Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3869/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari I.-tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tužiteljice SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupa punomoćnik Damir Babić, odvjetnik u Šibeniku, protiv I. -tuženika ŽS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i II.-tuženika AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupa punomoćnica Elen Kuvač, odvjetnica u Šibeniku, radi predaje u posjed i zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi I. i II. - tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 1146/2021-32 od 15. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 20. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba I. i II. -tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1146/2021-32 od 15. svibnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba I. i II. -tužitelja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1146/2021-32 od 15. svibnja 2023. u dijelu pod točkama II. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

Nalaže se tuženicima da odstupe s dijela nekretnine tužitelja katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 5 m2 (metara četvornih) označen slovima A- B-C-D-E-A na Skici mjesta očevida geod. ŠS od dana 10. studenog 2022.g. koja je sastavni dio ove presude te da vrate u prvobitno stanje zid koji je bio izgrađen na opisanom fizičkom dijelu nekretnine tužitelja, a koji je tuženik ad.2. porušio po nalogu tuženika ad.1., kao i da se ubuduće kane svakog takvog i sličnog pačanja u nekretninu tužitelja, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

1.1. Rješenjem istoga sud je odlučeno:

"I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 27. prosinca 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 2.418,83 eura/18.224,82 kuna.

III. Nalaže se tužiteljima da naknade tuženicima parnični trošak u iznosu od 597,00 eura/4.498,10 kuna2, u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u iznosu od 199,50 eura/1.503,12 kuna."

2. Protiv prvostupanjske presude i odluke o troškovima sadržane pod točkama II. i III. rješenja, tužitelji su izjavili žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom za preinačenje a podredno za ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su u obrazloženju presude navedeni dostatni razlozi o odlučnim činjenicama i ne postoje ikakve proturječnosti i drugi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bilo moguće ispitati dok se žalbeni navodi odnose na činjenice koje nisu odlučne. Suprotno tvrdnji žalitelja, njihov tužbeni zahtjev (list 80. spisa) odnosi se upravo na dio čest.zem. oznake 3225/7 a ne čest. 3225/4 iako oni doista tvrde da je predmet spora njihovo a ne vlasništvo I.-tuženika.

5. Odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.

6. Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k.o. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], I.-tuženik je vanknjižni vlasnik dijela č.k.br. 3225/1 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja sa sjeverozapadne strane graniči s njihovom nekretninom. II. - tuženik je po nalogu svog oca, I. -tuženika, srušio ogradni zid koji su tužitelji sagradili na svojoj nekretnini, u dijelu površine od 5 m2 i svojataju taj dio.

7. Tužitelji navode i nije sporno da je njihova nekretnina nastala parcelacijom od matične čestice zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-3394/04 od 20. siječnja 2005. kojom je utvrđeno da su oni suvlasnici fizičkog dijela površine 340 m2 označenog točkama A- B-C-D-, sukladno toj presudi ogradili su svoju nekretninu.

8. Prema odredbi čl. 167.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) vlasnik može putem suda zahtijevati da prestane uznemiravanje koje je bespravno počinila treća osoba na drugi način a ne oduzimanjem stvari.

9. Tijekom postupka je proveden očevid i vještačenje po vještaku geodetu iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je koristio i službene podatke iz katastarskog operata.

10. Utvrđeno je da je parcela tužitelja formirana 2014. parcelacijskim elaboratom temeljem citirane pravomoćne sudske presude, parcelacijski elaborat je potvrđen od strane Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i područnog ureda za katastar u [adresa].Preklopom sadašnjeg stanja na terenu i tog elaborata međa između nekretnina stranaka ide linijom koju pokazuju tužitelji.

11. Parcela I.-tuženika formirana je parcelacijskim elaboratom, također potvrđenim od strane područnog ureda za katastar 2. listopada 2017. a izmjera je rađena temeljem presude poslovni broj P-1964/14 od 30. rujna 2015., pravomoćne 14. listopada 2015., kojom je utvrđeno pravo vlasništva I. -tuženika na fizičkom dijelu označenom brojevima, površine 2733 m2, koja je provedenim parcelacijskim elaboratom označena kao čest. 3225/7. Preklopom sadašnjeg stanja sa skicom izmjere iz tog elaborata sporna međa ide linijom koju pokazuje I.-tuženik.

12. Nadalje, vještak je u nalazu naveo da se prilikom formiranja čestice I. -tuženika nisu preuzele koordinate sada sporne međe iz prethodnog elaborata kada se formirala čestica tužitelja 3225/4 iako su trebale biti preuzete već je dio te međe, sad sporne, ispravljen na način da je u sjevernom dijelu pomaknuta prema istoku za 0,81 m. U istom elaboratu stoji napomena da je na katastarskom planu uočena gruba pogreška koja je ispravljena na način da je položaj kat. čest. [katastarska čestica] prilagođen bez mijenjanja vanjskih granica na terenu a uz suglasnost svih susjeda, što vještak smatra netočnim jer se međa mijenjala prema strani tužitelja.

13. Utvrđeno je, proizlazi iz priloženog zapisnika, da su u utvrđivanju međa pri izradi elaborata kojim je formirana nekretnina I. -tuženika sudjelovali vlasnici susjednih parcela tako i ovdje tužitelji. Naime, kao što pravilno zaključuje prvostupanjski sud, na to upućuju njihovi potpisi na zapisniku a oni nisu predložili ikakve dokaze kojima bi osporili istinitost potpisa.

14. Imajući u vidu činjenice koje proizlaze iz nalaza vještaka i priloženih isprava i elaborata, ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se sporni dio nekretnine nalazi unutar granica čest. zem. [katastarska čestica] i vlasništvo je I.- tuženika.

15. Prema odredbi čl. 64. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/07, 124/10, 121/16) promjene na zemljištu provode se u katastru zemljišta na temelju parcelacijskoga ili drugoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku.

16. Iz dokaza proizlazi da su sadašnje granice u katastarskom operatu evidentirane sukladno pravomoćnoj sudskoj presudi, u granicama vlasništva I. -tuženika, na temelju parcelacijskog elaborata, znači i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar donesenog u upravnom postupku, tužitelji nisu u tom postupku osporili njegovu pravilnost niti pravomoćnost rješenja kojim je potvrđen geodetski elaborat (obzirom na tvrdnje da im nije dostavljeno).

17. Također iz odredbe čl. 58. istog Zakona proizlazi da se nositelji prava na nekretninama obavještavaju o izradi parcelacijskog ili geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice zemljišta na kojima imaju prava. Prema st.3. tog zakonskog članka, u slučaju spora oko međa potrebno je međe prethodno utvrditi u posebnom postupku i one se tada evidentiraju u katastru zemljišta na temelju geodetskog elaborata. U ovom slučaju tužitelji su sa ostalim vlasnicima sudjelovali u postupku utvrđenja međa koje oni niti ostali vlasnici nisu osporili pa je i predmetna međa kao nesporna ucrtana u parcelacijskom elaboratu temeljem kojeg je evidentirana u katastru zemljišta. Stoga o pravilnosti tako utvrđene međe ovaj sud ne može odlučivati u ovom sporu kao o prethodnom pitanju.

18. Budući da je tuženik dokazao da se sporni dio zemljišta nalazi u granicama nekretnine u njegovom vlasništvu pravilnom primjenom materijalnoga prava tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

19. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.

20. U odluci o troškovima parničnog postupka pod točkama II. i III. pobijanog rješenja nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP a druge razloge nezakonitosti žalitelji ne ističu. Stoga je temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalba I. i II.-tužitelja odbijena kao neosnovana i potvrđeno rješenje u pobijanom dijelu.

U Zagrebu, 20. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić