Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Gž-109/2023-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A I R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Marte Plančić, kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska psihološka komora, Zagreb, Selska cesta 90A, OIB: 43243263462, zastupanog po punomoćniku Ivanu Vuković, odvjetniku u Križevcima, protiv tuženice KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač Gregurić i Hrvoje Mladinić, sa sjedištem u [adresa], radi isplate, te po protutužbi tuženice za utvrđenje, odlučujući o žalbi tužitelja-protutuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima pod poslovnim brojem Povrv-12/2022 od dana 30. studenog 2022. godine, u sjednici održanoj dana 20. svibnja 2025. godine

    p r e s u d i o i r i j e š i o j e

    I. Odbija se djelomično žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima pod poslovnim brojem Povrv-12/2022 od dana 30. studenog 2022. godine u dijelu pod točkom I. izreke u kojem je ukinut platni nalog sadržan rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice, Ulica Đure Basaričeka 14, broj: Ovrv-1569/2021 od 16. kolovoza 2021. godine kojim je bilo naloženo tuženici da plati tužitelju iznos od 7.500,00 kuna, zajedno sa zateznom kamatom na pojedinačne iznose od 60,00 kuna u razdoblju dospijeća svakog 16. u mjesecu i to počev od 16. veljače 2011. godine do dana 16. lipnja 2021. godine i u tom dijelu odbijen tužbeni zahtjev, kao i pod točkom II. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev protutužbe, dok se djelomično uvažava žalba tužitelja, te se povodom te žalbe po službenoj dužnosti, u preostalom dijelu pod točkom I. izreke, ukida prvostupanjska presuda.

    II. Zbog djelomičnog ukidanja dijela prvostupanjske presude (bez vraćanja na ponovno odlučivanje i sa učincima preinake), mijenja se i odluka o parničnom trošku pod točkom II. izreke, te se nalaže tužitelju da u roku od 15 dana naknadi tuženici parnični trošak u iznosu od 684,91 eur, te se odbija tuženica sa preostalim zahtjevom za naknadu troška, kao i tužitelj sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

    III. Odbijaju se tužitelj i tuženica sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice, Ulica Đure Basaričeka 14, broj:

    Ovrv-1569/2021 od 16. kolovoza 2021. godine kojim je bilo naloženo tuženici da plati tužitelju iznos od 7.500,00 kuna, zajedno sa zateznom kamatom na pojedinačne iznose od 60,00 kuna, u razdoblju od dana 16. veljače 2011. godine do dana 16. lipnja 2021. godine, svakog 16. u mjesecu, do isplate, a kako je to pobliže navedeno u izreci te presude, te je odbijen tužbeni zahtjev i zahtjev za naknadu parničnog troška, te dio zahtjeva u kojem je sadržan prijedlog za ovrhu općenito na imovini tuženice kao ovršenika (točka I. izreke), nadalje, utvrđeno je da tuženica KK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog isteka osnovne dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti koja je bila odobrena rješenjem o izdavanju osnovne dopusnice Hrvatske psihološke komore broj: 07-0976/2-05 od dana 27. listopada 2005. godine, a istekla dana 23. rujna 2011. godine, od dana 24. rujna 2011. godine nije članica Hrvatske psihološke komore (točka II. izreke), te je naloženo tužitelju-protutuženiku da tuženici-protutužiteljici u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.718,75 kuna/891,73 eura sa pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 30. studenog 2022. godine do isplate (točka III. izreke).

    2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj-protutuženik (daje: tužitelj), pobijajući je uvodno "iz svih žalbenih razloga", sa prijedlogom da prvostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno, da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka u visini sudske pristojbe žalbe.

    3. U odgovoru na žalbu tuženica je osporila utemeljenost i osnovanost žalbenih prigovora tužitelja, te predložila da se žalba odbije kao neosnovana, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka.

    4. Žalba je djelomično osnovana.

    5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za plaćanje dugovanja po osnovi članarine i zahtjev za određivanje ovrhe za naplatu tog iznosa, te zahtjev protutužbe za utvrđenje da tuženica-protutužiteljica (dalje: tuženica) od dana 24. rujna 2011. godine nije članica Hrvatske psihološke komore.

    6. Iz razloga presude proizlazi da je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza, utvrdio slijedeće činjenice:

    - da iz izvoda otvorenih stavaka prema datumu knjiženja 8. srpnja 2021. godine proizlazi da tužitelj prema tuženici ima potraživanje na ime članarina u iznosu od 7.500,00 kuna,

    - da iz rješenja o polaganju stručnog ispita psihologa vježbenika od 5. rujna 2005. godine proizlazi da je isto izdala Hrvatska psihološka komora kojim se KK odobrava polaganje psihološkog stručnog ispita,

    - da iz Izvoda iz registra članova Hrvatske psihološke komore od 20. srpnja 2022. godine proizlazi da je tuženica upisana kao član komore i to s datumom upisa 26. travnja 2005. godine, te da je kao datum izdavanja osnovne dopusnice naveden datum 24. rujna 2005. godine kada je tuženica nakon uspješno završenog vježbeničkog staža propisanog za psihologa, položila psihološki stručni ispit pred Ispitnim povjerenstvom Hrvatske psihološke komore koje je ocijenilo da je kandidatkinja ispit položila,

    - da iz rješenja o izdavanju osnovne dopusnice Hrvatske psihološke komore od 27. listopada 2005. godine proizlazi da se istim KK, diplomiranom psihologu, odobrava izdavanje osnovne dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti za razdoblje od 24.rujna 2005. – 23. rujna 2011. godine,

    - da iz iskaza tuženice proizlazi kako je ona bila članica tužitelja u razdoblju od 2005. do 2011. godine, da se učlanila kada je Komora osnovana, i tada je dobila licencu jer je obavljala psihološku djelatnost, da je 2010. godine prestala obavljati i honorarno poslove iz psihološke djelatnosti, da je 2011. godine vidjela da nema bodove za daljnje članstvo, a istjecala joj je i licenca i članstvo u komori, da je razgovarala sa tajnicom komore NK, misli da se sada preziva K, o obnavljanju članstva, međutim ona se više nije željela baviti psihološkom djelatnošću te da joj je telefonski to i rekla, ističe da se licenca izdaje na 6 godina, a u to vrijeme su njoj istjecali i licenca i članstvo, te da joj ta gospođa nije dala nikakve daljnje upute i na tome je razgovor završio, te da joj u tom razgovoru nije ništa rekla da bi ona trebala nešto napraviti da se članstvo ne bi produžilo, i da su joj nakon 2018. godine poslali dopis u kojem ju obavještavaju da joj je dopusnica istekla 2011. godine, dakle javljaju joj se 7 godina nakon isteka i pitaju da li obavlja psihološku djelatnost, te da je ona na taj njihov dopis odgovorila e-mailom 10. prosinca 2018. godine u kojem je navela kako je njoj dopusnica istekla 2011. godine i da nakon toga nije obavljala psihološku djelatnost, te da je 2011. godine tuženica uplatila tužitelju 200,00 kuna i to sve za period kada je još bila član Hrvatske psihološke komore,

    - da iz e-mail korespondencije tužitelja i tuženice (list 63 spisa) proizlazi da je tuženica dana 10. prosinca 2018. godine e-mailom obavijestila tužitelja vezano uz njihov dopis Klasa: 008-01/18-09/181, Urbroj: 251-375/02-01-18-1 kako ona nakon isteka njene dopusnice tj. nakon 24. rujna 2011. godine nije obavljala psihološku djelatnost te da radi izvan struke,

    - da je na isti e-mail tužitelj odgovorio e-mailom od 13. prosinca 2018. godine, da je u slučaju kako ona navodi moguće podnijeti Zahtjev za ispis iz Hrvatske psihološke komore te da je ispis članova reguliran Pravilnikom o vođenju registra članova Hrvatske psihološke komore, te da je prema odredbama Pravilnika ista kao podnositelj zahtjeva za ispis iz Komore u svrhu ispisa morala dostaviti potvrdu o uplati zaostataka članarine i drugih dugovanja koja ima prema Komori do kraja mjeseca u kojem je podnijela zahtjev za ispis iz Registra članova Komore, na službenom obrascu Komore koji se nalazi na mrežnoj stranici Komore, a u kojem potvrđuje istinitost navedenih podataka pod kaznenom i materijalnom odgovornošću te potvrdu poslodavca iz koje je vidljivo da psiholog ne obavlja psihološku djelatnost odnosno specifikaciju poslova koje psiholog obavlja, u kojoj poslodavac potvrđuje točnost i istinitost navedenih podataka pod kaznenom i materijalnom odgovornošću,

    - da je prihvatio iskaz tuženice jer je isti životan, logičan i uvjerljiv, a tužitelj da niti nije predložio izvođenje bilo kakvih drugih dokaza kojima bi dokazao svoje potraživanje prema tuženici, a na istome je bio teret dokazivanja.

    7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski je sud zaključio da je postupak kod istupa iz članstva kod tužitelja detaljno reguliran tek 2018. godine donošenjem Izmjena Pravilnika o vođenju registra članova Hrvatske psihološke komore, a da je prema odredbama Pravilnika o vođenju registra članova Hrvatske psihološke komore – pročišćeni tekst od 25. siječnja 2008. godine, koji obuhvaća i Pravilnik iz 2004. godine (dalje: Pravilnik/ 08) članska iskaznica vrijedila šest godina, pa tuženica da nije morala niti je bila u obvezi bilo kakvo formalnog obavještavanja tužitelja oko svog statusa obavljanja ili neobavljanja djelatnosti, međutim, da je tuženica obavijestila tužitelja da više ne obavlja psihološku djelatnost, te da neće moći biti njihov član i to 2011. godine kada joj je istjecala prvotno izdana osnovna dopusnica za obavljanje psihološke djelatnosti, a o dugovanju da ju je tužitelj obavijestio tek 2018. godine, te da je tuženica imala pravni interes da utvrdi kako nije član tužitelja od 24. rujna 2011. godine kada joj je istekla osnovna dopusnica i otkada se više nije bavila psihološkom djelatnošću, slijedom čega je odbio tužbeni zahtjev i prihvatio protutužbeni zahtjev.

    8. Odredbom članka 2. Pravilnika/ 08 propisano je da se psiholozi koji obavljaju psihološku djelatnost učlanjuju u Komoru na temelju pristupnice čime stječu pravo upisa u registar članova Komore, a člankom 6. propisano je da nakon upisa u registar član dobiva člansku iskaznicu i da se ista daje za razdoblje od šest godina. Ujedno, člankom 7. istog Pravilnika propisano je da će se ispis iz registra Komore izvršiti na zahtjev člana, zatim na temelju konačne odluke suda Komore i prestankom članstva u Komori. Nadalje, odredbom članka 35. Zakona o psihološkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 47/03) je propisano da psiholozi i vježbenici koji obavljaju psihološku djelatnost su u obvezi plaćanja pristojbe Komori.

    9. Suprotno tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski je sud u odnosu na zahtjev tužbe i protutužbe donio pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku kada je odbio tužbeni zahtjev za isplatu, jer je članska iskaznica u Komori prema mjerodavnom zakonu u vrijeme upisa tuženice u Komoru, bila ograničenog vremenskog važenja na vrijeme od šest godina i nije produljena, u kom pravcu sud utvrđuje da tuženica nije nastavila ni sa obavljanjem psihološke djelatnosti nakon 2010. godine, a za koju je potom istoj i dopusnica istekla dana 23. rujna 2011. godine.

    10. Odgovarajući na prigovore žalbe, treba reći da tužitelj u žalbi u prvom redu ističe da je prvostupanjski sud pod točkom II. izreke odlučio o zahtjevu protutužbe, premda nije stvarno nadležan i da je za donošenje odluke o članstvu tuženice bio nadležan Upravni sud Republike Hrvatske, međutim, prigovor stvarne nenadležnosti suda tužitelj, koji takav prigovor nije određeno isticao do upuštanja u raspravljanje po protutužbi (članak 17. stavak 2. ZPP), pa ni u podnesku od dana 14. listopada 2022. godine, ne može sa uspjehom, u odnosu na protutužbu, isticati po prvi put u žalbi protiv prvostupanjske presude.

    11. U odnosu na prigovor tužitelja, da tuženica nije imala pravni interes da u ovom postupku podnese tužbu radi utvrđenja da nije član tužitelja, jer je za to imala drugi pravni put – upravni postupak pred tužiteljem, kojem je mogla podnijeti zahtjev za ispis, te potom pokretanjem spora pred upravnim sudom u situaciji ako je smatrala da je tužitelj postupak ispisa trebao pokrenuti po službenoj dužnosti, takvi prigovori su neosnovani, budući da je pravni interes utemeljen na tvrdnji tužitelja o dugovanju po osnovi postojanja članstva u spornom periodu, a za koje tuženica tvrdi da je prestalo sukladno propisima koji su bili na snazi u tom razdoblju, a koji veže za istek dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti, te da tužitelj po prestanku članstva nije izvršio ispis tuženice iz Registra Komore sukladno članku 7. mjerodavnog Pravilnika.

    12. U odnosu na prigovore žalbe da prvostupanjski sud pogrešno povezuje osnovnu dopusnicu i njen istek sa članstvom u Komori, te da je članstvo za psihologe koji ne obavljaju psihološku djelatnost dobrovoljan, a za one koji je obavljaju obvezan, treba imati u vidu da je prema odredbi članka 35. mjerodavnog Zakona o psihološkoj djelatnosti (" Narodne novine" broj 47/03) obveza plaćanja članarine bila propisana za psihologa i vježbenika "koji obavlja psihološku djelatnost", te da su članovi Komore prema odredbi članka 6. tada važećeg Statuta ("Narodne novine" broj 14/04) bili svi psiholozi na području RH "koji obavljaju psihološku djelatnosti".

    13. U odnosu na prigovor tužitelja da je evidencija istog javna isprava jer se radi o izvodu iz Registra članova koji se vodi temeljem javnih ovlasti dodijeljenih člankom 21. Zakona o psihološkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 98/19 i 18/22) i koji je temeljem članka 23. stavak 3. tog Zakona javna isprava, treba imati u vidu da je sukladno odredbi članka 230. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) u parničnom postupku dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je nepravilno sastavljena, a što je i utvrđeno u ovom postupku, s obzirom na zakonsku regulativu koja se odnosa na status tuženice i činjenicu vremenskog važenja članske iskaznice u razdoblju kada je izdana.

    14. Nadalje, imajuću vidu da se zahtjev tužbe odnosi na razdoblje potraživanja koje počinje sa najstarijim iz siječnja 2011. godine, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tužitelj navodeći da priznaje osnovanim prigovor zastare u podnesku od 27. srpnja 2022. godine, a što ponavlja i u podnesku od 14. listopada 2022. godine, djelomično povukao tužbu za iznos od 5.400,00 kuna sa zateznim kamatama, te ostao kod zahtjeva za isplatu iznosa od 2.160,00 kuna sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose od 60,00 kuna mjesečno, počev od 16. srpnja 2018. godine do 16. lipnja 2021. godine, te uredio zahtjev tužbe, kao i da se tuženica protivila navodima iz tih podneska, te je sud odlučivao o početnom zahtjevu tužbe, ali nije odlučio i o prigovoru zastare, koji je tuženica istaknula u prigovoru protiv rješenja o ovrsi (sada odgovoru na tužbu), navodeći da povremena potraživanja zastarijevaju nakon tri godine od dospijeća, te da je potraživanje za koje se predlaže ovrha starije od 10 godina.

    15. Kako prigovor zastare predstavlja iznošenje činjenica, a u postupku nije sporno da je utuženo najstarije povremeno potraživanje koje potječe iz siječnja 2011. godine sa dospijećem u veljači 2011. godine, te potom u kontinuitetu do mjeseca lipnja 2021. godine, kao i da je tuženica osporila i pravni osnov i visinu potraživanja za utuženo razdoblje, to je nastupila zastara prava iz kojeg potječe povremeno potraživanje, sukladno članku 227. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), sa pravnim učincima iz stavak 2. tog članka, jer je prijedlog za ovrhu podnesen javnom bilježniku preporučeno putem pošte dana 15.srpnja 2021. godine, pa bi i u odnosu na vrijeme prije utvrđenog prestanka članstva, kao i u situaciji da je utvrđeno da je tuženica bila u članstvu tijekom cijelog utuženog perioda, pravilnom primjenom materijalnog prava, kod naprijed navedenih činjenica, zahtjev za isplatu također trebao biti odbijen kao neosnovan zbog zastare samog prava iz kojeg potječu povremena potraživanja.

    16. Slijedom navedenog, iz naprijed navedenih razloga žalbu tužitelja trebalo je odbiti i u dijelu pod točkom I. izreke u kojoj je ukinut platni nalog za plaćanje iznosa od 7.500,00 kuna te pod točkom II. izreke, u kojoj je prihvaćen protutužbeni zahtjev potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 2. i stavak 1. ZPP).

    17. Žalbu tužitelja trebalo je djelomično uvažiti, te povodom žalbe, a po službenoj dužnosti ukinuti prvostupanjsku presudu u preostalom dijelu pod točkom I. izreke u kojoj je sadržajno prihvaćen prijedlog za ovrhu (članak 354. stavak 2. točka 9. ZPP u vezi članka 365. stavak 2. ZPP) jer je o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučio javni bilježnik, te je po prigovoru tuženice kao ovršenice pravomoćnim rješenjem istog suda pod brojem Povrv-12/2021-3 od dana 11. srpnja 2022. godine rješenje o ovrsi javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice pod brojem Ovr-1569/2021 od dana 16. kolovoza 2021. godine stavljeno u dijelu u kojem je određena ovrha izvan snage te su ukinute sve provedene radnje, pa takav zahtjev ne može biti predmet ponovnog odlučivanja u istom postupku koji je sukladno točki 2. tog rješenja proveden kao postupak u povodu prigovora protiv platnog naloga.

    18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 166. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP, te su tuženici (koja je trošak zatražila u podnesku predanom na raspravi dana 18. studenog 2022. godine u određenim novčanim iznosima), kao opravdani priznati troškovi sastava podneska od dana 19. rujna 2022. godine u iznosu od 199,08 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – "Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu rasprave dana 11. listopada 2022. godine u iznosu od 49,77 eura (Tbr. 9. točka 5. Tarife), trošak zastupanja na ročištu od dana 18. studenog 2022. godine u iznosu od 199,08 eura, te trošak pristupa objavi presude (zatražen u podnesku od 29. studenog 2022. godine) u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. točka 3. Tarife), što iznosi ukupno 547,93 eura, sa PDV od 25 % u iznosu od 136,98 eura, dakle ukupno 684,91 eur, dok je tuženica odbijena sa zahtjevom za naknadu troška sastava podneska od dana 28. listopada 2022. godine, jer u istom u bitnom ponavlja navode iz podneska od dana 19. rujna 2022. godine, te troška sudskih pristojbi jer taj trošak nije zatražila određeno u odnosu na visinu u zahtjevu za naknadu troška, navodeći da joj se dosude po odluci suda (članak 164. stavak 1. i 2. ZPP), slijedom čega je odbijena za razliku između dosuđenog i ukupno zatraženog troška od 6.562,50 kuna /870,99 eura, odnosno za razliku od zatraženih 186,08 eura.

    19. Odluka o parničnom trošku žalbenog postupka tužitelja rezultat je neuspjeha istog u ovoj parnici (članak 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP), a tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu parničnog troška sastava odgovora na žalbu, jer isti nije bio nužan za donošenje odluke u žalbenom postupku (članak 155. ZPP).

    U Šibeniku, 20. svibnja 2025. godine

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    Ivana Čačić Brčić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.