tome se dodaje da prema sporazumu stranka, a zatim i iz dostavljenog očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar u odnosu na funkcioniranje djece s tužiteljicom, te s obzirom na nisku životnu dob djece nije bilo potrebe niti je predlagano saslušanje djece ili vještačenje interakcije djece s bilo kojim od roditelja, posebno kada se ima u vidu da stranke nisu niti osporile nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar iz točke 11. ovog obrazloženja presude.

    29. S obzirom na sve navedeno i utvrđeno tijekom postupka, a poglavito uzimajući u obzir dob djece i aktualnu obiteljsku dinamiku, a posebice s obzirom na nedvojbene probleme koje majka ima u svakodnevnom funkcioniranju zbog činjenice da joj je otac nedostupan zbog posla, sud je utvrdio da je u interesu djece da majka djelomično samostalno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki III. izreke ove presude te je prihvatio sporazum stranaka.

    30. Slijedom svega navedenoga, primjenom čl. 105. st. 1., 3. i 5. Obiteljskog zakona sud je odlučio kao u točki III. izreke ove presude.

    31. Nadalje, a s obzirom na dužnost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom propisanu čl. 113. Obiteljskog zakona, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar, sud je odlučio za sporazumno rješavanje sporova na način opisan u točki 4. ovog obrazloženja presude, presuđeno je kao u toč. V. i VI. izreke ove presude.

    32. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir postignuti sporazum stranaka kao i nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Bjelovar.

    33. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom.

    33.1. Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.

    33.2. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

    33.3. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja.

    33.4. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

    33.5. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

    33.6. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

    34. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

    35. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    36. U konkretnom slučaju je nesporno da je tuženik za uzdržavanje djece doprinosio mjesečnim iznosom od 315,00 EUR (slovima: tristopetnaest eura) od pokretanja ovog postupka, pa je sud također navedeno cijenio kod donošenja odluke kao i činjenicu da su stranke postigle sporazum i oko uzdržavanja.

    36.1. Nesporno je i da stranke imaju uredne stambene uvjete te oboje osiguravaju redovito djeci sve što im je potrebno te da tužiteljica ima još stariju maloljetnu kćer za uzdržavanje, a tuženik nema drugih osoba za uzdržavanje.

    37. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

    38. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

    39. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

    40. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica kao majka, zdrava i radno sposobna, trenutno na porodiljnom s naknadom od 500,00 EUR (slovima: petsto eura), dok u odnosu na ostale socioekonomske i imovinske prilike, istaknuto je kao i u točkama 1., 2., 4., 11., 13. i 14. ovog obrazloženja ove presude i rješenja, dok je tuženik kao otac zdrav i radno sposoban, zaposlen, te ostvaruje uredna primanja, također sve detaljno naznačeno u točkama 1., 2., 4., 11., 13. i 14. ovog obrazloženja ove presude i rješenja.

    41. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

    42. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

    43. Ocjenjujući mjesečne potrebe maloljetnog djeteta GĆ za utvrditi je da je polaznica osnovne škole, dok su maloljetni JĆ i DĆ djeca koja idu na čuvanje prije polaska u školu, te svi troje ne idu na izvanškolske aktivnosti, zdravi su te imaju uobičajene mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika i drugo, školski pribor i oprema kako je navedeno u točkama 1., 2., 4., 11., 13. i 14. ovog obrazloženja presude.

    44. Imajući u vidu postignuti sporazum stranaka oko iznosa uzdržavanja, te potrebe maloljetnog djeteta odnosno da je navedeni iznos u skladu s mjesečnim potrebama i dobi maloljetnog djeteta GĆ koja je u dobi od 7 godina, maloljetni JĆ u dobi od 5 godina te maloljetni DĆ u dobi od 2 godine, te da su isti iznosi utvrđeni i prema odredbi čl. 314. st. 3. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) i Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a s obzirom na životnu situaciju obiju stranaka, te prema kojim podacima roditelj koji ne stanuje s djetetom je dužan za dijete od do 6 godina 17 % prosječne neto plaće odnosno 195,16 EUR (slovima: stodevedsetpet eura i šesnaest centi) i za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 229,60 EUR (slovima: dvjestodvadesetdevet eura i šezdeset centi) kao minimalni iznos, odnosno prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) i Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 49/2024) za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 224,00 EUR (slovima. dvjestodvadesetčetiri eura) i za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 264,00 EUR (slovima: dvjestošezdesetčetiri eura), odnosno polovicu tih iznosa imajući u vidu da je tuženik obveznik uzdržavanja troje djece.

    44.1. Također, imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja; da od prekida zajednice života roditelja tuženik doprinosi u novčanom iznosu uzdržavanja za djecu, da je zaposlen, zdrav i radno sposoban, te da su obje stranke postigle sporazum oko visine uzdržavanja, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. točka 2. i st. 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio tuženiku da za uzdržavanje maloljetne djece plaća kako je navedeno u točki VII. izreke ove presude i to za maloljetnu GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura) mjesečno, za maloljetnog JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 140,00 EUR (slovima: stočetrdeset eura) mjesečno, te za maloljetnog DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 120,00 EUR (slovima: stodvadeset eura) mjesečno.

    45. Prema odredbi čl. 29. st. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) odlučeno je o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose uzdržavanja kako je navedeno u točki VII. izreke ove presude.

    46. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

    45. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona u vezi s čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku, vodeći računa o okolnostima slučaja, tijek i konačne rezultate postupka, a posebice imajući u vidu da ni jedna od stranaka nije postavila zahtjev na naknadom troška te da su u tom dijelu postigle sporazum.

    46. U skladu s navedenim, odlučeno je kao u točki VIII. izreke presude.

    U Bjelovaru, 20. svibnja 2025.

    SUDAC:

    Neda Šola

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana koja se podnosi ovom sudu u 4 istovjetna primjerka, a o kojoj odlučuje nadležni Županijski sud.

    Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po punomoćniku,

    2. Tuženiku

    3. Posebnoj skrbnici maloljetne djece,

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Bjelovar,

    5. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.