Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europske avenije 7
31 000 Osijek
K-434/2015-207
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao predsjedniku vijeća, te sudaca porotnika Marije Velki i Franje Džanka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I-opt. KU i dr., zbog kaznenog djela iz članka 190. stavak 2. Kaznenoga zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.,114/23. i 36/24. – u nastavku teksta: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, Stalna služba u Đakovu broj: K-DO- 382/2014 od 4. srpnja 2014., koja je izmijenjena dana 11. travnja 2023. i 21. prosinca 2023., nakon zaključene javne rasprave održane dana 15. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku Verice Redžep, branitelja I-opt. Mislava Srba, odvjetnika iz Osijeka, branitelja II-opt. Dražena Oreškovića, odvjetnika iz Osijeka, branitelja III-opt. Dražena Srba, odvjetnika iz Osijeka, branitelja IV-opt. Jurice Jurića, odvjetnika iz Đakova i branitelja V-opt. Marija Vrapca, odvjetnika iz Osijeka, a u odsutnosti uredno pozvanih I-opt. KU, II- opt. TU, III-opt. LU, IV-opt. MU i V-opt. RU, a objavljene dana 16. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I.
I./ Na temelju članka 452. točke 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – u nastavku teksta: ZKP), prema
I-opt. KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i AU r. T, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac mlt. djeteta, zaposlen s primanjima od oko 1.700,00 EUR-a, osuđivan
ODBIJA SE OPTUŽBA
da bi
2. dana 21. svibnja 2014.g. u Selcima Đakovačkim, Obrovčeva 4, u svojoj obiteljskoj kući, protivno odredbama čl. 6. i 7. Zakona o oružju (NN 63/07, 146/08, 59/12) neovlašteno posjedovao 0.5 kilograma eksploziva „PEP 500“ znajući da je posjedovanje minsko-eksplozivnih sredstava građanima zabranjeno, te po jedan komad pištoljskog streljiva call 6.35 mm i puščanog streljiva call 7.9 mm,
dakle da bi, neovlašteno posjedovao eksplozivne tvari čije je posjedovanje građanima zabranjeno,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari, opisano i kažnjivo po članku 331. stavku 1. KZ/11.
II./ Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP, trošak kaznenog postupka u vezi ovog kaznenog djela te nužni izdaci optuženika KU i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja Mislava Srba, odvjetnika iz Osijeka padaju na teret proračunskih sredstava, o kojima će sud donijeti posebno rješenje.
II.
I./ Na temelju članka 453. točke 3. ZKP,
II-opt. TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin PU i L, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], 88 400 Biederach an der Riss, Uhlandstrasse 89, državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, zaposlen s primanjima od 2.000,00 EUR- a, osuđivan,
III-opt. ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], PU i L, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], 88444 M [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac mlt. djeteta, zaposlen s plaćom od 2.000,00 EUR-a, osuđivan,
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da bi:
II-opt. TU,
3. u razdoblju između točno neutvrđenog dana tijekom prosinca 2013. do 19. svibnja 2014.u Đakovu, u više navrata, protivno čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN, broj: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) neovlašteno u dva navrata, u količinama po 25 grama i po cijeni od 1000 kuna prodavao BU drogu tipa marihuana, te najmanje dva puta mjesečno prodavao po 5 g marihuane za iznose od po 39,82 EUR, znajući da je marihuana propisom proglašena drogom, a konoplja tipa droge marihuana koja sadrži više od 0.,3% tetrahidrokanabinola (THC) nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj 50/09, 2/10 i 19/11) i nalazi se u Popisu psihotropnih tvari u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol, te da je stavljanje u promet ovakve droge zabranjeno,
dakle, da bi, neovlašteno prodao tvari koje su propisom proglašene drogom,
III-opt. ĐU,
da bi:
4. u razdoblju između točno neutvrđenog dana tijekom prosinca 2013. do početka svibnja 2014. u Đakovu protivno čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) neovlašteno prodavao BU drogu tipa marihuana i to tako da mu je u navedenom razdoblju u pet navrata prodavao po 25 g marihuane za iznose od po 132,72 EUR, znajući da je marihuana propisom proglašena drogom a konoplja tipa droge marihuana koja sadrži više od 0.,3% tetrahidrokanabinola (THC) nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj: 50/09, 2/10 i 19/11) i nalazi se u Popisu psihotropnih tvari u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol, te da je stavljanje u promet ovakve droge zabranjeno,
dakle da bi, neovlašteno prodao tvari koje su propisom proglašene drogom,
pa da bi time počinili kazneno djelo i to: II-opt. TU, radnjama opisanim pod točkom 3. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, a III-opt. ĐU, radnjama opisanim pod točkom 4. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11.
II./ Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP, trošak kaznenog postupka te nužni izdaci optuženika TU i LU, te nužni izdaci i nagrada branitelja Dražena Oreškovića i Dražena Srba, odvjetnika iz Osijeka, padaju na teret proračunskih sredstava o kojima će sud donijeti posebno rješenje.
III.
I./ I-opt. KU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i AU r. T, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac mlt. djeteta, zaposlen s primanjima od oko 1.700,00 EUR-a, osuđivan,
IV-opt. MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin DU i Gordane r. R, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, osuđivan,
V-opt. BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin DU i ŠU r. A, rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, neosuđivan,
k r i v i s u
što su:
I-opt. KU,
1. u razdoblju između točno neutvrđenog dana tijekom siječnja 2014. do 19. svibnja 2014. u Selcima Đakovačkim i u Đakovu, u više navrata, protivno čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN, broj: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) neovlašteno posadio i uzgajao najmanje 5 stabljika indijske konoplje tipa droge marihuana, od kojih su četiri stabljike narasle na visinu od 15 cm, a jedna na visinu od 25 cm, s kojih je otkidao cvjetne vrhove i lišće, sušio ih i usitnjavao radi daljnje preprodaje, a radi se o konoplji tipa droge marihuana koja sadrži više od 0,3% tetrahidrokanabinola (THC), koja tvar se nalazi na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga na Popisu psihotropnih tvari i biljaka u Dijelu II, Odjeljku 1. kao tetrahidrokanabinol, nakon čega je istu prodavao BU i to tako da mu je:
- tijekom siječnja 2014 prodao 100 g marihuane za iznos od 398,17 kuna,
- u razdoblju od sredine veljače do kraja travnja 2014. u četiri navrata prodavao paketiće po 25 g marihuane, svaki za iznos od 119,45 EUR, te u 10-tak navrata paketiće po 5 grama marihuane za iznose od po 39,82 EUR svaki,
- dana 19. svibnja 2014. prodao mu paketić od 5 grama marihuana za iznos od 39,82 EUR, dok je neprodani dio marihuane u težini od oko 1.8 grama držao kod sebe radi preprodaje, znajući da je marihuana propisom proglašena drogom prema Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj: 50/09, 2/10 i 19/11) i nalazi se u Popisu psihotropnih tvari u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol, te da je stavljanje u promet ovakve droge zabranjeno,
dakle, proizveo tvari koje su propisom proglašene drogom i neovlašteno ih prodavao,
IV-opt. MU,
5. točno neutvrđenog dana tijekom prosinca 2013. u Đakovu protivno čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN, broj: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) neovlašteno prodavao BU drogu tipa marihuana i to tako da mu je u dva navrata prodao po 25 g marihuane za iznose od po 119,45 EUR, a neprodani dio ukupne težine 2.3 grama zapakiran u dva paketića, radi preprodaje držao u automobilu „Audi A6“ reg. oznake [registarska oznaka] kojim se koristi, znajući da je marihuana propisom proglašena drogom a konoplja tipa droge marihuana koja sadrži više od 0.,3% tetrahidrokanabinola (THC) nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj 50/09, 2/10 i 19/11) i nalazi se u Popisu psihotropnih tvari u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol, te da je stavljanje u promet ovakve droge zabranjeno,
dakle, neovlašteno prodao tvari koje su propisom proglašene drogom i posjedovao tvari koje su propisom proglašene drogom, koje su namijenjene neovlaštenoj prodaji,
V-opt. BU,
6. u razdoblju između točno neutrvrđenog dana tijekom prosinca 2013. i 20. svibnja 2014. u Đakovu i okolici, protivno čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN, br: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11) radi preprodaje i stavljanja u promet neovlašteno od I-okr. KU na način opisan u točki 1. izreke, u 15-tak navrata kupio oko 250 g marihuane za ukupan iznos od oko 1.327,23 EUR i od IV-okr. MU na način opisan u točki 5. izreke kupio u dva navrata po 25 g marihuane za iznos od oko 238,90 EUR, znajući da je marihuana propisom proglašena drogom a konoplja tipa droge marihuana koja sadrži više od 0.,3% tetrahidrokanabinola (THC) nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj 50/09, 2/10 i 19/11) i nalazi se u Popisu psihotropnih tvari u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol, te da je stavljanje u promet ovakve droge zabranjeno, a zatim je tako nabavljenu drogu u više navrata:
- FU prodao u najmanje tri navrata tijekom ožujka i krajem travnja 2014. i to količine od 0.5 grama po cijeni od 2,65 EUR,
- ČU krajem travnja 2014. prvo besplatno dao manju količinu marihuane dostatne za jedan „joint“, a u prvoj polovici svibnja 2014. točno neutvrđenu količinu marihuane prodao za 6,64 EUR,
- OU prodao marihuanu u najmanje tri navrata po cijeni od 6,64 EUR za 0.5 grama.
- dana 19. svibnja 2014. oko 16.00 sati, u svojoj obiteljskoj kući u [adresa], dao na trošenje pušenjem EU u količini od oko 0.5 g,
- istoga dana u Đakovu, I. Gundulića bb oko 17.00 sati, u dva navrata dao na trošenje pušenjem ŽU i EU, u količinama od po 0.5 g,
- sutradan, 20. svibnja 2014. na istome mjestu oko 19.00 sati, dao oko 1.5 g marihuane u obliku tri "jointa" na trošenje pušenjem FU i EU, a dio nabavljene marihuane držao u svome posjedu radi daljnje preprodaje u četiri paketića ukupne nežine 1.7 grama, koji su kod njega pronaženi pretragom dana 20. svibnja 2014.
dakle, nabavio i posjedovao tvari koje su propisom proglašene drogom, koje su namijenjene neovlaštenoj prodaji ili stavljanju na drugi način u promet te dao drugome na trošenje tvari koje su propisom proglašene drogom, a kazneno djelo je počinjeno prema više osoba,
pa da su time počinili:
I-opt.. KU, radnjama opisanim pod točkom 1. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11,
IV-opt. MU, radnjama opisanim pod točkom 5. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11,
V-opt. BU, radnjama opisanim pod točkom 6. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, te kazneno djelo omogućavanja trošenja droga i tvari iz članka 191. stavka 1. i 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.
pa se I-opt. KU, na temelju članka 190. stavka 2. KZ/11
o s u đ u j e
na KAZNU ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine,
ujedno se I-opt. KU, sukladno članku 56. KZ/11
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
IV-opt. MU, na temelju članka 190. stavka 2. KZ/11
o s u đ u j e s e
na KAZNU ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine,
ujedno se IV-opt. IU, sukladno članku 56. KZ/11
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
V-opt. BU, na temelju članka 190. stavka 2. KZ/11 i članka 48. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11
u t v r đ u j e s e
KAZNA ZATVORA u trajanju od 8 (osam) mjeseci
V-opt. BU, na temelju članka 191. stavka 2. KZ/11 i članka 48. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11
u t v r đ u j e s e
KAZNA ZATVORA u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
pa se V-opt. BU na temelju čl. 51. KZ/11
o s u đ u j e
na JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA
u trajanju od 1 (jedne) godine
ujedno se V-opt. BU, sukladno članku 56. KZ/11
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
II./ Na temelju članka 560. stavka 1. ZKP:
1. Utvrđuje se da novčani iznos od 1.313,96 EUR predstavlja imovinsku korist koju je I-opt. KU ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, koje je opisano pod točkom 1. izreke.
2. Utvrđuje se da je novčani iznos od 238,90 EUR predstavlja imovinsku korist koju je IV-opt. MU ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, koje je opisano pod točkom 5. izreke.
3. Utvrđuje se da je novčani iznos od 34,51 EUR predstavlja imovinsku korist koju je V-opt. BU ostvario počinjenjem kaznenog djela iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, koje je opisano pod točkom 6. izreke.
4. Utvrđuje se da je su novčani iznosi iz točke 1. do 3. postali imovina Republike Hrvatske.
5. Nalaže se imenovanim optuženicima da Republici Hrvatskoj u korist državnog proračuna isplate sljedeće novčane iznose i to: I-opt. KU iznos od 1.313.96 EUR, IV-opt. MU iznos od 238,90 EUR i V-opt. BU iznos od 34,51 EUR, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
III./ Na temelju članka 190. stavka 8. KZ/11 i članka 79. stavka 2. KZ/11, od I- opt. KU oduzet će se predmeti koji su od njega privremeno oduzeti potvrdama Policijske postaje Đakovo serijskog broja: [serijski broj], 556622, 556624, te od IV-opt. MU predmeti koji su od njega privremeno oduzeti potvrdom Policijske postaje Đakovo serijskog broja: [serijski broj], a od V-opt. BU oduzet će se predmeti koji su od njega oduzeti potvrdom Policijske postaje Đakovo serijskog broja: [serijski broj]. Svi ovi predmeti (droga tipa marihuana) će se uništiti nakon pravomoćnosti presude.
IV./ Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP, IV-opt. MU i V-opt. BU se u cijelosti oslobađaju plaćanja troška postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP.
V./ Na temelju članka 148. u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08, nalaže se I-opt. KU da na ime troška kaznenog postupka ovom sudu isplati iznos od 150,00 EUR, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, Stalna služba u Đakovu broj: K-DO-382/2014 od 4. srpnja 2014., koja je izmijenjena 11. travnja 2023. u činjeničnom dijelu, te 21. prosinca 2023. u odnosu na predloženu kaznenopravnu sankcija, optuženi su I-opt. KU, II-opt. TU, III-opt. ĐU, IV-opt. MU i V-opt. BU, da su počinili kaznena djela i to: I-opt. KU, radnjama opisanim pod točkom 1. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, opisano u članku 190. stavku 2. u vezi s člankom 190. stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 190. stavku 2. KZ/11, radnjama opisanim pod točkom 2. izreke, kazneno djelo protiv javnog reda - nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari, opisano i kažnjivo po članku 331. stavku 1. KZ/11. II-opt. TU, radnjama opisanim pod točkom 3. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, opisano u članku 190. stavku 2. u vezi s člankom 190. stavkom 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 190. stavku 2. KZ/11. III-opt. ĐU, radnjama opisanim pod točkom 4. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, opisano u članku 190. stavku 2. u vezi s člankom 190. stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 190. stavku 2. KZ/11., IV-opt. MU, radnjama opisanim pod točkom 5. izreke, kazneno djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, opisano u članku 190. stavku 2. u vezi s člankom 190. stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 190. stavku 2. KZ/11, a V-opt. BU, radnjama opisanim pod točkom 6. izreke, kaznena djelo protiv zdravlja ljudi – neovlaštenu proizvodnju i promet drogama, opisano u članku 190. stavku 2. u vezi s člankom 190. stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 190. stavku 2. KZ/11 i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga i tvari opisano u članku 191. stavak 2. u vezi s člankom 191.st.1. KZ/11, a kažnjivo po članku 191. stavku 2. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11.
2. Očitujući se o optužbi I-opt. KU je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo pod točkom 1. optužnice te su IV-opt. MU i V-opt. BU izjavili da se smatraju krivima i da prihvaćaju predloženu sankciju od 21. prosinca 2023., a II-opt. TU i III-opt. ĐU su izjavili da se ne smatraju krivima.
3. U dokaznom postupku ispitani su I-opt. KU, II-opt. TU, III-opt. ĐU, IV-opt. MU, V-opt. BU, svjedoci FU, HU, UU i str. 490, PU i st. 780, SU i st. 729, GU, JU, NU, VU, ŠU i st. 490 i 451, ČU, KUE, FU, EU, OU, ĆU, AU, sudsko medicinski vještak Željka Vukšić i vještakinja Anamarija Petek Erić, dr. med. spec. psih., te su pročitane sljedeće isprave: potvrde Policijske postaje Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta broj 556618, 556620, 556621, 556622, 55662, 556624 i809868, zapisnik PP Đakovo KU-143/14 od 21.05.2014.g. o pretrazi doma okr. KU, zapisnik PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta 511-07-27-02-KU-143/14 od 21.05.2014. od okr. KU, zapisnik PP Đakovo KU-143/14 od 21.05.2014. o pretrazi doma okr. MU, službena bilješka djelatnika PP Đakovo CU, ZU, KE, DU i TE, broj KU- 143/14 od 21.05.2014. o pregledu vozila „Audi A6“ reg. oznake [registarska oznaka], zapisnik PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta 511-07-27-02-KU-143/145 od 21.05.2014, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 752072, zapisnik ovoga ODO-a o ispitivanju okr. MU broj K-DO-382/14 od 23.05.2014. sa snimkom, zapisnik ODO-a o ispitivanju okr. KU broj K-DO-382/14 od 23.05.2014. sa snimkom, zapisnik PP Đakovo broj 511-07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju svjedoka ŽU, zapisnik PP Đakovo broj 511- 07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju svjedoka ČU, zapisnik PP Đakovo broj 511-07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju svjedoka EU, zapisnik PP Đakovo broj 511-07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju svjedoka OU, zapisnik PP Đakovo broj 511-07- 27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju okr. BU sa snimkom, zapisnik PP Đakovo broj 511-07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju okr. TU sa snimkom, zapisnik PP Đakovo broj 511-07-27-02-KU-143/14 od 22.05.2014. o ispitivanju okr. LU sa snimkom, zapisnik PU Osječko- baranjske 511-07-04/02-18/19-3-14 od 21.05.2014. o pregledu i izuzimanju rasprskavajućeg oružja i eksploziva, zapisnik ODO-a o ispitivanju svjedoka ĆU od 18.06.2014., zapisnik ODO-a o ispitivanju svjedoka LE od 18.06.2014., presuda Općinskog suda u Osijeku broj: Ksm-75/2013-11 od 12.02.2014.g., zapisnik o vještačenju te nalaz i mišljenje Centar „Ivan Vučetić“ Zagreb broj 511-01-114/2-3861/14 od 30. lipnja 2014., zapisnike o ispitivanju svjedoka FU od 18. prosinca 2014., svjedokinje EU, svjedoka OU, svjedoka ĆU, svjedoka ME, svjedoka RE, svjedoka PU, svjedoka AE, svjedoka GU, svjedokinje JU, svjedoka NU, svjedokinje PE, svjedoka ĐE, svjedokinje ŠU, svjedokinje TUE, svjedoka ČU, sudsko- psihijatrijsko vještačenje za BU stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Željke Vukšić, dr. med. spec. psihijatar od 29. svibnja 2015., svjedokinje AU, sudsko psihijatrijski nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje doc. dr. sc. Anamarije Petek Erić, dr. med. spec. psihijatar od 21. srpnja 2022., iskaz vještakinje doc. dr. sc. Anamarije Petek Erić, dr. med. spec. psihijatar s rasprave od 10. veljače 2023., iskaz svjedoka PU i SU od 12. veljače 2024., podnesak ODO-a od 15. svibnja 2025., presuda Županijskog suda u Bjelovaru broj; Kž- 88/2018-9 od 7. lipnja 2018., te izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za sve optuženike.
4. I-opt. KU u obrani je u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela opisanog pod točkom 1. optužnice, odnosno priznao je da je neovlašteno posadio i uzgajao najmanje pet stabljika indijske konoplje tipa droge marihuana od kojih je otkidao lišće i cvjetne vrhove, sušio ih i usitnjavao radi daljnje prodaje. Priznao je da je tako u nekoliko navrata prodavao marihuanu opt. BU, a sve kao što je i optužen. Iskreno mu je žao zbog nepromišljenog postupanja te je naglasio da je bio mlad i da se u međuvremenu oženio i postao otac, zaposlio se te živi u skladnom braku i skrbi za svoju obitelj.
5. II-opt. TU je u obrani iskazao da nije prodavao marihuanu opt. BU kako je optužen. Tvrdio je da je optužba utemeljena na lažnom iskazu opt. BU i to onom danom u policiji, kao i da je opt. BU svoju obranu u policiji pročitao pred kamerama kako se to od njega tražilo, a sve kako bi si osigurao bolji položaj u postupku.
6. III-opt. ĐU je iskazao da nije prodavao marihuanu opt. BU i da se jako iznenadio kad se vratio kući s fakulteta i zatekao policiju, jer nije znao o čemu se radi. Tek kasnije je shvatio da ga lažno tereti opt. BU. U kritično vrijeme studirao je ekonomiju u Zagrebu na privatnom fakultetu i za inkriminirano razdoblje ima alibi. Tvrdi da se na nadzornim kamerama fakulteta može utvrditi da je pohađao predavanja i da sve ono što iskazuje opt. BU u policiji nije istina. Zbog njegovih laži izgubio je godinu na fakultetu i imao je velikih problema.
7. IV-opt. MU je u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela, te je iskazao da je u mjesecu prosincu 2013. prodaao marihuanu opt. BU i to u dva navrata. Bio je mlad i imao je viška slobodnog vremena, te je nepromišljeno postupao po principu "mladost – ludost". Živi sa teško bolesnom majkom o kojoj se brine i iskreno se kaje zbog svega.
8. V-opt. BU u obrani je iskazao da ostaje kod svoje obrane koju je iznio u policiji te je rekao da priznaje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga, a sve kako je to optužen pod točkom 6. optužnice. Naveo je da je dugogodišnji ovisnik i u tretmanu je liječenja, te je spreman naknaditi protupravno stečenu imovinsku korist koju je ostvario prodajom marihuane. Na raspravi je odbio odgovarati na sva pitanja.
Točka I. presude
9. U odnosu na I-opt. KU optuženog zbog kaznenog djela protiv javnog reda – nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz članka 331. stavka 1. KZ/11 (točka 2. izreke presude) sud je odbio optužbu. Naime, nedvojbeno je nastupila zastara kaznenog progona za ovo kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine. Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. alineje 5. KZ/11, zastara kaznenog progona za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora dužem od jedne godine protječe nakon deset godina od počinjenja kaznenog djela. S obzirom da je optuženik KU optužen da je počinio djelo dana 21. svibnja 2014., nedvojbeno je da je za ovo kazneno djelo s danom 21. svibnja 2024. nastupila zastara kaznenog progona. Sud je dužan paziti na zastaru po službenoj dužnosti. Zastara je opća osnova za nemogućnost kaznenog progona, tj. ona je procesna smetnja za vođenje kaznenog postupka. Zastara je institut kaznenog procesnog prava, ali i kaznenog materijalnog prava i ona gasi pravo na kažnjavanje jer je to njezin materijalni supstrat, a u isto vrijeme dovodi do nemogućnosti kaznenog progona (procesni supstrat). Zastarom kaznenog progona prestaje kažnjivost djela i isključuje se mogućnost progona za kažnjivu radnju, što znači da nakon proteka zakonom određenog vremena prestaje ovlast nadležnih tijela da kazneno progone počinitelja kaznenog djela. Osnovni smisao ovog instituta leži u funkciji vremenskog ograničenja državnog prava na kažnjavanje (lat. ius puniendum). Nastup zastare je negativna pretpostavka kažnjivosti, a u postupku zastare izvršenja osude zastara ukazuje da je izvršenje kazne zbog proteka vremena izgubilo svoju svrhu i smisao. Slijedom obrazloženog, protiv I. optuženog KU odbijena je optužba zbog nastupa zastare, a troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava o kojima će sud donijeti naknadno rješenje jer u vrijeme objave presude nije raspolagao svim potrebnim podacima.
Točka II. presude.
10. Odredbom članka 431. stavka 2. ZKP-a jasno je propisano da se osuđujuća presuda ne smije isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti na nekontradiktorno izvedenim dokazima, odnosno na onim dokazima koji su provedeni suprotno člancima 234. i 235. ZKP. U vrijeme podizanja optužnice nedvojbeno je postojala osnovana sumnja da su optuženici TU i ĐU počinili djela koja su im stavljena na teret jer je takav zaključak proizlazio na temelju rezultata prethodnog postupka. Naime, opt. BU je prilikom prvog ispitivanja u ODO Osijek, priznao počinjenje kaznenog djela i opisao je da je u nekoliko navrata kupovao marihuanu od oba ĐU. Međutim, na raspravi opt. BU nije mogao biti konfrontiran s optuženicima TU i LU jer je odbio odgovarati na njihova pitanja. Dakle, nakon provedene rasprave onaj prethodni stupanj vjerojatnosti koji je predstavljao osnovanu sumnju na počinjenje inkriminiranih delikata više nije bio dovoljan i za osudu imenovanih optuženika. Osim iskaza opt. BU, drugih dovoljno uvjerljivih, relevantnih i dostatnih dokaza da su opt. TU i ĐU počinili predmetna kaznena djela jednostavno nema.
11. Kad optuženik iskazuje na raspravi, taj će se dokaz sukladno odredbi čl. 437. st. 1. ZKP izvesti usmeno, neposredno i kontradiktorno, uz poštovanje prava obrane suoptuženika da postavlja pitanja optuženiku koji ga izravno tereti. Čitanje zapisnika o njegovom prijašnjem ispitivanju služi samo kao kontrolno sredstvo putem kojeg će sud utvrditi vjerodostojnost optuženikova iskaza na raspravi. Međutim, ako se suoptuženik na raspravi brani šutnjom ili ne želi odgovarati na pitanja pa se sukladno članku 435. st. 2. ili 431. st. 1. ZKP-a, pročita njegov prijašnji iskaz dan tijekom dokazne radnje koju je proveo državni odvjetnik ili istražitelj, tada se samo na takvom iskazu ne može temeljiti kondemnatorna presuda. Stoga je takav iskaz pravno nedostatan za osudu.
12. Odredbom čl. 6. st. 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisano je pravo građanina na pošteno suđenje (engl. fair trail). Engleski i hrvatski tekst Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda objavljen je u Narodnim novinama, MU 18/97 od 28. listopada 1997., a Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju dana 5. studenoga 1997. (NN – Međunarodni ugovori, br. 18/97., od 28. listopada 1997. Pročišćeni tekst, nakon stupanja na snagu Protokola br. 11. objavljen je u NN, MU 6/99, ispravak u 8/99, dok je Protokol br. 12 objavljen u NN, MU 14/2002). Odredbom čl. 6. st. 2. EU Konvencije propisano je da će se svatko tko je optužen za kazneno djelo smatrati nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom, a stavkom 3. istog članka propisano je da svaki optuženik za kazneno djelo ima najmanje sljedeća prava: a) da u najkraćem roku bude obaviješten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optužbe koja se podiže protiv njega; b) da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu svoje obrane; c) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde; d) da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisutstvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe, te besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava u sudu. Valja naglasiti da je Evropska konvencija po pravnoj snazi iznad zakona. Citirana odredba jamči pravo na pošteno i javno suđenje (''fair and public hearing''), što se u praksi Suda dovodilo u vezu s jamstvom da će postupak, ili barem njegovi središnji stadiji, pružiti priliku za neposredno, kontradiktorno i javno raspravljanje. Zato je pravo na ispitivanje svjedoka jedno od minimalnih prava obrane kojom se jamči pravični postupak i ostvaruje načelo poštenog suđenja. Na temelju iskaza svjedoka optužbe danih u prethodnom postupku sud ne smije donijeti osuđujuću presudu jer takve iskaze koji su dani u odsutnosti obrane sud ne može vrednovati kao odlučujuće dokaze. Svakom optuženiku se naprosto mora osigurati pravično suđenje što između ostalog, podrazumijeva njegovo pravo da ispituje svjedoke na čijem iskazu se temelji optužba.
13. Iz prakse Europskog suda za ljudska prava (presuda P protiv Republike Hrvatske od 12. srpnja 2008., zahtjev broj 503/05 i druge), proizlazi da načelo pravičnog postupka treba tretirati kao nadzakonsko načelo koje se ne može derogirati niti onda kada su u pitanju inače legitimni ciljevi zaštićeni drugim odredbama EU Konvencije. S tim u vezi, načelo poštenog suđenja nalaže da se optuženiku na primjeren i pravilan način pruži mogućnost da ospori vjerodostojnost i ispituje svjedoke koji svjedoče protiv njega. Upravo takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud RH u rješenju broj: KŽ-US 43/2013 od 5. lipnja 2014. navodeći da je ''pravo na ispitivanje svjedoka optužbe jedno od minimalnih prava obrane kojima se jamči pravičan postupak iz čl. 6. Konvencije''. EU sud za ljudska prava je povredu prava na pravičan postupak zbog uskrate prava optuženiku da ispituje svjedoke optužbe vezao za još jedan element, a to je važnost iskaza tog svjedoka za donošenje osuđujuće presude. Standard važnosti dokaza razvijan je kroz niz presuda, a njegov konačni oblik glasi: “Prava obrane ograničena su u mjeri koja je inkompatibilna s jamstvima iz čl. 6., ako se osuda temelji jedino ili u odlučujućoj mjeri na izjavi svjedoka kojeg optuženik nije imao prilike ispitati ili dati ispitati, bilo tijekom istrage ili na raspravi” (presude Europskog suda za ljudska prava, kao što su AM v. Italija iz 1999, Đ i drugi v. Turska iz 2003, B v. [adresa] iz 2001, D i Š v. [adresa] iz 2007. i dr.). Europski sud za ljudska prava ističe da pojmovi koji se koriste u EU Konvenciji imaju autonomno značenje koje se stvara i razvija interpretacijama konvencijskih tijela. U predmetu Isgro v. Italija iz 1991. ESLJP je zaključio da pojam “svjedok” ima autonomno tumačenje te da se suoptuženikov iskaz koji je čitan na raspravi, bez obzira na to što on nije osobno iskazivao ni u prvom stupnju ni u žalbenom postupku, treba smatrati svjedočkim iskazom.
14. Na ovaj način ESLJP je procesna prava optuženika u odnosu na iskaz svjedoka izjednačio s njegovim procesnim pravima u odnosu prema suoptuženiku. Naime, iskaz suoptuženika može imati u postupku svjedočku funkciju u odnosu prema drugom suoptuženiku, što nužno zahtijeva postojanje određenih procesnih prava suoptuženika prema drugom suoptuženiku. Zato je iskaz (su)optuženika dokazno sredstvo sui generis, odnosno predstavlja posebnu dokaznu kategoriju. Suoptuženik je zapravo najbliži svjedok počinjenju djela, ali je istovremeno i najgori mogući svjedok jer nije riječ o promatraču, već o sudioniku, koji u pravilu ima neki vlastiti interes o odvijanju kaznenog postupka. Dakle, prema praksi ESLJPa ako optuženik u svom iskazu tereti suoptuženika i ako se njegov iskaz samo čita na raspravi, radi se o svjedoku optužbe. U tom slučaju obrana ima pravo ispitati svjedoka optužbe, što neće biti u mogućnosti ako se (su)optuženik na raspravi branio šutnjom ili ako je odbijao odgovoriti na pitanja drugog optuženika ili njegova branitelja. Presuda za drugog suoptuženika ne smije se temeljiti na iskazu suoptuženika kojeg on ili njegov branitelj ni u jednom stadiju postupka nije mogao ispitati. Zapisnik o takvom iskazu neće se izdvojiti iz spisa predmeta jer je riječ o dokazu o kaznenom djelu suoptuženika koji se brani šutnjom, ali se jedino na njemu u odlučujućoj mjeri ne smije temeljiti presuda.
15. Smisao konfrontacijskog prava prvenstveno je u tome da optuženik svjedoku optužbe može postavljati pitanja kojima će moći provjeriti ili staviti na kušnju pouzdanost i istinitost njegova iskaza i kao takvo ono čini srž načela kontradiktornosti. Riječ je ujedno o smislu načela neposrednosti čija je svrha da sud pouzdanije utvrdi činjenice u kaznenom postupku. Stoga, pravo optuženika na ispitivanje svjedoka optužbe prirodno je povezano s primjenom načela neposrednosti i usmenosti u izvođenju dokaza na javnoj raspravi. O tome govori i poznata latinska pravna sentenca: ''Qui aliquid statuerit, parte inaudita altera, aequum licet statuerit, haud aequus est'' (F, Medea) - onaj koji nešto odluči, a da nije saslušao drugu stranu, čak i ako odluči pravedno, nije bio pravedan.
16. Za napomenuti je da obranu opt. TU i LU sud ne smatra apsolutno kredibilnom. Moguće je da je njihova obrana nevjerodostojna. Moguće je da su oni počinili kaznena djela za koja su optuženi. No, možda i nisu. Možda je opt. BE u odnosu na ove optuženike doista neistinito iskazivao. Naprosto, tužitelj svoje optužne tvrdnje nije potkrijepio s dovoljno relevantnih dokaza. Zato je i nakon dokaznog postupka optužna tvrdnja ostala samo tvrdnja. Osuđujuća presuda se ne smije temeljiti na mogućnostima, na mišljenjima ili osjećajima, pa niti na vjerojatnostima, koje čak mogu biti i vrlo vjerojatne, pa i vjerojatnije od suprotnog zaključka, već jedino i isključivo na činjenicama. I to na odlučujućim, važnim, odnosno pravno relevantnim činjenicama. Činjenica jest samo ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti i koja vrijedi jednako za sve. Samo odlučne činjenice predstavljaju element bića kaznenog djela. One činjenice koje idu na štetu obrane moraju biti dokazane izvan svake razumne sumnje. Dakle, odlučna činjenica koja ide na teret optuženiku (tj. u prilog optužbi) mora biti dokazana do takve izvjesne mjere da ne postoji razborita mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi isključila njeno postojanje. To je dokazni standard izvan razumne sumnje. On dolazi u obzir kada jedini logičan zaključak koji može biti izveden iz dokaza jest da je optuženik počinio kazneno djelo. Pri tome se ne traži matematička, nego moralna sigurnost. Optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak niti tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Takav najviši dokazni standard za osudu je sasvim razumljiv jer u kaznenom postupku svaka osuđujuća presuda ima za posljedicu ograničenje ustavnih prava optuženika. Dakle, za osudu moraju biti izvedeni dokazi koji jasno, nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. U ovom je predmetu riječ o tome da su dokazane određene činjenice koje imaju samo indicijalni karakter. To ukazuje na ozbiljnu insuficijenciju činjeničnog supstrata. U pravnom kontekstu indicij je pojam koji ima jasno, nedvosmisleno značenje. To je činjenica na temelju koje se izvodi logički zaključak o postojanju druge činjenice koja je pravno relevantna. Indicij je posredno dokazno sredstvo, što znači da nikada nije dostatan da bi se njime utvrdila neka pravno relevantna činjenica. No, samo niz indicija, i to takav niz koji potpuno isključuje mogućnost da bi neka druga tvrdnja mogla biti istinita (tzv. zatvoreni krug indicija), predstavlja valjan činjeničnu osnovu na temelju kojeg je moguće zaključiti o postojanju neke pravno relevantne činjenice.
Tužitelj nije ponudio takve činjenice.
17. Slijedom svega, sud je opt, TU i opt. LU oslobodio optužbe te je odredio da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Točka III. presude
18. Optuženici KU, MU i BU su u cijelosti priznali počinjenje kaznenihg djela za koja su optuženi, a koja su opisana pod točkama 1. (opt. KU), 5. (opt. MU) i 6. (opt. BU) izreke. Optuženi KU, MU i BU su okolnosno, dovoljno detaljno, uvjerljivo i životno i logično opisali način počinjenja i sve okolnosti počinjenja kaznenog djela protiv zdravlja ljudi – neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 1. i 2. KZ/11, a opt. BU je opisao na koji način je počinio kazneno djelo omogućavanja trošenja droga i tvari iz članka 191. stavak 1. i 2. KZ/11. Njihove obrane su sukladno činjenicama utvrđenim iz izvedenim dokazima i to prije svega na temelju toksikološkog vještačenja privremeno oduzete marihuane iz kojeg je nedvojbeno dokazano da predmetna marihuana koja je oduzeta od svakog pojedinačno imenovanog optuženika predstavlja konoplju tipa droge marihuana koja sadrži više od 0.,3% tetrahidrokanabinola (THC) i nalazi se na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN, broj 50/09, 2/10 i 19/11) u Dijelu II., Odjeljak 1. kao tetrahidrokanabinol. Njihova priznanja djela su suglasna i s iskazima ispitanih svjedoka i opsežnoj materijalnoj dokumentaciji koja je kao dokaz optužbe priložena u spis.
19. Dakle, niti jedna činjenična tvrdna optužbe vezana za kaznena djela koja su opisana pod točkama 1., 5. i 6. optužnice, nije ostala sporna već je činjenično stanje dokazano izvan svake razumne dvojbe. Dokazano je da su opt. KU, opt. MU i opt. BU djela počinili s izravnom namjerom (dolus prvog stupnja) jer su bili svjesni obilježja djela i htjeli su njihovo počinjenje. Svijest optuženika o protupravnosti i njihova raspravna sposobnost su također nedvojbeno dokazani.
20. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir stupanj krivnje optuženika, svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, kao i sve okolnosti koje utječu na to kazna po mjeri bude lakša ili teža (otegotne i olakotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela te njegov prijašnji život i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.
21. Kao olakotne činjenice u odnosu na opt. KU sud je uzeo njegovo priznanje djela i izraženo kajanje, činjenicu da je otac maloljetnog djeteta, da je zaposlen u Njemačkoj i da uzdržava obitelj te da nije činio nova kaznena djela. U odnosu na opt. DE olakotna okolnost je da je djelo u cijelosti priznao, da je izrazio iskreno kajanje i da se brine o staroj bolesnoj majci, te da nije činio nova djela. U odnosu na opt. BU kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir njegovo priznanje djela i činjenicu da je od početka ovog postupka bio vrlo suradljiv, da se pristojno ponašao tijekom postupka i da je izrazio iskreno kajanje čime je olakšao dovršetak postupka.
22. Činjenice koje predstavljaju one otežavajuće su ranija osuđivanost sva tri optuženika.
23. Shodno navedenom, a prije svega sukladno prijedlogu zamjenice ODO-a, koji su prihvatili imenovani optuženici, sud je svu trojicu optuženika proglasio krivima, te ih je osudio i to: opt. KU i opt. MU svakog na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a opt. BU na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, sve kako je to navedeno u izreci.
24. Nadalje, sud je uvjerenja da nije neophodno izvršenje izrečenih kazni zatvora jer smatra da će se ciljevi opće i specijalne prevencije u odnosu na ove optuženike postići i uvjetnom osudom. Tako su opt. KU i opt. BU izrečene uvjetne osuda s rokom provjere u trajanju od tri godine, dok je opt. ŠE izrečena uvjetna osuda s rokom provjere u trajanju od dvije godine. Ove kaznenopravne sankcije su pravične, pravedne i adekvatne društvenoj opasnosti počinjenih kaznenih djela i počinitelja. Dakle, kazne zatvora se neće izvršiti ako imenovani optuženici u vremenu provjeravanja ne počine novo kazneno djelo jer je sud ocijenio da će i samo izricanje kazne bez njezina izvršenja dovoljno preventivno djelovati na optuženike da ne čine kaznena djela i da će time biti izražen društveno-moralni prijekor zbog počinjenih kaznenih djela koji će utjecati na optuženike kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela, tj. na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela kao i pravednosti kažnjavanja počinitelja. Naposljetku, ovim sankcijama optuženima KU, MU i BU će biti omogućena socijalna reintegracija.
25. Budući da je dokazano da su opt. KU, opt. MU i opt. BU protupravno stekli imovinsku korist, sud je svakom pojedinačno naložio da konkretnu protupravnu korist uplate u državni proračun i to u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a sve kako je to navedeno u izreci pod točkom III. osuđujuće presude.
26. Sva privremeno oduzeta droga će se uništiti nakon pravomoćnosti ove presude, kako je to navedeno u izreci pod točkom III. presude.
27. Opt. KU je dužan ovom sudu platiti trošak kaznenog postupka koji se odnosi na paušalnu svotu koja je odmjerena sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11), kao i složenosti i trajanju ovog kaznenog postupka, te optuženikovim materijalnim prilikama. Opt. MU i opt. BU su zbog lošeg imovnog stanja u cijelosti oslobođeni plaćanja kaznenog postupka jer bi plaćanjem troška dospjeli u situaciju u kojoj bi bila ugrožena njihova egzistencija.
28. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 16. svibnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Ivan Sajter
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DOSTAVITI:
1. ODO Osijek na broj: K-DO-382/2014
2. I-opt. KU
3. Branitelj Mislav Srb, odvjetnik iz Osijeka
4. II-opt. TU
5. Branitelj Dražen Orešković, odvjetnik iz Osijeka
6. III-opt. ĐU
7. Branitelj Dražen Srb, odvjetnik iz Osijeka
8. IV-opt. MU
9. Branitelj Jurica Jurić, odvjetnik iz Đakova
10. V-opt. BU
11. Branitelj Mario Vrabac, odvjetnik iz Osijeka
