Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Gž-611/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A I R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića, predsjednika vijeća, Dubravke Ćurko Ventrić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Ljudevita Zoričića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima u OD Šuster, Kobaš, Buntić d.o.o., odvjetnicima iz Pule, Mletačka 12, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Franje Račkog 6, zastupanog po punomoćnici Tihani Svetec, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo br. P-1936/2019-32 od 20. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo br. P-1936/2019-32 od 20. studenog 2024. pod točkom I izreke u cijelosti, te pod točkom III izreke u dijelu kojim su utvrđene ništetnim odredbe Ugovoru o kreditu broj 9011510550 i to: čl.4.3. koja glasi: « … kamata se obračunava u CHF …. »; čl.5.2. koja glasi: «… obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja…. »; čl.6.2. koja glasi: « … obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate…. », te čl.7.2. koja glasi: «… plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste banke važeće na dan plaćanja…. ».

    II Prihvaća se djelomično žalba tuženika, preinačuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo br. P-1936/2019-32 od 20. studenog 2024. i odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev pod točkom II u dijelu kojim tužitelj traži da mu tuženik isplati iznos od 4.478,30 Eur, pod točkom IV u dijelu kojim traži da mu tuženik isplati 6.433,54 Eur, te pod točkom V kojom traži da mu tuženik isplati 3.872,35 Eur sa zateznim kamatama.

    i

    r i j e š i o

    I Prihvaća se djelomično žalba tuženika, te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo br. P-1936/2019-32 od 20. studenog 2024. pod točkom II u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev na isplatu zateznih kamata na iznos od 4.478,30 Eur, pod točkom IV u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 6.433,54 Eur, kao i pod točkama VI i VII (o troškovima postupka), te u tom dijelu predmet vraća na ponovno postupanje.

    II O zahtjevu tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka prvostupanjski će sud odlučiti u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

    ''I. Utvrđuje se ništetnom odredba o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržana u čl. 4.1. Ugovora o kreditu broj 9011510550 kojeg su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor sklopili dana 08.06.2006.godine, a koja glasi: « … promjenjiva sukladno odluci Banke … », te u odredbi čl.4.2 koja glasi: « … visinu kamatne stope Banka može promijeniti … », pa stoga navedene odredbe ugovora kao i sve kasnije izmjene te odluke ne proizvode nikakve pravne učinke između ugovornih strana.

    II. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 4.478,30 EUR zajedno sa zateznim kamatama, po stopi od 15% godišnje do 31.prosinca 2007. godine, te po stopi 14% godišnje počev od 1. siječnja 2008. godine te po stopi od 12% godišnje počev od 1. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, po stopi 8,14% počev od 1. kolovoza 2015. godine, do 31.12.2022., za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koje teku na iznos …do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    III. Utvrđuju se ništetnim odredbe o nepoštenom ugovaranju valutne klauzule švicarskog franka sadržane u Ugovoru o kreditu broj 9011510550 kojeg su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor sklopili dana 08.06.2006 godine, a kojima se glavnica i anuiteti kredita valutu švicarskog franka, i to u odredbi čl.1. koja glasi: « … po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita, »u odredbi čl.4.3. koja glasi: « … kamata se obračunava u CHF …. » te u odredbi čl.5.2. koja glasi: « … obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja…. » te u odredbi čl.6.2. koja glasi: « … obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate…. » te u odredbi čl.7.2. koja glasi: « … plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste banke važeće na dan plaćanja…. » pa stoga navedene odredbe ugovora kao i sve kasnije izmjene te odluke ne proizvode nikakve pravne učinke između ugovornih strana.

    IV. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 6.433,54 EUR zajedno sa zateznim kamatama, po stopi od 15% godišnje do 31. prosinca 2007. godine, te po stopi 14% godišnje počev od 1. siječnja 2008. godine te po stopi od 12% godišnje počev od 1. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, po stopi 8,14% počev od 1. kolovoza 2015. godine do 31.12.2022., za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koje teku na iznos…………do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    V. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime razlike pogrešno obračunate glavnice iznos od 3.872,35 EUR zajedno sa zateznim kamatama, po stopi od 15% godišnje do 31. prosinca 2007. godine, te po stopi 14% godišnje počev od 1. siječnja 2008. godine te po stopi od 12% godišnje počev od 1. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine, po stopi 8,14% počev od 1. kolovoza 2015. godine, te u slučaju promjene zakonskih zateznih kamata po stopi koju utvrdi HNB uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a koje kamate teku od 30.09.2015. godine.

    VI Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.352,37 eura, u roku 15 dana.

    VII Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.''

    2. Tuženik pobija presudu u odluci o glavnoj stvari iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), te posljedično tome i u odluci o troškovima postupka. Predlaže preinačiti presudu odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti te naložiti tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka, podredno ukinuti ju i vratiti na ponovno postupanje.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da sud utvrdi ništetnim dio odredaba ugovora o kreditu sklopljenog među strankama 8. lipnja 2006., i to onih kojima je ugovorena kamatna stopa promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i u dijelu kojim je ugovorena valuta CHF u kunskoj protuvrijednosti, te isplata, temeljem tih odredaba, više plaćenog tuženiku, od strane tužitelja.

    5. Prvenstveno treba reći kako nisu osnovani žalbeni navodi povrede odredaba Ustava Republike Hrvatske i to čl. 14 st. 2 (jednakost pred zakonom); čl. 26 (jednakost pred sudovima); čl. 29 st. 1 (pravo da neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama); čl. 115 st. 3 (sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava), te čl. 118 st. 2 i čl. 121 st. 1 (samostalnost i neovisnost sudaca) te odredaba čl. 6 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (pravo na pošteno suđenje). Naime tuženik svojim navodima nije doveo u pitanje jednakost pred zakonom i jednako postupanje suda, sukladno Ustavu i zakonu, prema objema strankama; nepristranost i neovisnost istog; povredu prava na pravično suđenje, budući je prvostupanjski sud omogućio tuženiku izložiti činjenice i poduprijeti ih dokazima, te dao razloge o navodima tuženika jednako kao i tužitelja, neosnovan je i prigovor da sud nije dao svoje uvjerenje o ocjeni dokaza i razlozima odluke.

    6. Nadalje, nisu osnovani žalbeni navodi da je presuda u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredaba spornog ugovora o kreditu donesena uz bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 11 ZPP, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući su o odlučnim činjenicama navedeni razlozi koji su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

    7. Prvostupanjski je sud u postupku utvrdio:

    - da su tužitelj kao korisnik kredita te tuženik, kao kreditor, 8. lipnja 2006. sklopili Ugovor o kreditu na iznos od 95.000,00 CHF, kao stambeni kredit za izgradnju i dovršenje stambenog objekta, koji je tuženik isplatio tužitelju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju CHF tečajne liste banke važećem na dan korištenja kredita;

    - da je ugovorena redovna kamatna stopa od 4,35 % godišnje, promjenjiva, sukladno odluci banke o kreditiranju građana, te otplata u 360 jednakih mjesečnih anuiteta, plativih u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste banke važećem na dan plaćanja prema otplatnoj tablici;

    - da tužitelj pri sklapanju ugovora od tuženika nije dobio sve potrebne obavijesti o rizicima koji mogu nastati, niti je mogao pregovarati o odredbama ugovora koje se odnose na jednostrano promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu;

    - da se redovna kamatna stopa mijenjala i to od 16.06.2006. do 30.06.2006. godine 4,35%, od 30.06.2006. do 30.06.2007. godine 4,25%, od 01.07.2007. do 31.07.2007. godine 4,20%, od 01.08.2007. do 31.01.2008. godine 5,20%, od 01.02.2008. do 31.12.2008. godine 5,95%, od 01.01.2009. do 31.10.2010. godine 6,00%, od 01.11.2010. do 30.04.2011. godine 5,65%, od 01.05.2011. do 31.07.2011. godine 5,40%, od 01.08.2011. do 31.12.2013. godine 5,15% i od 01.01.2014. godine 3,23%;

    - da je u parnici radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. utvrđeno kako je tuženik u razdoblju od 1.11.2004. do 31.12.2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita tako što je u potrošačkim ugovorima o kreditima koristio nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, te ugovarao valutu CHF uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora, kao trgovac, nije potrošače u cijelosti informirao o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, i o kojim se odredbama nije pojedinačno pregovaralo što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, koje povrede traju i nadalje, radi čega su te odredbe ništetne;

    - da su stranke sklopile Dodatak Ugovoru o kreditu kojim je sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju izvršena konverzija kredita.

    8. Kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja, koje ovaj sud prihvaća kao pravilno i potpuno utvrđenog, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo prihvativši tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim odredaba o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržanih u čl. 4.1. i čl. 4.2. Ugovora; odredaba o valutnoj klauzuli iz čl. 4.3., čl. 5. 2., te čl. 6.3 prema kojima se kamate obračunavaju u CHF; te odredaba čl. 7.2. prema kojima se kredit otplaćuje u mjesečnim anuitetima plativim u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste banke.

    9. Naime, sukladno odredbama čl. 502.c ZPP i čl. 118 Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 41/14 i 110/15 - dalje: ZZP/14, na snazi u vrijeme pokretanja ovog parničnog postupka), sud je vezan za utvrđenja iz spomenutog postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača, kojim je odlukama potrošačima pružena zaštita na općenitoj, apstraktnoj razini, jer su izvođeni dokazi radi utvrđivanja razumljivosti osporenih ugovornih odredaba s aspekta prosječnog potrošača polazeći od obavijesti koje su banke dale potrošačima kroz opće tržišne komunikacije (javne izjave, oglasi i promidžbene poruke banaka). Međutim, u tom postupku nisu provođeni dokazi radi utvrđivanja obaviještenosti pojedinog potrošača u predugovornom stadiju sklapanja pojedinačnog ugovora o kreditu, dakle i tužitelja, pa je tuženik u ovom postupku mogao dokazivati da je tijekom postupka koji je prethodio sklapanju ugovora, na drugi način dao tužitelju odgovarajuće obavijesti o naravi, rizicima i utjecaju osporenih ugovornih odredaba na njegove novčane obveze kao i da je tužitelj unatoč potpunoj obaviještenosti pristao sklopiti ugovor, no tuženik to nije dokazao.

    10. Stoga, nisu od značaja njegovi žalbeni navodi, da sporne odredbe o jednostrano promjenjivoj kamati ne čine ništetnim to što su u ugovor unesene od strane tuženika; da tuženik do 1. siječnja 2014. nije bio obvezan definirati parametre promjenjivosti kamatne stope; da je poštivao zakonom propisanu regulativu; da je stopa mijenjana zbog promjena uvjeta na tržištu; da se ništetnost eventualno može odnositi na modus promjenjivosti a ne i na promjenjivost kamatne stope; da je u ugovoru i Općim uvjetima obrazloženje stope bilo dostatno; da je ugovaranje valutne klauzule bilo izričito predviđeno odredbama čl. 22 ZOO, kao i da te odredbe nisu uzrokovale neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, jer je ništetnost navedenih odredaba utvrđena na općenitoj razini u postupku radi kolektivne zaštite potrošača, a tuženik nije dokazao da je pri sklapanju konkretnog ugovora o kreditu bilo drugačije nego je u tom postupku utvrđeno.

    10.1. Slijedom navedenog, temeljem odredaba čl. 368 st. 1 ZPP tuženikova žalba djelomično je odbijena a prvostupanjska presuda potvrđena pod točkom I izreke u cijelosti, te pod točkom III u dijelu kojim su utvrđene ništetnim u izreci naznačeni dijelovi odredaba čl. 4.3., 5.2., 6.2. i 7.2. predmetnog ugovora o kreditu.

    11. Međutim osnovani su žalbeni navodi u pogledu dijela točke III izreke presude kojim je utvrđena ništetnom odredba čl. 1 Ugovora o kreditu u dijelu koji glasi: « … po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita.». Naime, prema shvaćanju ovog suda ta odredba kojom se banka obvezuje, tužitelju, kao korisniku kredita, staviti na raspolaganje iznos od 95.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti «… po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita», iako se o njoj nije pregovaralo i unaprijed je u ugovor unesena od strane banke, nije ništetna, jer ne dovodi do neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja, niti je tužitelj to dokazao već samo paušalno naveo.

    11.1. Stoga je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo utvrdivši navedeni dio odredbe čl. 1 Ugovora o kreditu, ništetnom, radi čega je temeljem odredaba čl. 373 t. 3 ZPP prvostupanjska presuda u tom dijelu preinačena na način da je tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnom odredbe čl. 1 u dijelu koji koja glasi «… po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita», odbijen kao neosnovan.

    12. Nadalje, osnovani su žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir kako je pri provedbi konverzije, koja je provedena temeljem Zakona, utvrđena preplata koja je iskorištena za plaćanje daljnjih obroka nakon što je kredit konvertiran u valutu Eur. Naime, prvostupanjski je sud više plaćene iznose utvrđivao i dosudio kao da Dodatak ugovora među strankama nije sklopljen, dosudivši suviše toga tužitelju i razliku nedospjele konvertirane Eur glavnice i nedospjele CHF glavnice u kunskoj protuvrijednosti obračunate po tečaju na dan isplate kredita.

    13. Ne može se prihvatiti shvaćanje prvostupanjskog suda prema kojem tužitelj ima pravo na povrat više plaćenih iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK i to po pravilima o stjecanju bez osnove, ukoliko stranke sporazumom o konverziji nisu izričito ugovorile drugačije.

    13.1. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) na sjednici Građanskog odjela od 20. prosinca 2022. zauzeo je pravno shvaćanje koje glasi: "Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz čl. 1111 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, dalje: ZOO) na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koje je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dane svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.".

    13.2. U tom smislu, u odluci VSRH broj Rev 586/2019-14 od 21. prosinca 2022. obrazlaže se: ''Zaključno, na temelju svih iznesenih razloga, na pitanje postavljeno u reviziji u pogledu materijalnopravnih učinaka izvršene konverziji u skladu sa ZID ZPK/15 valja odgovoriti da je obveza kreditora (tuženice) na povrat više plaćenih iznosa (utužene glavnice) po ništetnoj ugovornoj odredbi o načinu promjene ugovorne kamatne stope iz izvornog ugovora o kreditu prestala sklapanjem sporazuma o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. ZID ZPK/15, odnosno zaključivanjem dodatka ugovora o kreditu, međutim ostala je i nadalje obveza plaćanja nepodmirenih pripadajućih zateznih kamata na te pojedinačne iznose, obračunatih od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana prestanka obveze (izvršenom konverzijom), a koja obveza proizlazi iz odredbe članka 1115. ZOO.''.

    14. Slijedom navedenog tužitelju ne pripada pravo potraživati od tuženika više plaćeno kao razliku anuiteta po početnoj i primjenjivanoj kamatnoj stopi (4.478,30 Eur) te više plaćeno kao razliku anuiteta po početnom i primjenjivanom tečaju CHF (6.433,54 Eur), kao ni razliku nedospjele konvertirane Eur glavnice i nedospjele CHF glavnice u kunskoj protuvrijednosti obračunate po tečaju na dan isplate kredita, već samo zatezne kamate na pojedinačne iznose preplate utvrđene Dodatkom ugovora o kreditu u ukupnom iznosu od 1.802,29 Eur, i to od plaćanja svakog pojedinog iznosa do 30. rujna 2015., radi čega je prvostupanjska presuda, temeljem odredaba čl. 373 st. 2 ZPP preinačena a tužbeni zahtjev u dijelu pod točkom II kojim tužitelj traži da mu tuženik isplati iznos od 4,478,30 Eur, u dijelu pod točkom IV kojim traži da mu isplati 6.433,54 Eur, te pod točkom V kojim traži da mu isplati 3.872,35 Eur, odbijen kao neosnovan.

    15. Nadalje, kako prvostupanjski sud, zbog pogrešnog pravnog pristupa nije utvrđivao pojedinačne iznose preplate utvrđene čl. 3 Dodatka ugovora o kreditu, koji zbrojeni iznose 1.802,29 Eur, činjenično je stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, dakle, ostvaren je žalbeni razlog iz čl. 353 st. 1 t. 2 ZPP, radi čega je temeljem odredaba čl. 370 ZPP pobijana presuda ukinuta pod točkom II u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev na isplatu zateznih kamata na iznos od 4.478,30 Eur; pod točkom IV izreke na isplatu zateznih kamata na iznos od 6,433,54 Eur, a slijedom toga i pod točkama VI i VII (odluka o parničnom trošku) te predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    16. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud pozvati vještaka financijske struke da dopuni nalaz i mišljenje, utvrđivanjem, u Dodatku ugovoru o kreditu, iznosa obračunate pretplate po osnovu promjenjive kamatne stope i promjene tečaja za svako pojedinačno mjesečno razdoblje povrata kredita do sklapanja Dodatka ugovoru o kreditu, te sukladno naprijed iznesenom, pravilnom primjenom materijalnog prava, donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

    17. Temeljem odredaba čl. 166 st. 3 ZPP odlučeno je kao pod točkom IV izreke.

    U Šibeniku, 20. svibnja 2025.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA

    Goran Stošić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.