Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-719/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja HEP- TOPLINARSTVO d.o.o. Zagreb, Miševečka 15A, OIB: 15907062900, zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Domagoj Dumančić, Željka Rajković i Slaven Martić iz Zagreba, odvjetnicima iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-246/2025-2 od 14. ožujka 2025., dana 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja UA kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-246/2025-2 od 14. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o osiguranju u točki I. izreke na temelju ovršne isprave pravomoćnog i ovršnog Rješenja o ovrsi javne bilježnice Vanja Popov Kalac, UPP/OS-Ovrv-1744/2022, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Ovrv- 119798/2022 od 10.04.2024. na iznos glavnice 103,78 € sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te troškovima, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, određeno je osiguranje novčane tražbine, uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja upisanim u zemljišne knjige i to na suvlasnički dio s neodređenim omjerom, pod rednim brojem 53. ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-53), stan br. 14 u III (trećem) katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe u površini 72.00 čm, s pripadajućim spremištem, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, upisane na kat. čest. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada [adresa], ukupne površine 1892 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja ne navodeći zakonom propisane žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ) sa prijedlogom, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, da se pobijano rješenje ukine odnosno preinači u skladu sa žalbenim navodima.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka, a niti žalitelj ističe da bi takve povrede bile učinjene.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje na temelju ovršne isprave – rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdanog 10. travnja 2024. od strane javnog bilježnika Vanje Popov Kalac iz Zagreba, posl. broj: UPP/OS-Ovrv-1744/2022, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu 103,78 € zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje je postalo pravomoćno i ovršno 24. travnja 2024. Navedeno rješenje, sukladno čl. 23. toč. 5. OZ, predstavlja valjanu ovršnu ispravu, te je sud prvog stupnja na osnovi istog, temeljem čl. 296., 297. u svezi s čl. 82., čl. 290. te čl. 298. OZ, osnovano donio rješenje o osiguranju kojim je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja odredio osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja na nekretninama protivnika osiguranja pobliže navedenim u prijedlogu za osiguranje.

6. Naime, prema odredbi čl. 296. OZ-a predlagatelj osiguranja na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a prema odredbi čl. 297. st. 1. OZ, na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom.

7 . Prema tome, pretpostavke za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini su: postojanje osnove za osiguranje (ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha), da je tražbina za koju se traži osiguranje namirenja novčana, da je predmet osiguranja /nekretnina/ upisan u zemljišnim knjigama i da je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik, odnosno da je predlagatelj osiguranja uz prijedlog dostavio isprave podobne za upis prava vlasništva protivnika osiguranja u zemljišnim knjigama.

8. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je za protivnika osiguranja u vlastovnici B upisan suvlasnički dio s neodređenim omjerom, pod rednim brojem 53. ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-53), stan br. 14 u III (trećem) katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe u površini 72.00 čm, s pripadajućim spremištem, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, upisane na kat. čest. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada [adresa], ukupne površine 1892 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Stoga se pravilnom ukazuje ocjena prvostupanjskog suda da su u ovom predmetu ostvarene sve pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja, te je iz tog razloga prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je, po prijedlogu predlagatelja osiguranja, odredio mjeru osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnim nekretninama protivnice osiguranja za navedenu tražbinu.

10. Protivnik osiguranja u žalbi kao to proizlazi iz sadržaja žalbe, ističe da je sud bio dužan primijeniti odredbu čl. 80.b OZ obzirom glavnica tražbine, radi čijeg se namirenja predlaže osiguranje upisom založnog prava, iznosi 103,78 €, dok je vrijednost nekretnine veća od navedenog iznosa.

11. Suprotno žalbenim navodima, valja navesti kako se ova odredba, kad se radi o postupcima osiguranja ne primjenjuje, obzirom je čl. 19. Zakona o izmjenama i dopunama OZ (Narodne novine br. 131/2020) izmijenjen čl. 290. OZ te je u st. 1. navedeno da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, a u st. 2 da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe ovog zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz čl. 80.b. ovog Zakona. Slijedom toga, prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije imao obvezu primijeniti odredbu čl. 80.b.OZ, kao niti utvrđivati je li određivanjem mjere osiguranja narušena pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, a isto tako protivnik osiguranja neosnovano ističe kako to proizlazi iz sadržaja žalbe i prigovor prava na dom odnosno da mu je navedena nekretnina jedina nekretnina.

12. Naime, valja reći da je svrha postupka osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava, osiguranje potencijalnog ovršnog postupka koji ima uslijediti u korist ovrhovoditelja kao vjerovnika novčane tražbine ukoliko mu dužnik ne podmiri osiguranu tražbinu, pa protivnik osiguranja može isticati prigovor prava na dom tek ukoliko bude određena ovrha na njegovoj nekretnini. Naime, upisom prava zaloga radi osiguranja novčane tražbine ovrhovoditelja ovršenik ne ostaje bez doma pa je prigovor prava na dom u postupku osiguranja upisom založnog prava na nekretnini neosnovan. To iz razloga što tek ukoliko bude određena ovrha ovršenik može isticati taj prigovor, uzimajući u obzir i odredbu čl. 290. st. 2. OZ-a.

13. Sud prvog stupnja je dakle, pravilno utvrdio sve relevantne činjenice potrebne za donošenje rješenja o ovrsi, te je na iste pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 296. i 297. OZ. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

14. Slijedom navedenog, kako protivnik osiguranja žalbenim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, to je žalbu protiv pobijanog rješenja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a te odlučiti kao u izreci ove odluke.

15. Odluka o troškovima postupka je također pravilna i zakonita, kako po osnovi (čl. 14. st. 4. OZ) tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ) dosuđenih troškova.

U Zagrebu 20. svibnja 2025.

Sutkinja

Sabina Dugonjić