REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-2236/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereta, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog LA, kojeg brani branitelj Marko Kadlik, odvjetnik u Zadru, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, KLASA: 211-07/23- 5/8169, UR.BROJ: 511-18-15-23-1 od 24. ožujka 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 6. studenog 2024., 13. veljače 2025. i zaključene 9. svibnja 2025. u prisutnosti stranaka i branitelja, 19. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i S, djev. Z, rođen **.**.1988. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], VŠS, prvostupnik ing. geodezije, zaposlen, srednjeg imovinskog stanja, neoženjen, otac jednog djeteta, prekršajno neosuđivan

k r i v  j e

I. što je 27. studenog 2022. u Zadru, u Ulici Hrvatskog sabora 2, u smjeru sjevera, upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] te na upit policijskog službenika odbio podvrgnuti se ispitivanju prisutnosti opojnih droga u organizmu,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 282. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 282. stavku 9. cit. Zakona,

pa se okrivljeniku na temelju članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.),

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 600,00 (šesto) EUR.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu 50,00 (pedeset) EUR u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Postaja prometne policije Zadar je 24. ožujka 2023. podnijela protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.

3. U svojoj pisanoj obrani od 6. studenog 2024. (list spisa 18-19) okrivljenik je u bitnom naveo da je istina da je vozio Ulicom Hrvatskog sabora kada je iza sebe vidio policijsko signalno svjetlo iz osobnog automobila pa da je pretpostavio da se radi o policiji i da se odmah maknuo desno s ceste prvom prilikom kad je to bilo moguće. Policijski službenici u civilu da su zatražili od njega vozačku dozvolu i knjižicu vozila koje im je dao te da su otišli do svog automobila. Nakon nekog vremena su se vratili i rekli da vozilo nije registrirano, na što im je u neznanju odgovorio da je prva godina vozilu i da ne mora na tehnički pregled, kako mu je rečeno u Dacia salonu, nakon čega su ga upoznali sa zakonom pa je shvatio da je bio u zabludi. Nakon toga da je krenulo za njega jako neugodno optuživanje da ima droge u automobilu, da je progutao marihuanu zbog čega su mu pregledavali grlo i izvadili sve stvari iz vozila. To da se odvijalo na prometnoj ulici u gradu gdje prolazi njemu velik broj poznatih ljudi zbog čega da mu je učinjena šteta u vidu narušavanja ugleda. Te prilike da ništa nisu pronašli, ali da je svejedno bio nervozan jer je po dogovoru s bivšom partnericom morao preuzeti dijete tog dana u 14 sati, što da ih nije puno zanimalo. Navodi da je zbog svojih grešaka u mladosti često u nemilosti policijskih službenika pa da je tako jednom prilikom cijeli autobus zadržan na granici preko sat vremena i da svako toliko mora prolaziti neugodnosti skidanja ispred policijskih službenika. Napominje kako nikad nije zatečen u prometu u alkoholiziranom ili drogiranom stanju jer to nikad ne bi napravio radi svoje sigurnosti i sigurnosti drugih. Na kraju da je skoro u suzama i pod izrazitim stresom potpisao sve što su mu donijeli samo da završi. Naveo je da je istina da je u prošlosti u više navrata konzumirao marihuanu, ali da više od šest godina ne konzumira nikakve zakonom zabranjene supstance, a od prije godinu i po niti duhanske proizvode.

4. Ispitan na glavnoj raspravi 6. studenog 2024. (list spisa 13), okrivljenik je u bitnom iskazao da se ne može sjetiti svih detalja događaja zbog proteka vremena, no ono čega se sjeća jest da je te prilike išao iz trgovačkog centra "Supernova" i da su ga zaustavili policijski službenici u civilnom automobilu. Ranije da su ga zaustavili presretači pa je znao kako to izgleda. Bio je smiren jer ništa nije učinio. Policijski službenici da su mu zatražili uvid u dokumentaciju, potom da su otišli do svog vozila, a kada su se vratili, da su mu rekli da vozilo nije registrirano. U Dacia centru da su mu rekli da novo vozilo ne treba registrirati unutar godine dana, zbog čega da je vozilo bilo neregistrirano, nakon čega su ga policijski službenici upoznali s propisima. Osporava da je te prilike posjedovao drogu marihuanu, odnosno "joint" kako mu se to stavlja na teret, niti da je isti progutao. Smatra da su policijski službenici imali uvid u evidenciju pa da su iz tog razloga napravili pretres njegova vozila, što da mu je bilo izrazito neugodno jer su ga promatrali prolaznici. S marihuanom da je prestao pet-šest godina prije tog događaja. Nesretna okolnost da je bila ta što se jako žurio, morao je otići po dijete, a s majkom svog djeteta nije bio u najboljim odnosima, pa nije želio zvati ju niti objašnjavati da su ga policijski službenici zaustavili. Iz tog razloga, jer mu se žurilo, da je odbio test na droge, ali da im je rekao da može doći kasnije tog dana kako bi obavio test. Na upit branitelja je li ga policijski službenici obavijestili da je dužan podvrgnuti se testiranju na prisutnost droga, okrivljenik je odgovorio da se teško može sjetiti, ali misli da je stvar bila postavljena "kako hoćeš". Pitao je koliko bi to trajalo jer se stvarno žurio. Na upit branitelja je li dobio odgovor na pitanje koliko bi trajalo ispitivanje prisutnosti droga, okrivljenik je odgovorio da su mu rekli da bi trebao otići s njima u policijsku postaju, no nisu mu rekli koliko bi to trajalo. Samo mu je to što bi trebao otići u postaju bilo predugo jer je već kasnio. Na upit branitelja jesu li mu dali do znanja na koju vrstu supstance sumnjaju, okrivljenik je odgovorio da mu nisu rekli na koju točno vrstu će ga testirati, već na sve, a inače je ranije znao testirati marihuanu. Na upit branitelja je li jedini razlog zbog kojeg su ga željeli testirati na prisutnost droga njegova prijašnja konzumacija droga, okrivljenik je odgovorio da vjerojatno jest. Na upit branitelja jesu li mu testirali ravnotežu, koncentraciju i slično, okrivljenik je odgovorio da nisu. Na upit branitelja jesu li ga obavijestili kako bi testiranje trebalo izgledati, okrivljenik je odgovorio da nisu. Na upit predstavnika tužitelja jesu li ga policijski službenici upozorili da odbijanjem ispitivanja prisutnosti droga čini prekršaj, okrivljenik je odgovorio da misli da nisu. Na upit predstavnika tužitelja jesu li mu policijski službenici na mjestu događaja uručili obavijest o njegovim pravima, okrivljenik je odgovorio da se sjeća da je bilo nekih papira, ali da zbog stresa nije niti pročitao. Na upit predstavnika tužitelja je li potpisao zapisnik o prisutnosti droga u organizmu, okrivljenik je odgovorio da se ne sjeća, no sigurno je potpisao najmanje jedan papir, možda i više. Stvari su bile postavljene tako da je mogao ići čim potpiše. Na upit predstavnika tužitelja je li bio svjestan da je kao sudionik u prometu dužan podvrgnuti se ispitivanju, okrivljenik je odgovorio da nije bio svjestan.

5. Sud je u dokaznom postupku pročitao obavijest o počinjenom prekršaju (list spisa 4), izvješće o počinjenom prekršaju (list spisa 5), zapisnik o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 7), naredbu o određivanju mjere opreza (list spisa 8) i zapisnik o ispitivanju svjedoka SA od 24. ožujka 2025. (list spisa 34-35). Na kraju dokaznog postupka pročitan izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenika (list spisa 40-41).

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

7. Člankom 282. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da policijski službenik, obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.

8. Člankom 282. stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da su osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dužne postupati prema zahtjevima policijskog službenika.

9. Okrivljenik je u svojoj obrani priznao da je odbio test na droge zbog žurbe jer je morao preuzeti dijete od bivše partnerice. Na glavnoj raspravi 6. studenog 2024. ponovno je potvrdio ovu činjenicu.

10. Da je okrivljenik navedene prigode odbio ispitivanje prisutnosti opojnih droga u organizmu proizlazi i iz izvješća o počinjenom prekršaju (list spisa 5) u kojem se navodi da je okrivljenik, čiji je identitet utvrđen uvidom u vozačku dozvolu, 27. studenog 2022. u 13:25 sati u [adresa], u [adresa] upravljao osobnim automobilom marke "Dacia", registracijske oznake [registarska oznaka] u smjeru sjevera te da je odbio testirati se na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu.

11. Nadalje, u zapisniku o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 7) navodi se da je okrivljenik, čiji je identitet utvrđen uvidom u vozačku dozvolu, izjavio da je 27. studenog 2022. u 13:15 sati konzumirao "joint", da je odbio ispitivanje kao i stručni pregled – uzimanje krvi i urina radi analize. Nadalje se navodi da okrivljenik kao ispitanik nije imao primjedbi na zapisnik te da je isti vlastoručno potpisao.

12. Stoga je sud izvan svake razumne sumnje utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

13. Pokušaj obrane u postupku da skrene pozornost sudu na nebitne okolnosti, poput pitanja jesu li mu testirali ravnotežu, koji je točno razlog zašto su mu ponudili testiranje na droge ili sumnja na određene vrste supstanci i slično, nije bio relevantan za odlučivanje u ovom prekršajnom postupku budući da okolnosti na koje je obrana upirala nisu od utjecaja na pravnu kvalifikaciju djela niti na zaključak o odgovornosti okrivljenika.

14. Na glavnoj raspravi održanoj 13. veljače 2025. (list spisa 21), branitelj okrivljenika je pojasnio navode iznesene u obrani 6. studenog 2024. kada je okrivljenik priznao da je odbio test na droge zbog žurbe. Naime, branitelj je naveo da okrivljenik zapravo nije znao što tada potpisuje te da nije bio svjestan da time daje očitovanje o odbijanju testiranja na prisutnost droga. Prema njegovim riječima, okrivljenik nije bio svjestan da se potpisivanjem određenih dokumenata očituje o odbijanju testiranja pa stoga da nije svjesno dao svoje očitovanje o odbijanju testa.

15. Međutim, ovakav pokušaj objašnjenja navoda iz obrane ocijenjen je kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti. Naime, okrivljenik je sam naveo da je bio voljan kasnije doći i obaviti test, što jasno implicira da je bio svjestan činjenice da u tom trenutku odbija test. Stoga sud nije prihvatio reinterpretaciju iskaza okrivljenika koju je iznio branitelj jer je okrivljenik izričito i jasno priznao odbijanje testa.

16. Ispitan zamolbenim putem (list spisa 34-35), svjedok SA, policijski službenik, iskazao je da je 27. studenog 2022. bio na dužnosti u [adresa], zajedno s kolegom ZA, međutim da je u konkretnom slučaju sjedio u vozilu, dok je kolega ZA postupao odnosno razgovarao s okrivljenikom i ispunjavao svu potrebnu dokumentaciju, dok je on samo potpisao jer je to bila praksa. S obzirom na navedeno da se ne sjeća okrivljenika niti konkretnog događaja. Na pitanje branitelja zna li zašto kolega ZA nije pristupio na ročište, svjedok je odgovorio da ne zna. Na pitanje branitelja zna li zbog čega je kolega ZA zaustavio okrivljenika, svjedok je odgovorio da se ne sjeća. Na pitanje branitelja je li praksa da oba policijska službenika iz patrole potpisuju izvješće o počinjenom prekršaju, svjedok je izjavio da je to iz administrativnih razloga.

17. Branitelj okrivljenika se pisanim putem očitovao na iskaz ispitanog svjedoka SA (list spisa 27-29) u bitnom navodeći da je svjedok SA izjavio da se ne sjeća okrivljenika ni konkretnog događaja pa da se radi o iskazu koji je očito iskonstruiran jer je nejasan i proturječan sam sebi te svim dokazima u spisu te postavlja pitanje kako je moguće da se ne sjeća događaja niti okrivljenika, a sjeća se da je sjedio u autu. Iz obrane okrivljenika da je jasno da su dva policijska službenika postupala navedene prigode. Izjava svjedoka da je izvješće o počinjenom prekršaju potpisao jer oba policijska službenika iz patrole potpisuju izvješće o počinjenom prekršaju odnosno iz administrativnih razloga da upućuje da nezakonito postupanje te pita kako je moguće da policijski službenik kao organ prekršajnog progona stavlja svoj potpis na dokument, a da prethodno nije provjerio sadržaj tog dokumenta. Svrha takve dokumentacije da je upravo omogućiti naknadnu provjeru je li postupanje službene osobe u prekršajnom postupku bilo zakonito i da bi svako drugo tumačenje dovelo do pravne nesigurnosti i neograničene mogućnosti zlouporabe. Naglašava da se okrivljeniku u ovom postupku na teret stavljalo da je morao znati što potpisuje kada je potpisao sporni zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu pa da je time grubo narušena ravnoteža policije kao organa koji provodi kazneni progon i okrivljenikove obrane jer policijski službenik ne čita niti kontrolira što potpisuje kad su u pitanju službeni dokumenti kojima se bilježe procesne radnje radi naknadne eventualne kontrole u prekršajnom postupku pred sudom pa da se naknadno pred sudom opravdava takvo postupanje "jer je takva praksa" i "iz administrativnih razloga". Ističe kako je drugi svjedok, policijski službenik ZA uporno i bezobzirno odbio pristupiti sudu radi svog ispitivanja čime da pokazuje nedostatak bilo kakvog poštovanja prema sudu kao organu kontrole njegovog postupanja. Postavlja pitanje jesu li opće policijski službenici SA i ZA postupali predmetnog dana u odnosu na okrivljenika ili je to bio netko drugi, jer iz iskaza okrivljenika proizlazi da su bili u civilnom vozilu i da nisu predočili okrivljeniku službenu značku niti bilo kakvu službenu ispravu prije početka postupanja prema njemu. Navodi i da se okrivljeniku kontinuirano de facto onemogućuje sudjelovanje prilikom provođenja dokaznih radnji pa time i obrana u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom te da nema niti jednog dokaza da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret. Sve dvojbene okolnosti da se imaju tumačiti na način koji ide u korist okrivljenika te s obzirom na grubu povredu zakona prilikom postupanja policijskih službenika kao i grubu povredu okrivljenikovih temeljnih ljudskih prava i sloboda predlaže sudu donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

18. Dakle, obrana je u postupku stavljala naglasak na navodnu proturječnost iskaza svjedoka SA koji se ne sjeća okrivljenika niti konkretnog događaja, međutim iako iskaz svjedoka ne sadrži konkretne detalje o događaju, sud ističe da se time svakako ne umanjuje značaj izričitog priznanja okrivljenika.

19. Treba imati na umu da je potpuno logično da se policijski službenik ne sjeća postupanja prema točno određenom okrivljeniku, osobito u kontekstu posla koji obavlja. Kao pripadnik mobilne jedinice prometne policije, svjedok je svakodnevno u kontaktu s velikim brojem vozača što nužno podrazumijeva obavljanje značajnog broja sličnih postupanja. S obzirom na prirodu posla koja uključuje kontrolu velikog broja vozača kao i protek vremena od predmetnog događaja do ispitivanja svjedoka (skoro tri godine), očekivano je da se svjedok neće moći prisjetiti svakog pojedinog događaja pa tako i okrivljenika u ovom postupku.

20. U odnosu na navode obrane da je okrivljeniku kontinuirano onemogućeno sudjelovanje u dokaznim radnjama, ističe se da su takvi navodi u cijelosti neosnovani. Naime, okrivljeniku je u postupku pružena mogućnost iznijeti obranu, predložiti dokaze i iznijeti primjedbe tijekom cijelog postupka. Štoviše, okrivljenik je u postupku angažirao i branitelja. Isti je bio nazočan tijekom provođenja dokaznih radnji uključujući i ispitivanje svjedoka SA koji je ispitan zamolbenim putem u prisutnosti okrivljenika i branitelja. Čitanjem materijalnih dokaza (izvješća o počinjenom prekršaju i zapisnika o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu) u dokaznom postupku u nazočnosti stranaka i branitelja, isti su postali konfrontirani, čime su obje strane u postupku imale priliku iznijeti svoje stavove i argumente u vezi s dokazima.

21. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne dokaze izvješće o počinjenom prekršaju (list spisa 5) i zapisnik o ispitivanju prisutnosti opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 7) budući da su isti sastavljeni od službene osobe, prilikom obavljanja njezine službe, na temelju neposrednog opažanja učina prekršaja. Sud nije utvrdio objektivnog razloga zbog kojeg bi policijski službenici, kao službene osobe, lažno teretili okrivljenika.

22. Stoga iako se svjedok ZA nije odazvao sudskim pozivima, koje je uredno zaprimio, niti je svoj izostanak opravdao, sud je rješenjem na glavnoj raspravi od 9. svibnja 2025. odbio dokazni prijedlog predstavnika tužitelja da se po potrebi izda dovedbeni nalog za svjedoka ZA. Sud se prilikom donošenja odluke o dokaznom prijedlogu vodio činjeničnim utvrđenjima iz provedenog dokaznog postupka imajući u vidu da je okrivljenik priznao odbijanje testa, što je potkrijepljeno pročitanim izvješćem o počinjenom prekršaju i zapisnikom o ispitivanju prisutnosti opojnih droga u organizmu, a sve to uvažavajući i načelo ekonomičnosti postupka prema kojem je sud dužan provesti postupak brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova.

23. Kako su se u ponašanju okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to ga je sud ovom presudom proglasio krivim.

24. Člankom 282. stavkom 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

25. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

26. Sud je kao olakotnu okolnost cijenio sadržajno priznanje počinjenja prekršaja, prekršajnu neosuđivanost okrivljenika te protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio.

27. Stoga je prilikom donošenja odluke o vrsti kazne, sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja izrekao novčanu kaznu, kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora.

28. Prilikom donošenja odluke o visini novčane kazne, sud je okrivljeniku primjenom članka 37. Prekršajnog zakona ublažio novčanu kaznu, smatrajući da je tako izrečena kazna primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

29. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne.

30. Iako je tužitelj predložio izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od šest mjeseci, sud takav prijedlog nije prihvatio cijeneći olakotne okolnosti navedene u točki 26. obrazloženja ove presude, a posebice polazeći od načela razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona.

31. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona.

32. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 19. svibnja 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od osam dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Branitelju

4. U spis