Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-93/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ABC ([adresa]) [adresa], Milentija [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o. u Zagrebu, Domagojeva 18, protiv ovršenika NM [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa direktorica ZD, a nju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o. u Splitu, Ante Starčevića 13, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgode ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja i zaključka Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-174/2025-3 od 28. veljače 2025., 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika NM [adresa] kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-174/2025-3 od 28. veljače 2025. u dijelu pod toč. I. i II. izreke.

II Odbacuje se kao nedopuštena žalba ovršenika NM [adresa] protiv zaključka Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-174/2025-3 od 28. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog ovršenika od 27. prosinca 2024. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku pokrenutom kod Financijske agencije 25. listopada 2024. na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-1560/2018 od 26.11.2018., i to u odnosu na toč. II. navedene presude, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan."

2. Uvodno označenim zaključkom prvostupanjskog suda odlučeno je: "I. Upućuje se ovršenik najkasnije u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana primitka ovog zaključka, pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona."

3. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja i zaključka žalbu je izjavio ovršenik, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stana i pogrešne primjene Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku. U žalbi ističe da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji 25. listopada 2024. podnio zahtjev za izravnu naplatu tražbine protiv ovršenika, na temelju odluke Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P-1560/2018 i to u odnosu na točku II. kojom je tuženiku naloženo da naknadi tužitelju parnične troškove u iznosu od 22.595,00 kn te je na temelju navedenog zahtjeva za izravnu naplatu sa žiro računa ovršenika izvršena zapljena iznosa od 4.137,60 eura. Zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelja u cijelosti je neosnovan jer se pregledom dokumentacije nesporno može utvrditi da je društvo ABC osnovano 11. ožujka 2002., da je na temelju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koji je stupio na snagu 7. travnja 2017. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj 47 St-1138/17 od 10. travnja 2017. otvoren postupak izvanredne uprave nad društvom ...d. Zagreb i nad društvom ... te da je društvo ... pripojeno društvu ... temeljem Ugovora o pripajanju od 15. lipnja 2021. U postupku izvanredne uprave nad društvom ... zaključena je 20. lipnja 2018. Nagodba, ... je prestao postojati, a sva prava i obveze navedenog društva preuzela je [obrt]d. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj Tt-21/41003 od 1. listopada 2021. iz sudskog je registra brisano društvo ...... Ovršenika - društvo ABC osnovala je tvrtka ... 11. listopada 2023., te je temeljem Ugovora o prodaji poslovnih udjela od 17. listopada 2023. poslovne udjele u društvu ABC prodala društvu .... Stoga smatra kako se nesporno može utvrditi da ovršenik nije pravni sljednik ... te ne postoji niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je navedeno dugovanje prema tuženiku ... preneseno na ovršenika. Stoga ovrhovoditelj na temelju ovršne isprave presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P-1560/2018 u kojoj je kao tuženik označen [obrt]o.o. nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika ABC Dalje navodi kako bi u konkretnom slučaju sredstva bila prenesena sa žiro računa ovršenika na ovrhovoditelja te bi ovršenik, pod uvjetom da uspije u parničnom postupku, trebao tražiti protuovrhu na žiro računu ovrhovoditelja koji se nalazi u inozemstvu i sasvim sigurno bi to potraživanje teško naplatio te bi trpio nenadoknadivu i teško nadoknadivu štetu. Smatra da su ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe i da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, kao i čl. 65. st. 1. istog Zakona. Predlaže preinačiti pobijano prvostupanjsko rješenje i odgoditi predmetnu ovrhu te Financijskoj agenciji naložiti da odgodi prijenos zaplijenjenih sredstava sa žiro računa ovršenika na žiro račun ovrhovoditelja, ili ga ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Zaključkom od 28. veljače 2025. prvostupanjski je sud uputio ovršenika da najkasnije u roku od 15 dana pokrene parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona jer je ovršenik dostavio izvode iz registra za društvo ... u odnosu na koje je donesena ovršna isprava i koje je prestalo postojati te je brisano iz sudskog registra, dok su u odnosu na ovršenika ABC dostavljeni dokazi da je navedeno društvo osnovala ... koja je udjele u tom društvu prenijela na ..., iz čega slijedi da ovršenik nije pravni sljednik ... Stoga smatra da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju ovršne isprave tražiti ovrhu protiv ovršenika, a sud prvog stupnja je na temelju dokaza u spisu trebao proglasiti nedopuštenom predmetnu ovrhu, a ne ovršenika uputiti na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Predlaže preinačiti pobijani zaključak prvostupanjskog suda.

4. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj ističe kako žalba ovršenika u bitnome reproducira sadržaj i argumentaciju koji su već izneseni u tijeku ranijeg postupka, a na koju se ovrhovoditelj detaljno već očitovao. Navodi ovršenika u potpunosti su neutemeljeni i irelevantni. Nesporno je da je nad društvom ... proveden postupak izvanredne uprave i 20. lipnja 2018. zaključena Nagodba pod posl. br. St- 1138/2017 te da je društvo ... bilo obuhvaćeno postupkom izvanredne uprave i da je brisano iz sudskog registra rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. Tt-21/41003 od 1. listopada 2021. Temeljem provedenog postupka izvanredne uprave te donesene Nagodbe razvidno je da je ABCo.o., ovdje ovršenik, pravni sljednik ...o.o., te citira toč. 22.1.1. Nagodbe u kojem je uređen prijenos imovine društava koja su pod izvanrednom upravom. Štoviše, predmetnom je Nagodbom detaljno pojašnjeno izvršenje prijenosa imovine pa je tako u samoj Nagodbi jasno vidljivo kako je sva imovina ... prenesena na ... ..., te je nastavno na dostupne podatke iz sudskog registra razvidno da je ABC pravni slijednik ... Stoga su žalbeni razlozi ovršenika u cijelosti neosnovani, dok je pobijana odluka prvostupanjskog suda pravilna i utemeljena na zakonu. Dalje navodi kako je u pobijanom rješenju prvostupanjski sud adekvatnom primjenom odredbi Ovršnog zakona pravilno ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, budući da ovršenik provedbom predmetne ovrhe ne bi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Predlaže odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. - u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

7. Iz spisa predmeta je razvidno da je ovršenik 27. prosinca 2024. Trgovačkom sudu u Splitu podnio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, budući da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu novčane tražbine na temelju pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P- 1560/2018 od 26. studenog 2018. Trgovački sud u Splitu se rješenjem posl. broj Ovr- 207/2024-2 od 7. siječnja 2025. oglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje u ovoj ovršnoj stvari i odredio da će se po pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti Općinskom sudu u Splitu, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu, pozivom na odredbe čl. 171. u vezi s čl. 37. st. 2. OZ. Po primitku predmetnog spisa, Općinski sud u Splitu je zaključkom od 5. veljače 2025. pozvao ovrhovoditelja da se očituje o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu ovrhe, a ovrhovoditelj se u podnesku od 21. veljače 2025. usprotivio prijedlozima ovršenika i predložio iste kao neosnovane odbiti.

8. Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, kao neosnovan. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi kako je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodu ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ, ali da nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Navodi kako pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha za ovršenika uvijek otegotna, a da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi. Kako u smislu čl. 65. OZ moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, smatra da prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

9. Prema čl. 210. st. 1. OZ, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 4. tog Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je st. 2. istog članka propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. tog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. tog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

9.1. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. - 10. istog Zakona). Dakle, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

9.2. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilan je zaključak suda prvog stupnja kako nije utvrđeno da su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe s obzirom da podnesenim prijedlogom za odgodom ovrhe ovršenik nije konkretizirao štetu koju bi provedbom ovrhe trpio niti u čemu bi se ona sastojala, odnosno ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te je pravilno postupio kada je odbio prijedlog za odgodu ovrhu. Naime, bez navođenja u čemu bi se ta šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg te štete – ne može se zaključiti da bi eventualno nastala šteta bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, a paušalni navodi ovršenika o tome da ovrhovoditelj ima sjedište u inozemstvu i kako bi svoje potraživanje sigurno teško naplatio ne mogu onemogućiti ovrhovoditelja u ostvarenju njegovog prava na prisilno ostvarenje tražbine.

10. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje (točka I izreke ovog drugostupanjskog rješenja) u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.

11. U nepobijanom dijelu pod toč. III. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

12. Pobijanim zaključkom sud prvog stupnja uputio je ovršenika da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog postojanja razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ, s obrazloženjem da je ovršenik u svom prijedlogu naveo da nije pravni sljednik tuženika iz ovršne isprave, čime je istaknuo žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ, a s obzirom da iz priložene dokumentacije nije mogao sa sigurnošću utvrditi cjelokupno činjenično stanje vezano uz predmetno pravno sljedništvo, to nije imao ovlasti proglasiti ovrhu nedopuštenom, već jedino ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

13. Žalba ovršenika u bitnome se iscrpljuje u navodima kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada nije odgodio ovrhu i sam odlučio o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, navodeći kako se iz dokumentacije u spisu nesporno može utvrditi da ovršenik nije pravni sljednik ...o.o. u odnosu na kojeg ovrhovoditelj ima potraživanje utvrđeno pravomoćnom i ovršnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P- 1560/2018 i da ne postoji bilo kakav dokaz da je dugovanje preneseno na ovršenika. S obzirom na istaknuti žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika) kojim je ovršenik osporio svoju pasivnu legitimaciju, pravilno je sud prvog stupnja istoga uputio na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ocijenivši da nije mogao sa sigurnošću utvrditi činjenično stanje vezano uz predmetno pravno sljedništvo na kojima ovršenik temelji svoj prijedlog.

14. Sukladno odredbi čl. 10. st. 3. OZ odluke u ovršnom postupku i postupku osiguranja donose se u obliku rješenja ili zaključka, dok je st. 4. istog članka propisano da zaključkom sud izdaje nalog sudskom ovršitelju ili Agenciji za provedbu pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predviđeno tim zakonom.

15. Nadalje, prema odredbi čl. 52. OZ odluka o upućivanju u parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa donosi se u obliku zaključka, dok sukladno odredbi čl. 11. st. 5. OZ protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

16. Stoga žalba podnesena protiv zaključka prvostupanjskog suda kojim je ovršenik upućen da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom nije dopuštena te je istu na temelju čl. 380. toč. 1. ZPP u vezi čl. 11. st. 5. OZ a sve u vezi čl. 21. st. 1. OZ trebalo odbaciti kao nedopuštenu (točka II izreke ovog rješenja).

Zadar, 20. svibnja 2025.

Sudac

Eugen Škunca