Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4641/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VB OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku u Slatini, protiv tuženika FB OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Grubeši, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-152/2024-17 od 5. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 20. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj P-152/2024-17 od 5. srpnja 2024.u pobijanom dijelu iz stavka I i II izreke.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-152/2024-17 utvrđeno je da je tužitelj vlasnik dijela od 1017 m2 nekretnine zk.č.br. [katastarska čestica] - oranica od 5016 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio predstavlja spornu površinu između točaka A-B- B1-A1-A u skici izmjere mjerničkog vještaka KO, dipl. ing. iz [adresa] od 5. listopada 2023. predmeta Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini posl. br. R1-70/2023 i to na nekretnini tužitelja zk.č.br. [katastarska čestica] te se tuženiku nalaže predati u posjed tužitelju sporni dio od 1017 m2 [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao u stavku I izreke presude suda prvog stupnja.

1.2. U stavku II izreke iste presude tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.309,64 eura sa zateznim kamatama tekućim od 5. srpnja 2024. do isplate.

1.3. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova u iznosu od 150,00 eura odbijen je kao u stavku III izreke presude suda prvog stupnja.

2. Protiv navedene presude u dijelu iz stavka I i II izreke žali se tuženik pozivajući se na žalbene osnove bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava dok iz sadržaja njegove žalbe proizlazi i pozivanje na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku ili ju preinačiti u skladu sa žalbenim navodima, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Ujedno se u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6.1. Na temelju pravilnog utvrđenja da je tužitelj pravodobno zahtijevao i osnovano osporio presumpciju vlasništva do međe utvrđene između [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela [adresa] u predmetu prvostupanjskog suda posl. br. R1-70/2023 prema posljednjem mirnom posjedu, prvostupanjski je sud odgovarajućom primjenom čl. 103. st. 5. i 6. u vezi čl. 18. st. 3. i čl. 159. st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) prihvatio tužbeni zahtjev.

6.2. Kao što je iz stanja zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno, tužitelj je uknjiženi vlasnik zk.č.br. [katastarska čestica]. Iz rezultata pravilno provedenog dokaznog postupka slijedi da tuženik nije ostvario pretpostavke stjecanja prava vlasništva spornog dijela navedene zk.č.br. [katastarska čestica] u površini od 1017 m2 označenoj slovima A-B-B1-A1-A u skici izmjere mjerničkog vještaka KO, dipl. ing. iz [adresa] od 5. listopada 2023. u predmetu uređenja međe posl. br. R1-70/23 dosjelošću jer mu nedostaje temeljna pretpostavka poštenja posjeda tog dijela nekretnine iz čl. 159. st. 3. u vezi čl. 18. st. 3. ZV a nedostaje mu i potrebno vrijeme za dosjedanje.

6.3. Naime, valjanom ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski je sud pravilno utvrdio kako je tuženik obrađujući svoju nekretninu [katastarska čestica] krenuo odoravati tužiteljevu nekretninu s kojim radnjama je započeo 2014., prelazeći tada postojeću katastarsku među. Tuženik je po malo zalazio u tužiteljevu nekretninu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odoravajući ju u sve većoj površini sve do 2023. kada je pokrenuo postupak uređenja međa između th čestica, pozivajući se na opisanim odoravanjem stečen posjed, međutim na takav se način vlasništvo tuđe nekretnine ne može valjano steći. Pravilnost zaključka suda prvog stupnja o nepošteno stečenom posjedu tuženika ne može biti dovedena u dvojbu navodima iz žalbe o nevjerodostojnosti avio snimaka nekretnina i o propustu tužitelja da dokaže kako ima jače pravo na posjed.

7.1. Kada je u vremenskom i prostornom smislu utvrdio odlučne činjenice tuženikovog odoravanja [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud prvog stupnja je ocijenio avio snimke prostora nekretnina [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 1968., 2011., 2017., 2019. i 2021. pribavljene po KO koji je u svojstvu stalnog sudskog vještaka geodetske struke sudjelovao u postupku uređenja međa R1-70/23 pred prvostupanjskim sudom. Povodom tuženikovih žalbenih navoda kojima osporava vjerodostojnost navedenih avio snimaka valja reći da je u predmetnom parničnom postupku sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP prvostupanjski sud ovlašten odlučiti o tome koje će od predloženih dokaza izvesti u svrhu utvrđivanja odlučnih činjenica tako da je bez utjecaja tuženikovo pozivanje na odredbu mjerodavnu za izvanparnični postupak uređenja međa iz čl. 103. st. 2. ZV.

7.2. Sud prvog stupnja nije dužan izvesti sve dokaze koje stranke predlože već je temeljem odredbe čl. 220. st. 2 ZPP ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica dok je prema odredbi čl. 304. ZPP sud ovlašten glavnu raspravu zaključiti kada utvrdi da je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke. Iz odredbe čl. 338. st. 4. ZPP ne proizlazi obveza suda da obrazlaže razloge neprihvaćanja dokaznih prijedloga stranaka. Budući da dokazivanje obuhvaća one činjenice koje su važne za donošenje odluke, prvostupanjski sud nije imao razloga po tuženikovom prijedlogu provoditi očevid na predmetnim nekretninama, posebice ne iz razloga što bi nekretnina tuženika bila navodno niže položena u odnosu na nekretninu tužitelja odnosno zbog konfiguracije tla, jer taj činjenični navod tuženika predstavlja nedopušteno iznošenje nove činjenice u žalbi (čl. 352. st. 1. ZPP).

7.3. Nema mjesta primjeni čl. 221. st. 1. ZPP jer tužitelj nije izrekom i na nedvojben način priznao tuženikov pošteni posjed spornog dijela zk.č.br. [katastarska čestica] već je pravodobno pokrenuo predmetni postupak temeljem čl. 103. st. 5. i 6. ZV i, sukladno rezultatima provedenog postupka, dokazao suprotno.

8.1. Žalbeno osporavanje pravilnosti činjeničnog utvrđenja suda prvog stupnja u odnosu na nedostatak poštenja tuženikovog posjeda nije osnovano. Upravo u skladu s čl. 18. st. 5. ZV oborena je presumpcija poštenja tuženikovog posjeda jer je tuženik, osobno obrađujući nekretnine i to od 2014. na dalje u sve većoj površini, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na odoravanjem zahvaćen posjed tužiteljeve nekretnine zk.č.br. [katastarska čestica], za razliku od njegovog prednika odnosno tuženikovog oca koji obrađujući nekretninu zk.č.br. [katastarska čestica] nije zalazio u tužiteljevu nekretninu i nije bio u posjedu spornog dijela zk.č.br. [katastarska čestica]. Kao što je navedeno, sud prvog stupnja je, postupajući u skladu s odredbom čl. 8. ZPP i ocjenjujući sadržaj iskaza saslušanih svjedoka i samih stranaka kao i priloženih isprava pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, na temelju odgovarajuće ocjene rezultata dokaznog postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane i o tome dao utemeljene razloge koje prihvaća i ovaj sud dok žalbeni navodi kojima se preocjenjuju izvedeni dokazi predstavljaju drugačiju i to pogrešnu ocjenu izvedenih dokaza. Budući da tuženik ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni se prigovori u tom smislu otklanjaju kao neosnovani.

8.2. Polazeći od toga da tužitelja kao upisanog zemljišno-knjižnog vlasnika predmetnog dijela nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] štiti konvencijsko i ustavno jamstvo zaštite prava vlasništva, zajamčeno odredbama čl. 1. st. 1. Protokola I uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 i 6/24, dalje: Europska konvencija) i čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) te da u odnosu na tužitelja kao upisanog zemljišno-knjižnog vlasnika te nekretnine djeluje zaštita povjerenja u zemljišne knjige iz čl. 122. st. 1. ZV temeljem koje odredbe se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine te da se ujedno prema odredbi čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK) smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, tuženik u žalbi neosnovano tvrdi kako je na tužitelju bio teret dokazivanja jačeg prava na posjed. Termin jačeg prava proizlazi iz pravnih pravila bivših zakona dok je mjerodavnim odredbama čl. 103. st. 5. i 6. ZV predviđeno dokazivanje vlasništva koje u smislu čl. 30. ZV obuhvaća i pravo na posjedovanje.

8.3. Na tužitelju je u smislu odredbe čl. 103. st. 5. i 6. ZV bio teret osporavanja tuženikovog vlasništva do međe utvrđene u postupku uređenja međa posl. br. R1- 70/2023. Taj je teret tužitelj iznio dokazujući da nisu ostvarene pretpostavke poštenja posjeda i potrebnog vremena za tuženikovo stjecanja prava vlasništva dosjelošću, što je pravilno utvrdio prvostupanjski sud uz odgovarajuću primjenu mjerodavnih odredbi čl. 159. st. 3. u vezi čl. 18. st. 3. ZV. Stoga tuženik svojom žalbom i pozivanjem na sudsku praksu (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-2869/91 i Rev- 694/92 te Općinskog suda u Zlataru br. P-114/21) u činjenično i pravno neusporedivim slučajevima nije doveo u dvojbu zakonitost i pravilnost prvostupanjske presude u osporenom dijelu.

9. Slijedom navedenog i primjenom čl. 368. st. 1. ZPP ovaj je sud odlučio kao u stavku I izreke.

10. O zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej