REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-843/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo financija, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1215/2021-2 od 29. srpnja 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-337/2018-25 od 17. ožujka 2021., u sjednici održanoj 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija i ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1215/2021-2 od 29. srpnja 2021. i presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-337/2018-25 od 17. ožujka 2021. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznos od 9.069,87 kn sa zateznim kamatama kako je pobliže određeno u izreci presude, dok je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza na dohodak sadržan u bruto iznosu razlike naknade plaće, te je naloženo tuženici naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 7.625,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, dok je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom dijelu, kao i zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka.

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju bruto iznos od 9.069,87 kn sa zateznim kamatama na iznose i razdoblja kako je navedeno izreci, u dijelu kojim je tuženici naloženo naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 7.625,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate te u dijelu kojim je odbijen zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška. Odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

3. Ovaj je sud rješenjem broj Revd-5059/2021-2 od 9. studenog 2022. dopustio tuženici reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

„Da li se radni sati ostvareni na dan blagdana imaju smatrati i obračunati kao prekovremeni sati, iako se radi o redovnom radu i mjesečnom rasporedu rada radnika koji radi u turnusima 12-24-12-48 i neovisno o tome da li je i koliko odrađeno ukupno sati preko mjesečnog fonda radnih sati u tom mjesecu.“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica podnosi reviziju protiv drugostupanjske presude pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, dalje u tekstu: ZPP) pobijajući je zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže prihvaćanje revizije i preinačenje nižestupanjskih presuda na način da se tužbeni zahtjev odbije djelomično ili u cijelosti, uz naknadu joj troškova parničnog postupka.

5. Tužitelj u odgovoru na reviziju predlaže odbiti reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 2. ZPP, ispitana samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja, koji je raspoređen na radno mjesto carinika III. vrste u Ministarstvu financija, da mu tuženica isplati naknadu u iznosu od 9.069,87 kn, za prekovremene sate odrađene u neradne dane, državne blagdane i praznike, koji se temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženica pogrešno primijenila odredbu st. 12. čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13, dalje u tekstu: KU/08), odnosno st. 10. čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17, 12/18, dalje u tekstu: KU/17) i pogrešno obračunala mjesečni fond radnih sati.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stupnju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženice mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

10. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je rad tužitelja bio organiziran u turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca, stoga da je za izračun prekovremenog rada relevantna odredba čl. 44. st. 10. KU/08, a ne st. 11. koji se odnosi na organizaciju rada koja nije u smjenama ili turnusu. Sudovi ocjenjuju da je tuženica bila u obvezi utvrditi mjesečni fond sati prema odredbama kolektivnog ugovora množenjem broja radnih dana s osam sati, s time da blagdani ne ulaze u radne dane u mjesecu, a obzirom je utvrđeno da je tužitelj radio u turnusu u utuženom razdoblju tuženica da nije pravilno evidentirala mjesečni fond radnih sati, sukladno odredbi članka 44. stavku 12. KU/08, pa da je osnovano potraživanje tužitelja na ime uvećanja plaće za prekovremeni rad.

10.1. Prvostupanjski sud ocjenjuje da kada djelatnik radi na blagdan ili neradni dan određen zakonom, plaća mu se uvećava za rad blagdanom odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi mjesečni fond radnih sati i nije uvjetovan nikakvim manjim brojem sati od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, jer tužitelj radi po rasporedu tuženika i odrađuje onoliko sati koliko mu je tuženik odredio tim rasporedom. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u drugoj varijanti kao jasan, potpun, u skladu s pravilima struke, s nalogom suda, kolektivnim ugovorima koji su bili u primjeni u spornom razdoblju, kao i u skladu evidencijom o radnom vremenu tuženice i obračunskim listama koje su priložene spisu, sukladno čemu je vještak iskazao razlike plaća tužitelja po osnovi prekovremenog rada, odnosno izvršio obračun kao prekovremenog rada svakog sata rada koje je tužitelj radio na blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a koji su sati rada bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te za utuženo razdoblje utvrdio razliku u iznosu od 9.069,87 kn.

11. Drugostupanjski sud potvrdio je prvostupanjsku odluku te ističe da se ne može prihvatiti suprotno shvaćanje tuženice niti s tim u vezi pozivanje na tumačenje 2/35., 24/44, 32/44.

12. Tuženica u reviziji ističe da je vještak u prvoj varijanti nalaza izračunao ukupan broj stvarno odrađenih sati tužitelja tijekom pojedinog mjeseca te je sve sate koji premašuju redovni mjesečni fond radnih sati obračunao kao prekovremeni rad te je tako utvrdio razliku plaće od 388,29 eur / 2.925,55 kn. U drugoj varijanti vještak je pored i neovisno o broju stvarno odrađenih sati iz prve varijante, obračunao kao prekovremene i sve sate koje je tužitelj (unutar i izvan redovnog rasporeda rada) ostvario radom na blagdan i prema takvom obračunu razlika plaće iznosi 1.203,78 eur / 9.069,87 kn. Revident ističe da je vještak razliku obračuna između prve i druge varijante jasno obrazložio u svom očitovanju od 6. srpnja 2020. u kojem je naveo da je do razlike iskazanih rezultata došlo budući da su u drugoj varijanti, pored efektivno odrađenih sati preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati iz prve verzije, obračunati kao prekovremeni sati i svi sati odrađeni u dane blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka.

13. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

13.1. Odredbom čl. 44. KU/08, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

14. Prema shvaćanju ovoga suda, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

15. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko puta tumačila.

16. Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

17. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

18. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

19. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

20. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

21. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

22. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

23. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova (pozivom na Tumačenja broj 4/44, 10/44 i 11/44) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

24. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17), djelomično je osnovana tvrdnja tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

25. Prema odredbi st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Time je odgovoreno na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija.

26. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti. Tako i ovaj sud u Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023.

27. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Tumačenja broj 8/44, 2/35 i 24/44 i posljednje navedenog od 16. svibnja 2012., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 20. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković