Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr Ob-15/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Marina Burić, odvjetnica u Osijeku, protiv ovršenika IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Željka Radoš Radičević, odvjetnica u Osijeku, uz sudjelovanje maloljetnog GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici ŠR, dipl. iur., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr Ob-47/2024-15 od 12. ožujka 2025., dana 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditeljice kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr Ob-47/2024-15 od 12. ožujka 2025. i predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbija se prijedlog ovrhovoditeljice za provođenje ovrhe temeljem presude Općinskog suda u Osijeku P Ob-10/2020-79 od 17. studenog 2022. godine. Pod točkom II. izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditeljica navodeći da ga pobija u cijelosti, predlaže da se pobijano rješenja ukine, podredno preinači te traži trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je, u bitnome, utvrdio:

-da je presudom broj P Ob-10/2020-79 od 17. studenog 2022. određena dinamika viđanja djeteta s majkom,

-da je iz presude i rješenja Općinskog suda u Osijeku P Ob-10/2020-79 od 17. studenog 2022. razvidno kako je istom određeno da će maloljetni GR stanovati sa svojim ocem IR na adresi [adresa], a osobne odnose dijete će s majkom ČR održavati utorkom i četvrtkom od 16,00 do 19,00 sati, svakog drugog vikenda od petka 16,00 sati do nedjelje 19,00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, sedam dana tijekom zimskih praznika, te trideset dana tijekom ljetnih praznika i to petnaest dana u kontinuitetu u srpnju od 1. do 15. u mjesecu i petnaest dana u kolovozu od 1. do 15. u mjeseca,

-da je iz obrazloženja navedene presude razvidno kako je prije donošenja predmetne odluke maloljetni GR živio sa svojom majkom ČR, da su njegovim roditeljima izricane mjere stručne pomoći i potpore, te stručne pomoći i nadzora u periodu od 1. siječnja 2018., pa do 10. veljače 2023. i tada je u spisu postojao podatak gdje je tamo tužena ČR proglašena krivim za psihičko nasilje prema IR u nazočnosti djeteta doneseno po Stalnoj Službi Donji Miholjac pod poslovnim brojem Pp-443/2022, maloljetni GR bio je izdvojen iz obitelji ČR i privremeno smješten kod tužitelja kada je majka nasrnula na dijete gađajući ga pernicom,

-da je iz presude Općinskog suda u Osijeku Pp-1497/2024-21 od 15. srpnja 2024. razvidno da je istom okr. ČR proglašena krivom što je dana 11. veljače 2023. u 18,00 sati ponovila nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta prema bivšem izvanbračnom suprugu u vidu psihičkog nasilja kojim mu je prouzročila povredu dostojanstva i uznemirenosti, te joj je izrečena novčana kazna u iznosu 1.060,00 eura, te joj je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja IR na razdaljinu manju od 50 metara kao i zabrana uznemiravanja i uhođenja u vremenu od jedne godine te je izrečena i zaštitna mjera zabrane posjećivanja kuće na adresi [adresa] u trajanju od jedne godine,

-da su u navedene mjere uračunate mjere opreza PP [adresa] 945710 od 7. ožujka 2023., produljenje iste rješenjem Općinskog suda u Osijeku Pp-1038/2023 od

13. ožujka i 3. listopada 2023.,

-da nije sporno da se određena viđanja po predmetnoj presudi ne odvijaju dinamikom kako je to tamo određeno,

-da je iz medicinske dokumentacije za maloljetnog GR razvidno da dijete ima dijagnozu emocionalnog poremećaja F93, da isti ide u Suvag i da je istom preporučeno nastavak školovanja po redovnom programu, te konstataciju defektologa od 25. studeni 2024. da je dječak u situaciji visoko konfliktnog razvoda i negativnog iskustva s majkom, te da nadležne službe mole da se poštuju želje dječaka u odabiru roditelja s kojim želi živjeti,

-da je iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured [adresa] (dalje: HZSR PU [adresa]) zajedno sa izvješćima voditelja mjere razvidna nesuradnja majke ČR s ustanovom i voditeljicom mjere,

-da je mjera ostvarivanja odnosa s djetetom pod nadzorom prestala s danom 8. siječnja 2024. kojom je bilo određeno da će maloljetni GR ostvarivati osobne odnose s majkom ČR u njezinom kućanstvu pod nadzorom stručne osobe,

-da je za vrijeme mjere IR (ovršenik) surađivao s voditeljem mjere, dok je ČR ponekad bila u otporu prema voditelju i samoj mjeri, da je očekivala da će joj se dijete vratiti i bila ljuta kada maloljetni GR ne bi potvrđivao njezinu priču što je u konačnici maloljetni GR koristio i postao sklon manipuliranju i korištenju nerazjašnjenih situacija između roditelja u svoju korist,

-da su saslušani ovrhovoditeljica i ovršenik,

-da je posebna skrbnica obavila razgovor sa maloljetnim GR (stranica 166 spisa),

-da je na izvješće posebne skrbnice ovrhovoditeljica ustvrdila da s djetetom nije bila od studenog i da se dijete u svom razgovoru referiralo na odnose iz 2023.

-da sud drži neuvjerljivim iskaz ovršenika da ne brani djetetu da ide kod svoje majke, jer dijete nije navelo da ga otac potiče na isto, a sama konstatacija djeteta da mu nitko ne može narediti da ide kod majke već je dovoljan poticaj njegovoj samovolji,

-da je nedokazan dio iskaza ovršenika da ovrhovoditeljica maltretira dijete pred drugom djecom tako što mu govori da će ga staviti u dom jer ni o tome dijete nije govorilo,

-da neživotnim sud drži njegov iskaz da dijete potiče da ide kod majke jer sam ne osporava da je rekao da može ostati 15 minuta kada je dijete vidio s majkom, čime se postavio u ulogu onoga koji određuje vrijeme i dinamiku odnosa majke i djeteta, pa poticaja tu nikako nema,

-da je prvostupanjski sud utvrdio da dijete prilikom razgovora nije naveo niti jedan afirmativan podatak glede kontakata i druženja s majkom, što je nelogično da kada vrijeme provedu zajedno da ga ne provedu barem dijelom kvalitetno, no zato se referirao na razgovore svoje majke s drugim osobama odmah stavljajući da su u pitanju različiti muškarci, pa i sram vjerovatno da dolazi od drugih osoba ukoliko tako i je, a ne od samog djeteta,

-da je maloljetni GR dijete sada u dobi od skoro 12 godina, rođen **.**.2013.,

-da je jasno posebnoj skrbnici maloljetni GR rekao da ne želi ići kod mame, da dijete već ima registriran emocionalni poremećaj, da je isti bio izložen visoko konfliktnom razlazu svojih roditelja, da ni niz mjera koje su bile izricane od strane HZSR PU [adresa] nisu polučile značajnijih rezultata već su samo ublažile visoko konfliktne odnose i omogućile djetetu kontakte s oba roditelja.

5. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da iako se kontakti djeteta i majke ne odvijaju prema važećoj pravomoćnoj i ovršnoj odluci da prijedlog za ovrhu nije osnovan zbog okolnosti da se dijete iako nije navršilo 14 godina istom striktno protivi, a u tom pravcu je i sugestija defektologa da se poštuju želje dječaka i stoga je prijedlog kao neosnovan odbijen jer je želja dječaka jasno i nedvosmisleno izrečena. Pri tome prvostupanjski sud navodi da treba poraditi na ojačavanju roditeljskih kompetencija i uspostavljanju bolje emocionalne i svake druge veze između djeteta i majke kako bi se olakšali ponovni susreti istih, te utvrditi zbog čega dijete ima otpor prema majci i taj otpor riješiti, s tim da sud ne nalazi da je rješenje u ovrsi kao prisilnoj radnji gdje može samo doći do dodatnih stresnih situacija (djelovanje MUP-a, HZSR), a obzirom na dob djeteta kao i dinamiku kontakata upitna efikasnost uplitanja institucija u provođenju istog.

6. Pozivom na načelo najblaže intervencije u obiteljski život, zaštitu i dobrobit djeteta te odredbu čl. 525. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023., 156/2023.) prvostupanjski sud je odbio prijedlog i odlučio kao u izreci pod točkom I.

7. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti.

8. Predmet odlučivanja je neprovođenje sudske presude, odnosno odbijanje prijedloga ovrhovoditeljice za određivanje i provođenje ovrhe te odluke kojom je ovrhovoditeljici dodijeljeno pravo na susrete i druženja s njezinim sinom - maloljetnim GR.

9. Ovrha radi ostvarenja osobnih odnosa s djetetom propisana je odredbama čl. 520. do čl. 525. ObZ.

9.1. Prema odredbi čl. 523. st. 1. ObZ-a sud će s obzirom na okolnosti slučaja odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem 1. novčane kazne do 3980,00 eura ili 2. zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do šest mjeseci, a prema stavku 2. u prijedlogu za ovrhu ne mora biti označeno sredstvo ovrhe, a ako je označeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.

10. Prema načelnom stajalištu izraženom u odluci Ustavnog suda broj U-III-332/2019 od 17. veljače 2021. uživanje roditelja i djeteta u međusobnom društvu predstavlja temeljni element ''obiteljskog života'' zaštićenog člankom 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.) kao i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/1997., 6/1999. - pročišćeni tekst, 8/1999. - ispravak, 14/2002. i 1/2006.).

10.1. Iako je osnovni cilj članka 35. Ustava kao i članka 8. Konvencije zaštititi pojedinca od proizvoljnog miješanja javnih vlasti, uz to postoje i pozitivne obveze svojstvene učinkovitom poštivanju obiteljskog života. One uključuju obvezu nacionalnih tijela da poduzmu mjere s ciljem ponovnog povezivanja roditelja s njihovom djecom te olakšaju takvo povezivanje. To se također odnosi na slučajeve u kojima nastanu sporovi između roditelja vezani uz kontakte i skrbništvo nad djecom (vidi, primjerice, predmete Europskog suda za ljudska prava /u daljnjem tekstu:

ESLJP/ Gluhaković protiv Hrvatske, br. 21188/09, presuda od 12. travnja 2011., § 56., i Ribić protiv Hrvatske, br. 27148/12, presuda od 2. travnja 2015., § 89.).

10.2. U predmetima vezanima uz ovrhu odluka u području obiteljskog prava, odlučujuće je za bilo koju procjenu ponašanja tijela državne vlasti pitanje jesu li one poduzele sve potrebne korake kako bi olakšale izvršenje koje je razumno tražiti u posebnim okolnostima svakog pojedinog predmeta. Primjerenost mjere treba prosuđivati na temelju brzine njezine provedbe s obzirom da tijek vremena može uzrokovati nepopravljive posljedice za odnose između djeteta i roditelja koji s djetetom ne živi (vidi predmet ESLJP-a Ribić protiv Hrvatske, gore navedeno, § 93.)

10.3. Međutim, obveza tijela državne vlasti da provedu mjere čiji je cilj olakšati kontakt roditelja koji nema skrbništvo s djecom nakon razvoda nije apsolutna. Radi se o obvezi sredstva, a ne o obvezi rezultata. Postoji mogućnost da se uspostava kontakta neće moći dogoditi odmah i da će zahtijevati mjere pripreme ili uspostavljanja kontakta u fazama. Važan je faktor uvijek i suradnja te razumijevanje svih uključenih strana. Manjak suradnje između rastavljenih roditelja nije okolnost koja sama po sebi može osloboditi vlasti od ispunjavanja njihovih pozitivnih obveza na temelju članka 35. Ustava, odnosno 8. Konvencije. To vlastima nameće obvezu da provedu mjere za pomirenje sukobljenih interesa stranaka, prvenstveno imajući na umu najbolje interese djeteta (vidi predmete ESLJP-a Ribić protiv Hrvatske, gore navedeno, § 94., K.B. i drugi protiv Hrvatske, br. 36216/13, presuda od 14. ožujka 2017., § 144.)

10.4. Iako tijela državne vlasti moraju učiniti sve kako bi olakšale takvu suradnju, svaka obveza primjene prisile u tom području mora biti ograničena s obzirom da interesi, kao i prava i obveze svih uključenih strana moraju biti uzeti u obzir, a posebice najbolji interes djeteta i njegova ili njezina prava na temelju članka 8. Konvencije (vidi predmete ESLJP-a Gluhaković protiv Hrvatske, gore navedeno, § 57. i Ribić protiv Hrvatske, gore navedeno, § 95.).

11. Iz okolnosti i činjenica predmeta proizlazi da je pravomoćnom odlukom odlučeno da će dijete s majkom ČR održavati utorkom i četvrtkom od 16,00 do 19,00 sati, svakog drugog vikenda od petka 16,00 sati do nedjelje 19,00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, sedam dana tijekom zimskih praznika, te trideset dana tijekom ljetnih praznika i to petnaest dana u kontinuitetu u srpnju od 1. do 15. u mjesecu i petnaest dana u kolovozu od 1. do 15. u mjeseca, da je strankama od strane HZSR PU [adresa] bila određena mjera stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi tijekom koje su se osobni odnosi održavali te da se nakon prestanka mjere ne održavaju osobni odnosi majke sa djetetom.

12. Osnovani su žalbeni navodi ovrhovoditeljice da iz sadržaja razgovora maloljetnog GR sa posebnom skrbnicom (stranica 166 spisa) ne proizlazi da se on izričito protivi održavanju osobnih odnosa sa majkom, a što je prvostupanjski sud utvrdio kao odlučujući argument prilikom donošenja pobijane odluke.

13. Nadalje, vezano za utvrđenje prvostupanjskog suda da je sugestija defektologa da se poštuju želje dječaka, valja reći da iz sadržaja spisa proizlazi da je profesor defektolog PR u svom mišljenju navela da, imajući u vidu da je maloljetni GR u situaciji visoko konfliktnog razvoda te negativnog iskustva s majkom, moli nadležne institucije da poštuju njegove želje u odabiru roditelja s kojim želi živjeti (stranica 32 spisa). Međutim, predmet ovog postupka nije provedba odluke s kim će maloljetni GR živjeti nego provedba odluke o održavanju osobnih odnosa ovrhovoditeljice sa djetetom.

14. HZSR PU [adresa] je dostavio sudu opsežnu dokumentaciju o provođenju mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi za razdoblje od 11. veljače 2023. do 10. veljače 2024. (stranica 47 do 143 spisa) sa Završnim izvješćem od 6. veljače 2024. ( stranica 89 do 93 spisa) čiji cilj je bio uspostava nenasilne komunikacije između roditelja, uspostava suradnje u vezi s djetetom i suradnja s ustanovama važnim za dijete (stranica 89 spisa). Iz sadržaja navedene dokumentacije ne proizlazi da se maloljetni GR protivi održavanju osobnih odnosa sa majkom niti je izraženo mišljenje voditelja mjera da bi ostvarivanje osobnih odnosa ugrožavalo njegovu dobrobit.

15. Sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ObZ-a sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit, a prema stavku 2. dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. Mišljenje djeteta se u obiteljskim postupcima uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću (u tom smislu Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U- III/2156/2020 od 4.ožujka 2021., točka 23.7.), a jedno od temeljnih načela uređenja obiteljskih odnosa je zaštita dobrobiti prava djeteta ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 419/2018-2 od 10. listopada 2018.).

16. Slijedom svega navedenog, s obzirom da prvostupanjski sud nije utvrdio sve relevantne okolnosti koje su od značaja za odlučivanje o osnovanosti prijedloga ovrhovoditeljice, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti njezinu žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

17. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi da li je ostvarivanje osobnih odnosa maloljetnog GR sa majkom u suprotnosti sa njegovom dobrobiti te da li je ovršenik na bilo koji način sprečavao maloljetnog GR u ostvarivanju osobnih odnosa s majkom, pa čak i utjecajem na formiranje njegovog mišljenja, nakon čega će donijeti novu odluku o prijedlogu ovrhovoditeljice. Prilikom odlučivanju o prijedlogu ovrhovoditeljice treba imati u vidu da su osobni odnosi određeni na način da se dijelom odvijaju tijekom tjedna, a dijelom preko vikenda, što daje mogućnost sudu da se, na temelju utvrđenih relevantnih činjenica, i djelomično prihvati prijedlog ovrhovoditeljice.

18. Budući da je ukinuta odluka u pogledu glavne stvari valjalo je, po žalbi ovrhovoditeljice, ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

19. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar