REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11562/2022
ZAGREB
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PN, zbog prekršaja iz čl. 92. t. 1., 10. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe šumarske i lovne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: 48. Pp-2052/2022, od 21. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe šumarske i lovne inspekcije, ukida se pobijana presuda u odnosu na točku II. i III. izreke i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
p r e s u d i o j e:
II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe šumarske i lovne inspekcije, te se u pobijanom a neukinutom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.
O b r a z l o ž e n j e
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 92. t. 1., 10. i 2. Zakona o šumama, činjenično opisanih pod točkom I., II. i III. izreke, uz obrazloženje da činjenični opis prekršaja ne sadrži odlučnu činjenicu odnosno od strane tužitelja nije navedeno mjesto počinjenja prekršaja na kojem je okrivljenik radio budući se navod iz činjeničnog opisa prekršaja „u šumama u k.o.o. Zrinski Topolovac“ ne može smatrati mjestom počinjenja prekršaja, a i sam okrivljenik navodi kako u svom posjedu na tom prostoru ima 3 čestice, koje se u samom činjeničnom opisu prekršaja ne navode, a da sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer da u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, u kojoj navodi da se iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, priloženom uz optužni prijedlog može utvrditi da okrivljenik nije niti vlasnik niti posjednik čestica u k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], te da okrivljenik u izjavi točno navodi kčbr. čestice u k. o. [katastarska općina] na kojoj je obavljena sječa stabala.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana u odnosu na točke II. i III. izreke i neosnovana u odnosu na točku I. izreke.
5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj sud je u odnosu na djelo pod točkom I. izreke našao da ima osnove za oslobođenje okrivljenika od optužbe, jer djelo okrivljenika više nije prekršaj, a ne iz razloga navedenih u pobijanoj presudi.
6. Naime, pobijanom presudom pod točkom I. izreke okrivljenik je oslobođen od optužbe da bi neutvrđenog dana u mjesecu prosincu 2021., a najkasnije do 31. prosinca 2021. u šumama u k. o. [katastarska općina] izvršio sječu nedoznačenih stabala bagrema i graba, što je tužitelj u optužnom prijedlogu pravno kvalificirao kao prekršaj iz čl. 92. t. 1. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20).
7. Međutim, 2. travnja 2024., nakon počinjenja prekršaja, stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 36/24), koji više ne propisuje prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.), a navedeno djelo nije propisano kao prekršaj za fizičku osobu koja nije šumoposjednik niti jednim drugim važećim propisom, pa stoga ne postoji pravni kontinuitet cit. prekršaja.
8. Kako je odredbom čl. 3. st. 2. i 3. PZ propisano da će se ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obvezno primijeniti propis koji je blaži za počinitelja, te nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji, trebalo je pobijanu presudu u odnosu na točku I. izreke potvrditi, ali ne iz razloga navedenih u ovoj presudi.
9. Odlučujući dalje u odnosu na djela pod točkom II. i III. izreke ovaj sud je našao da u tom dijelu nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, a na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.
10. Naime, optužnim prijedlogom pod točkom II. izreke okrivljeniku se činjenično stavlja na teret da je istog dana, u isto vrijeme i na istom mjestu posjekao ista stabla opisana pod točkom I., pa da je izvodio šumarske radove bez registracije i bez licencije, a točkom III. izreke da je u isto vrijeme i na istom mjestu posjekao ista stabla opisana pod točkom I., pa da je traktorom i prikolicom prevezao odnosno transportirao oko 30 prm neobilježenog ogrijeva bagrema i graba bez izdanog propisanog teretnog lista, koji je pohranio u dvorištu u Domankušu 70, što je pravno kvalificirano kao prekršaji iz čl. 92. t. 10. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20).
11. Nadalje, odredbom članka 92. t. 10. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), propisano je kažnjavanje za prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna „ako izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. st. 1.) i t. 2. istog članka „ako šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.), ali je odredbom čl. 87. st. 1. t. 7. istog Zakona propisano kažnjavanje za prekršaj malog šumoposjednika novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna „ako šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.) i odredbom čl. čl. 88. st. 1. t. 3. istog Zakona novčanom kaznom od 7.000,00 do 15.000,00 kuna „ako šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.).
12. Prema tome, propisano je kažnjavanje za predmetne prekršaje i fizičke osobe koja nije šumopojednik i malog šumoposjednika, a prvostupanjski sud, koji nije vezan pravnom kvalifikacijom djela iz optužnog akta, ovlašten je u konkretnom predmetu prema utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno ako se utvrdi da je okrivljenik eventualno šumoposjednik u k. o. [katastarska općina], djelo pravno označiti prema odredbama kojima je propisano kažnjavanje malog šumoposjednika, vodeći računa i o tome da je 2. travnja 2024., stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 36/24), kojim se za navedene prekršaje propisane nešto blaže novčane kazne.
13. Slijedom navedenog trebalo je prihvaćanjem žalbe tužitelja pobijanu presudu u odnosu na točke II. i III. izreke ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da će prvostupanjski sud, vodeći računa i o ostalim navodima žalbe, utvrditi sve odlučne činjenice i donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu presudu.
14. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 20. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v. r.
Jasna Momirović, v. r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
