REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2002/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Saganić, predsjednice vijeća, Dubravke Zubović, sutkinje izvjestiteljice i Maje Bilandžić, članice vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom AZURNA UVALA d.o.o., OIB 70111775844, Split, Branimirova obala 10, odlučujući o žalbi vjerovnika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Puljiz, odvjetnik iz Zagreba, protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-512/2024-46 od 18. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba vjerovnika, i ukida rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-512/2024-46 od 18. travnja 2025. u točki I.B.1. izreke.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-512/2024-46 od 18. travnja 2025. potvrđen je plan restrukturiranja dužnika AZURNA UVALA d.o.o. na način da dug prema vjerovnicima SKUPINE A sukladno rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama od 13. veljače 2025. iznosi 7.954.036,80 EUR; a dug prema vjerovnicima SKUPINE B sukladno rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama od 13. veljače 2025. iznosi 4.555.983,24 EUR na način da dužnik predlaže otplatu tražbina u cijelosti na 120 jednakih mjesečnih rata, bez počeka, uz obračun godišnje kamatne stope od 4,50% koja će se obračunavati i isplaćivati za vrijeme otplate; prva rata platit će se po pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja, 15-tog u mjesecu za tekući mjesec; 1. PRIVREDNA BANKA ZAGREB – dioničko društvo, ukupan iznos tražbine iznosi 4.555.983,24 EUR i tražbina će biti namirena u cijelosti, bez počeka, na 120 jednakih mjesečnih rata koje će biti uvećane za obračunatu godišnju kamatnu stopu od 4,50%, koja će se obračunavati i isplaćivati za vrijeme otplate računajući od pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja. Prva rata platit će se 15-tog u mjesecu, računajući od pravomoćnosti rješenja kojim se potvrđuje plan restrukturiranja, dok će se svaka naredna rata platiti mjesečno, najkasnije do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec (točka I. izreke). Potvrda plana restrukturiranja će se upisati u sudski registar te evidenciju o registriranim i označenim vozilima Policijske uprave splitsko-dalmatinske pa se nalaže nadležnim registrima nakon pravomoćnosti ovog rješenja izvršiti upis podatka o potvrdi plana restrukturiranja (točka II. izreke). Tako je sud riješio pozivom na određenja iz čl. 59., čl. 61. i čl. 61.a Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ).
2. Protiv rješenja u točki I.B.1. izreke vjerovnik PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Ukratko u žalbi ističe da je u zakonskom roku za prijavu tražbine prijavio tražbinu u ukupnom iznosu od 4.555.633,09 EUR na temelju Ugovora o dugoročnom deviznom kreditu, a sve u smislu čl. 36. SZ-a, a budući je tražbina osigurana razlučnim pravom na nekretninama dužnika. Isto tako, ističe da je obavijestio nadležnu jedinicu Financijske agencije o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine na koji se odnosi njegovo razlučno pravo te izjavio da se ne odriče prava na odvojeno namirenje. Prema tome, vjerovnik se nije odrekao prava na odvojeno namirenje o čemu je izvijestio nadležna tijela, a isto tako nije niti glasovao o predloženom planu restrukturiranja budući mu glasovanje nije omogućeno upravo iz razloga jer se kao vjerovnik nije odrekao odvojenog namirenja niti je pristao na odgodu odvojenog namirenja. Predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak s naputkom da se izmijeni plan restrukturiranja dužnika na način da se vjerovnik PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. izostavi iz plana restrukturiranja budući da se vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno namirenje i da će svoju tražbinu namirivati kao razlučni vjerovnik.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Drugostupanjski sud je ispitao rješenje u pobijanom dijelu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14 ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je rješenje u pobijanom dijelu nepravilno i nezakonito.
6. Iz podataka u spisu je razvidno da je rješenjem od 24. listopada 2024. otvoren predstečajni postupak nad predmetnim dužnikom te je za povjerenika predstečajne nagodbe imenovana IĐ. Nadalje, rješenjem od 13. veljače 2025. pravomoćno su utvrđene tražbine četiri vjerovnika u ukupnom iznosu od 12.510.020,04 EUR. Nakon pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama i ispravka tog rješenja, podneskom od 20. ožujka 2025. dužnik je dostavio plan restrukturiranja koji je objavljen na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova 24. ožujka 2025. Zaključkom od 25. ožujka 2025. određeno je ročište za glasovanje o planu restrukturiranja za 10. travnja 2025.
7. Na ročištu za raspravljanje i glasovanje o izmijenjenom planu restrukturiranja utvrđeno je kako je 1. travnja 2025. razlučni vjerovnik PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., dostavila izjavu kojom se ne odriče prava na odvojeno namirenje (list 332. spisa); te je isto tako navedeno da punomoćnik razlučnog vjerovnika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. ističe da je suglasan s prijedlogom da se taj vjerovnik izostavi iz plana restrukturiranja.
8. Imajući u vidu izneseno stanje spisa, ocjena je ovog vijeća da je sud pogrešno uvrstio razlučnog vjerovnika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. u predmetno rješenje.
9. Prema čl. 38. SZ-a, razlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku od 21 dana od dostave plana restrukturiranja obavijestiti o svojim pravima, te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje.
10. Odredbom čl. 61. st. 1. SZ-a, propisani su uvjeti pod kojima će sud rješenjem utvrditi prihvaćanje plana restrukturiranja i potvrditi predstečajni sporazum. Prema tome, ukoliko vjerovnici prihvate plan restrukturiranja, sud će donijeti takvo rješenje, osim ako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti.
11. Na pravo glasa vjerovnika za glasovanje o planu restrukturiranja, na odgovarajući se način primjenjuju pravila Stečajnog zakona o utvrđivanju prava glasa u stečajnom planu (arg. iz čl. 56. SZ-a), a one upućuju na odredbe o pravu glasa stečajnih vjerovnika. Pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene, a oni čije su tražbine osporene imaju pravo ako postojanje tražbine dokazuju ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine (čl. 106. SZ-a). Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao stečajni samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svog prava na odvojeno namirenje (čl. 323. SZ-a).
12. Sukladno čl. 35. SZ-a, na razlučne vjerovnike kao vjerovnike dužnika u predstečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz čl. 153. toga Zakona, kojim je propisano da su vjerovnici s pravom odvojenog namirenja stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti. Razlučni vjerovnici svoje osigurane tražbine mogu namirivati isključivo iz predmeta na kojem postoji razlučno pravo, prema općim pravilima ovršnog prava. Budući da je navedenim odredbama propisan status i položaj razlučnih vjerovnika u odnosu na njihove osigurane tražbine, uzevši u obzir činjenicu da se žalitelj nije odrekao prava na odvojeno namirenje najkasnije do početka ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja – očigledno je da se radi o tražbini osiguranoj razlučnim pravom, koja nije predmet predstečajnog sporazuma dužnika s vjerovnicima.
13. Imajući u vidu prethodno izneseno, te stanje spisa, osnovanim se ukazuju žalbeni navodi da se vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno namirenje i da je o tome izvijestio nadležna tijela, odnosno da nije glasovao o predloženom planu restrukturiranja jer mu isto nije omogućeno iz razloga jer se kao vjerovnik nije odrekao odvojenog namirenja niti je pristao na odgodu odvojenog namirenja.
14. Zbog toga je valjalo uvažiti navode žalbe, te samo ukinuti rješenje u pobijanom dijelu, a sve na temelju čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a samo ukinuti rješenje u dijelu koje se odnosi na žalitelja; a bez potrebe vraćanja predmeta sudu prvog stupnja.
Zagreb, 19. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Kristina Saganić
