REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1168/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja JH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, II Barilovićka 7, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćnici Sanji Nevešćanin Mateša, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mateša & Kapitan d.o.o. iz Zagreba, Kranjčevićeva 11, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Dinka Rebrovića, odvjetnika te zamjenice punomoćnice tuženika Maše Berić, odvjetnice, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 15. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja JH koji glasi:

"Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 donesena 10.07.2023 GOD. radniku JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te da radni odnos tužitelja nije prestao. Nalaže se tuženiku vratiti tužitelja na poslove radnog mjesta šifra G1566 Specijalist za unapređenje procesa obrade šteta u Sektoru za upravljanje naknadama šteta temeljem ugovora o radu od 24.04.2023 god., ili drugo odgovarajuće radno mjesto u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj JH (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 21. kolovoza 2023. navodi da je bio zaposlen kod tuženika CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) na radnom mjestu specijalista za unaprjeđenje procesa obrade šteta u Sektoru za upravljanje naknadama šteta šifre radnog mjesta G1566 na temelju ugovora o radu od 24. travnja 2023. Tužitelj je višegodišnji radnik tuženika u ukupnom trajanju od 16 godina. Tuženik je 10. srpnja 2023. donio odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu protiv koje je tužitelj pravodobno uložio zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio. Tužitelj u tužbi navodi da odluka o otkazu ima formalne nedostatke radi kojih se ne može ispitati jer iz iste nije vidljivo je li tuženik proveo savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom te je li obavijestio nadležnu službu zapošljavanja, odnosno kada, a što je važno za formalnu ispravnost same odluke. Iz e-mail poruke sindikalne povjerenice od 28. lipnja 2023. proizlazi da ista nije dobila službeni popis s imenima i prezimenima radnika kojima će se otkazati ugovor o radu, iz čega proizlazi da odluka o otkazu nije zakonita. Nije vidljivo je li prije odluke o otkazu provedeno savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom, s obzirom da tužitelj ima saznanja da istoj nisu dostavljeni svi potpuni podatci. Nije jasno na temelju kojih kriterija je tužitelj izlučen kao višak, tužitelj je zatražio dostavu kriterija, međutim iste nikada nije dobio. Iz odluke o otkazu nije razvidno je li tužiteljevo radno mjesto ukinuto posebnom odlukom ili Odlukom o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika, a koja je stupila na snagu 28. lipnja 2023. Tužitelj ističe da kod tuženika nije prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je tužitelj radio nego se isti raspoređuju na druge radnike. Međutim, tužitelj za vrijeme otkaznog roka nije oslobođen obveze dolaska na posao, iz čega proizlazi da i nadalje postoji potreba za radom tužitelja. Nakon donošenja odluke o otkazu tuženik je tužitelju ponudio sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu, na temelju kojeg bi bio oslobođen obveze dolaska na posao. Svojim postupanjem tuženik je iskoristio položaj jače strane u radnopravnom odnosu te je izvršio izravnu diskriminaciju i mobing prema tužitelju sve s ciljem da se prihvati ponuđeni sporazum. Slijedom navedenog tužitelj predlaže donijeti presudu kao u izrijeci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik navodi da je radno mjesto tužitelja ukinuto V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika, u odnosu na koju Odluku je tuženik proveo savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom. Odluka o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika stupila je na snagu 28. lipnja 2023. Tuženik je sindikalnoj povjerenici dostavio podatke o potencijalnom kolektivnom višku radnika 16. lipnja 2023., a 29. lipnja 2023. tuženik je dostavio popis radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu, a koji popis sadržava sve podatke sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru. Sindikalna povjerenica očitovala se na taj dopis 3. srpnja 2023. Tuženik je potom 4. srpnja 2023. o provedenom savjetovanju obavijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji se očitovao 5. srpnja 2023. Promašeni su navodi tužitelja da odluka ima formalne nedostatke, s obzirom da radnicima prema odredbi čl. 128 st. 1 Zakona o radu ne smije prestati radni odnos tijekom razdoblja od 30 dana od dostave obavijesti iz čl. 127 st. 5 Zakona o radu nadležnoj službi zapošljavanja. Kako je u odnosu na tužitelja utvrđen otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca i 2 tjedna, istome nije prestao radni odnos u roku manjem od 30 dana od obavijesti nadležnoj službi zapošljavanja. Nisu osnovani navodi tužitelja da je za valjanost odluke o otkazu potrebno navesti datum obavijesti nadležnoj službi za zapošljavanje, s obzirom da je tuženik to učinio u zakonom predviđenim rokovima. Tuženik je poštivao zakonsku proceduru prilikom davanja otkaza te je proveo savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom, a u odnosu na primjenu kriterija tuženik navodi da je tužiteljevo radno mjesto ukinuto te je otkazan ugovor o radu svim usporednim radnicima. S obzirom na navedeno zakonski kriteriji i dodatni kriterij, iako su uzeti u obzir, nisu bili primjenjivi u ovom slučaju jer je ugovor o radu otkazan svim usporednim radnicima. Poslovi koje je tužitelj radio nastavljaju se obavljati u sklopu radnog mjesta direktora Službe za prevenciju zlouporaba i unaprjeđenje procesa koji će se promijeniti na način da će se jednom kvartalno provjeriti procesi unaprjeđenja. Tuženik nadalje ističe da je njegovo pravo osloboditi tužitelja rada za vrijeme otkaznog roka, ali ne i obveza, a razlog zašto nije oslobođen rada je taj što je postojala potreba za dovršenje određenih analiza i primopredajnih poslova. Ponudom sporazuma o prestanku ugovora o radu tuženik je pokušao na miran način postići sporazum oko učinaka otkaza, međutim isti nije potpisan te stoga nije doveo do nepovoljnijeg tretiranja tužitelja u odnosu na ostale radnike. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (str. 5-7, 316-318 spisa), u sporazum od 14. srpnja 2023. (str. 8-10 spisa), u zahtjev za zaštitu prava (str. 11-12 spisa), u ispis e-mail poruka (str. 13-16, 217-219 spisa), u dopis sindikalnoj povjerenici od 15. lipnja 2023. (str. 25-26 spisa), u nacrt Odluke o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika (str. 50-56 spisa), u očitovanje sindikalne povjerenice (str. 58-64 spisa), u Odluku o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta u društvu tuženika od 20. lipnja 2023. (str. 65-96 spisa), u dopis sindikalnoj povjerenici od 16. lipnja 2023. (str. 98-107 spisa), u dopis sindikalnoj povjerenici od 29. lipnja 2023. (str. 108-139 spisa), u Kolektivni ugovor od 26. lipnja 2023. (str. 140-192 spisa), u očitovanje sindikata od 3. srpnja 2023. (str. 193-194 spisa), u dopis Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 4. srpnja 2023. (str. 195-210 spisa), u dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 5. srpnja 2023. (str. 212-215 spisa), u dopis sindikalnoj povjerenici od 7. srpnja 2023. (str. 221-224 spisa), u dopis sindikalne povjerenice od 7. srpnja 2023. (str. 226-228 spisa), u oglas za posao (str. 236 spisa), u opis poslova radnih mjesta (str. 239-240 spisa), u popis radnika (str. 241-265 spisa), u opis poslova radnih mjesta i ugovore o radu za LH i KH (str. 273-288 spisa), saslušani su svjedoci JHŽ (str. 295-296 spisa), GH (str. 297-298 spisa), LHŽ (str. 311-313 spisa) te tužitelj JH kao parnična stranka (str. 313-314 spisa).

4. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz sljedećih razloga.

5. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 10. srpnja 2023.

6. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz dokaza koji prileže spisu da je tužitelj odluku o otkazu zaprimio 10. srpnja 2023., te je protiv iste pravodobno dana 20. srpnja 2023. uložio zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik zaprimio isti dan. Nadalje, nije sporno da tuženik nije odgovorio na zahtjev za zaštitu prava. S obzirom na navedeno za tužitelja je 5. kolovoza 2023. počeo teći rok za podnošenje tužbe sudu, koja tužba je podnesena pravodobno dana 21. kolovoza 2023., s obzirom da je 19. kolovoza 2023. bila subota. Iz navedenog proizlazi da je tužba tužitelja pravodobna i dopuštena, sve sukladno odredbi čl. 133 st. 1 i 2 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR).

7. U odnosu na činjenicu provedenog savjetovanja sa radničkim vijećem prije donošenja odluke o otkazu, a na koju sud također pazi po službenoj dužnosti, sud je izvršio uvid u dopis sindikalnoj povjerenici od 15. lipnja 2023. iz kojeg proizlazi da je ista tim dopisom pozvana na savjetovanje, a vezano uz prijedlog V. izmjena i dopuna Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika. Iz dopisa sindikalne povjerenice od 19. lipnja 2023. proizlazi da se ista očitovala o predloženim promjenama ustroja radnih mjesta te je navela kako smatra da je postupak donošenja odluke i ustroja proveden sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Iz navedenih dopisa proizlazi da je tuženik proveo savjetovanje vezano uz donošenje Odluke o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika.

8. Nadalje, iz dopisa sindikalnoj povjerenici od 16. lipnja 2023. proizlazi da je tim dopisom započeto savjetovanje sukladno odredbama čl. 127 ZR-a, a vezano uz kolektivni višak radnika. Iz e-mail poruke sindikalne povjerenice od 28. lipnja 2023. proizlazi da ista obavještava tuženika kako još uvijek nije dobila službeni popis zaposlenika sa imenima i prezimenima kojima se namjerava otkazati ugovor o radu. Iz dopisa tuženika od 29. lipnja 2023. proizlazi da je u okviru postupka savjetovanja tuženik dostavio sindikalnoj povjerenici podatke o razlozima nastanka kolektivnog viška radnika i popis radnika s osobnim podatcima, duljinom trajanja pojedinačnih otkaznih rokova te procijenjenim iznosom otpremnine. Iz navedenog proizlazi da je tuženik postupio sukladno traženju sindikalne povjerenice iz e-mail poruke od 28. lipnja 2023. To također potvrđuje i očitovanje sindikalne povjerenice od 3. srpnja 2023. iz kojeg je razvidno da je ista razmotrila dostavljene podatke te je utvrdila da je postupak utvrđivanja kolektivnog viška proveden sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru. Upravo taj dopis dokaz je činjenice da je sindikalna povjerenica imala sve potrebne podatke za očitovanje kojeg je dala 3. srpnja 2023.

9. U okviru postupka savjetovanja tuženik je također dopisom od 7. srpnja 2023. sindikalnoj povjerenici dostavio pojedinačnu odluku o namjeravanom otkazu na savjetovanje, a koja se odnosi na tužitelja. Iz dopisa proizlazi da je prijedlog odluke dostavljen u privitku istog. Na navedeni dopis očitovala se sindikalna povjerenica dana 7. srpnja 2023. te je utvrdila da je tuženik primoran otkazati ugovor o radu tužitelju te da je postupak otkazivanja prema njenom mišljenju proveden sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru.

10. Na okolnost provedenog savjetovanja sud je izveo dokaz saslušanjem svjedokinje JHŽ iz čijeg iskaza proizlazi da ista radi kod tuženika kao sindikalna povjerenica Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju Hrvatske. Budući da kod tuženika nije ustrojeno radničko vijeće ista ima ovlasti radničkog vijeća. Svjedokinja potvrđuje u iskazu da je provedeno savjetovanje, zna da ju je u jednom trenutku tužitelj kontaktirao vezano uz primjenu kriterija, na što ga je ona uputila na ljudske resurse jer nema kriterije. Zna da je tuženik primijenio zakonske kriterije te je dodao dodatni kriterij uspješnosti na radnom mjestu. Svjedokinja potvrđuje činjenicu da je provedeno savjetovanje i u pogledu izmjena organizacije rada tuženika i u pogledu individualnih odluka o otkazu. Prema njenim saznanjima radno mjesto tužitelja je ukinuto, na tom radnom mjestu bile su zaposlene tri osobe. Navodi da je vidjela kriterije, ali se ne sjeća kriterija za svakog pojedinačno, a ne zna je li došlo do primjene kriterija na tužitelja. Ne sjeća se što je navedeno u odluci o otkazu da se radno mjesto ukida ili smanjuje broj izvršitelja. Zna da su sva tri radnika s tog radnog mjesta ušli u program zbrinjavanja viška radnika i donesen je nacrt odluke o otkazu. Misli da je jednom radniku naknadno ponuđeno drugo radno mjesto.

11. Sud je također izvršio uvid u dopis Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kojeg je tuženik uputio 4. srpnja 2023. te je utvrdio da je tuženik poslao obavijest nadležnoj službi zapošljavanja prije donošenja odluke o otkazu. Hrvatski zavod za zapošljavanje očitovao se na primljeni dopis dana 5. srpnja 2023. te nije zatražio odgodu otkazivanja ugovora o radu.

12. U odnosu na navode tužitelja da nije poštivan rok iz čl. 128 st. 1 ZR-a, a vezano uz dopis Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sud je utvrdio da je tuženik postupio sukladno tom roku, s obzirom da se Hrvatski zavod za zapošljavanje očitovao svojim dopisom od 5. srpnja 2023., a tužitelju nije prestao radni odnos prije 5. kolovoza 2023., s obzirom da mu je prema odluci o otkazu od 10. srpnja 2023. utvrđen otkazni rok u trajanju od 2 mjeseca i 2 tjedna, koji nije istekao do 5. kolovoza 2023.

13. Slijedom svih navedenih dokaza, dopisa koji su upućeni sindikalnoj povjerenici s ovlastima radničkog vijeća te njezinim očitovanjima, kao i dopisa koji je upućen Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno kojeg je uputio Hrvatski zavod za zapošljavanje, sud je utvrdio da je tuženik prije donošenja odluke o otkazu proveo zakonit postupak savjetovanja sa sindikalnom povjerenicom koja ima ovlasti radničkog vijeća, sukladno odredbi čl. 127 i čl. 150 ZR-a. Stoga odluka o otkazu nije ništetna iz razloga predviđenog odredbom čl. 150 st. 12 ZR-a.

14. Iz odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 10. srpnja 2023. proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta specijalist za unaprjeđenje procesa obrade šteta šifre G1566 u Sektoru za upravljanje naknadama šteta. Iz obrazloženja odluke o otkazu proizlazi da kod tuženika postoji potreba za otkazivanjem ugovora o radu tužitelju zbog smanjenja broja izvršitelja na predmetnom radnom mjestu, a uslijed organizacijskih razloga. Tuženik organizacijski i procesno ne odgovara potrebama pa se nastavlja postupak reorganizacije koji ima za posljedicu ukidanje radnih mjesta i smanjenje izvršitelja na pojedinim radnim mjestima. S obzirom na postupak optimizacije poslovnih procesa, automatizacije i digitalizacije poslovanja utvrđeni su viškovi radnika na više poslovnih procesa, a između ostalih i na poslovima procjene i obrade šteta. Stoga je došlo do viška radnika u više sektora, između kojih je i Sektor za upravljanje naknadama šteta. Uslijed nepovoljnih gospodarskih uvjeta i inflacije tuženik je primoran racionalizirati troškove poslovanja, s obzirom da se naknade štete isplaćuju prema aktualnim tržišnim cijenama, a premije su naplaćene u vrijeme prije inflacije. Stoga se kod tuženika smanjuje broj rukovodećih/koordinacijskih pozicija i prenošenje dijela poslova na više razine rukovođenja. Također se ukidaju radna mjesta za koje je kontinuitet poslovanja pokazao da nisu nužni za daljnji razvoj i održivost poslovanja. Nadalje, dolazi do spajanja poslovnih procesa po srodnosti u organizacijskim jedinicama, a koje sve promjene se reflektiraju na više sektora, između kojih je i sektor za upravljanje naknadama šteta. Tuženik ističe da će takva organizacija rada biti kvalitetnija, ekonomičnija te da će doprinijeti efikasnosti poslovanja. Opisane promjene društvo je formalno provelo kroz donošenje Odluke o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika koje su stupile na snagu 28. lipnja 2023. Konkretno, u odnosu na poslove tužitelja prestala je potreba zbog smanjenog opsega posla na procesima unaprjeđenja te će se poslovi samo djelomično nastaviti unutar radnog mjesta Direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unaprjeđenje procesa obrade šteta za lobove imovine, dok će se za lob motornih vozila provoditi isključivo prevencija zloupotrebe šteta. Stoga tuženik donosi odluku o ukidanju radnog mjesta tužitelja kao i odluku o otkazu ugovora o radu. U odluci se dalje navodi da je tuženik primijenio zakonske i dodatni kriterij uspješnosti u radu, te je odlučio tužitelju otkazati ugovor o radu.

15. Tužitelj u svom zahtjevu za zaštitu prava u bitnome navodi kao u tužbi.

16. Spisu prileži sporazum o prestanku ugovora o radu od 14. srpnja 2023., na kojeg se tužitelj poziva u tužbi, međutim isti nije relevantan za rješenje ovog spora jer je razvidno kako nije potpisan od strane parničnih stranaka niti je proizveo ikakav učinak. Tužitelju nije prestao radni odnos na temelju tog sporazuma te isti nije od utjecaja na zakonitost odluke o otkazu.

17. Spisu prileži Odluka o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika od 20. lipnja 2023. (dalje u tekstu: Odluka) iz koje proizlazi da se u Sektoru za upravljanje naknadama šteta ukida radno mjesto Specijalist za unapređenje procesa obrade šteta – šifra G1566 te se poslovi prestaju obavljati kontinuirano, posebno za lob usjeva i nasada i imovine, dok će za motorna vozila iste povremeno obavljati Ekspert u Službi za unaprjeđenje procesa obrade šteta. Među strankama nije sporno da je navedena Odluka stupila na snagu 28. lipnja 2023.

18. Tužitelj tijekom postupka ističe da se njegovi poslovi i dalje obavljaju i to da ih obavljaju djelatnici KH i LH, što znači da radno mjesto nije ukinuto. U odnosu na te navode tuženik je naveo da je LH zaposlen na radnom mjestu Specijaliste prevencije zlouporaba, što je u potpunosti različito radno mjesto u odnosu na tužiteljevo, LH kao dipl. ing. prometne struke bavi se štetama na motornim vozilima, čime se tužitelj nije bavio. LH nije bio usporedni radnik s tužiteljem niti radi na tužiteljevom radnom mjestu koje je ukinuto. Nadalje, djelatnik KH je bio usporedni radnik u odnosu na tužitelja, međutim u odnosu na njega donesena je odluka o otkazu ugovora o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora za poslove Eksperta prevencije zlouporaba. Opis poslova tog radnog mjesta različit je od tužiteljevog, a ujedno tužitelj nije ispunjavao uvjete za obavljanje poslova tog radnog mjesta, s obzirom da ima srednju stručnu spremu, a za radno mjesto eksperta traži se visoka stručna sprema. Tuženik je u spis dostavio opise poslova radnih mjesta specijalista za unaprjeđenje procesa obrade šteta (tužiteljevo radno mjesto), eksperta prevencije zlouporaba te specijalista prevencije zlouporaba iz kojih je razvidno da se ne radi o istim poslovima. Tužitelj je također naveo da je u odjelu zaposlena nova radnica UH, u odnosu na koje navode tuženik ističe da je ista kao dipl. pravnica s položenim pravosudnim ispitom zaposlena na radnom mjestu eksperta prevencije zlouporaba radi vođenja imovinsko pravnih zahtjeva koji proizlaze iz kaznenih djela u okviru kaznenih postupaka. Iz opisa poslova radnog mjesta eksperta prevencije zlouporaba proizlazi da se radi o puno većem broju poslova koji se obavljaju, a ujedno radi se o specifičnim pravnim poslovima kao što su postavljanje imovinsko pravnih zahtjeva u kaznenim postupcima, zastupanje u sudskim kaznenim predmetima i slično, koji se poslovi nisu obavljali u okviru tužiteljevog radnog mjesta niti je isti stručno kvalificiran za takve poslove.

19. Vezano uz razloge otkazivanja ugovora o radu tužitelju i navoda da nije prestala potreba za obavljanjem poslova tužiteljevog radnog mjesta, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka GH i LHŽ te tužitelja kao parnične stranke.

20. Iz iskaza svjedoka GH u bitnome proizlazi da radi kao direktor službe za prevenciju zlouporabe i unaprjeđenja procesa obrade šteta. Tužitelju je bio nadređeni djelatnik. Tuženik je 2023. proveo internu reorganizaciju u okviru koje je ukinuo tužiteljevo radno mjesto. Na istom radnom mjestu radila je i HH, koja je također zahvaćena reorganizacijom. Oni su revidirali već zatvorene štete kako bi detektirali eventualne propuste i zlouporabe. Njihov posao odnosio se isključivo na imovinske štete. Više se ne rade poslovi revidiranja zatvorenih šteta već je napor usmjeren na reviziju otvorenih postupaka šteta i to samo u odnosu na štete na motornim vozilima. Postupak revizije sada se radi samo na otvorenim predmetima jer je to učinkovitije budući da se može stopirati isplata štete, dok je kod zatvorenih predmeta teško naknadno povratiti isplaćeni iznos. Od otkazivanja ugovora o radu tužitelju nisu radili reviziju zatvorenih predmeta, ako bi se to i radilo radit će se u manjem opsegu i na ciljanom uzorku. Tužitelj je radio na dnevnoj bazi kontrole predmeta u punom radnom vremenu i to su bili njegovi jedini poslovi. KH radio je na istoj poziciji kao i tužitelj, međutim radio je motorna vozila. Njegovo radno mjesto je ukinuto, on je dobio izmijenjeni ugovor o radu i radi na drugom radnom mjestu. Uvjeti su viša ili visoka stručna sprema i iskustvo u obradi šteta motornih vozila. LH nikada nije radio na radnom mjestu na kojem je radio tužitelj, a također se traži visoka ili viša stručna sprema i tehnička znanja vezana uz motorna vozila. UH je diplomirana pravnica koja radi na poslovima imovinsko pravnih zahtjeva u okviru kaznenih postupaka. Tužitelj je u vrijeme otkaznog roka imao pravo na korištenje godišnjeg odmora, dio tog razdoblja je radio, imao je set šteta za reviziju i sam je iskazao želju da završi reviziju na tim predmetima. Tužitelju nisu dodjeljivani drugi ili novi radni zadatci. Unutar službe kojoj je svjedok na čelu nije bilo slobodnih radnih mjesta na koja bi tužitelj mogao biti raspoređen.

21. Svjedokinja LHŽ u bitnome navodi da je bila na poziciji voditeljice tima za radne odnose u sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. 2023. provedena je reorganizacija poslovanja kod tuženika te se išlo na kolektivni višak radnika. Pojedini menadžeri utvrdili su pozicije koje su višak i o tome su izvijestili ljudske potencijale. U odnosu na tužitelja nadležan menadžer bio je GH. On je izvijestio da u njegovom odjelu postoje dva odvojena poslovna procesa u odnosu na štete na imovini, jedan se odnosi na kontrolu već zatvorenih predmeta, a drugi na sprječavanje zlouporaba u tekućim štetama. GH je zaključio da će se u budućnosti dati naglasak na prevenciju zlouporabe i to u odnosu na motorna vozila, dok će se zatvorene štete s vremena na vrijeme pregledati slučajnim odabirom te je zaključio da on to može odraditi kao direktor. Na tužiteljevom radnom mjestu radila su tri djelatnika, HH, KH i tužitelj. GH je zaključio da se ta pozicija može ukinuti i svi troje su dobili otkaz. KH dobio je otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora jer se pružila mogućnost da radi prevencije zlouporabe u odnosu na štete motornih vozila. Odlučeno je da se njemu ponudi taj posao jer je imao dvostruko više staža od ostalih kolega u pogledu šteta motornih vozila, a ujedno ima visoku stručnu spremu strojarskog smjera, što je prednost za motorna vozila. Poslovi tužitelja se više ne obavljaju u okviru nekog radnog mjesta, te poslove je direktor preuzeo na sebe, a u pogledu motornih vozila rade se samo prevencije zlouporaba. UH ne obavlja posao kojeg je obavljao tužitelj jer kao diplomirana pravnica obavlja poslove koji su vezani uz kaznene postupke. Svjedokinja dalje navodi da su primijenili bodovanje po zakonskim i dodatnim kriterijima i u odnosu na tužitelja te djelatnike KH i HH, koji su po broju bodova bili izjednačeni, a radno mjesto je ukinuto. Svjedokinja nema saznanja da se tužitelj prijavio za neku otvorenu poziciju putem intraneta, a formalno mu nije ponuđeno niti jedno drugo radno mjesto.

22. Tužitelj u svom iskazu navodi da je u početku radio u podružnici u Dubrovniku gdje je obavljao procjene štete i likvidaciju šteta na imovini. 2015. dolazi u Zagreb na poziv nadređenih te radi likvidaciju imovinskih šteta koje su malo kompleksnije. 2020. uslijed obima posla i narušenog zdravlja počinje dobivati negativne ocjene od voditelja te je tada zatražio sastanak sa nadređenima i preuzeo posao vezan uz unaprjeđenje procesa i obrade štete na imovini. U okviru tog posla pregledavaju se već zatvoreni slučajevi s ciljem unaprjeđenja procesa i sprječavanja zlouporaba. Te poslove radili su još HH, u odnosu na štete na usjevima, KH u odnosu na štete na motornim vozilima te tužitelj u odnosu na štete na imovini. Uredno je obavljao svoje radne zadatke te je predlagao nova rješenja. Kada su 2023. izviješteni o tome da se ide sa otpuštanjima, direktor GH rekao je da se to ne tiče tog odjela, nakon čega ipak kaže da će ići otpuštanja u njihovom odjelu. Početkom lipnja direktor je tužitelja i kolegicu HH izvijestio da su višak. 10. srpnja 2023. dobio je odluku o otkazu, a direktor GH je rekao da se poslovi moraju završiti i da poslovi idu dalje, a nakon što je odbio potpisati sporazum došlo je do negodovanja te je tužitelj odradio do kraja otkazni rok umanjen za godišnji odmor. Tijekom srpnja i kolovoza bili su otvoreni natječaji za pozicije likvidatora imovinskih šteta i procjenitelja imovinskih šteta. Nije vidio smisla da se prijavljuje jer je dobio otkaz. U postupku otkazivanja tužitelju nisu predočeni bodovi prema zakonskim i dodatnim kriterijima, kasnije je saznao da je kolegica HH imala 8 bodova, a tužitelj i KH 7 bodova. Tužitelj navodi da je po struci elektrotehničar srednje stručne spreme.

23. Tuženik je u spis dostavio i tabelu sa bodovima prema zakonskim i dodatnim kriterijima iz koje proizlazi da je HH imala 8 bodova, a tužitelj i KH 7 bodova.

24. Iz svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je odluka o otkazu dopuštena i zakonita. Kao što je ranije navedeno tuženik je u cijelosti proveo postupak otkazivanja sukladno odredbama ZR-a, posebno u pogledu savjetovanja sa sindikalnom povjerenicom te provedbe organizacijskih promjena. Osim što je uvidom u Odluku utvrđeno da je tužiteljevo radno mjesto ukinuto, navedeno je potvrđeno i iskazima svjedoka i tužitelja, budući da je svjedok GH u svom iskazu jasno naveo da je radno mjesto tužitelja ukinuto te da se ti poslovi više ne obavljaju u okviru nekog konkretnog radnog mjesta. Navode svjedoka GH nije opovrgnuo niti tužitelj koji nije s uspjehom dokazao svoje navode da se ti poslovi i dalje rade kod tuženika i da ih obavljaju LH, KH odnosno UH. Tuženik je s uspjehom i uz priložene dokaze opovrgnuo navode tužitelja da bi ti djelatnici obavljali poslove koje je radio tužitelj prije otkaza. To ne proizlazi niti iz iskaza svjedoka, a demantirano je i uvidom u ugovore o radu, odnosno opise poslova radnih mjesta tih djelatnika.

25. Stoga je iz svih izvedenih dokaza sud utvrdio da je u okviru organizacijskih promjena tuženik donio odluku o ukidanju radnog mjesta tužitelja, koja odluka je formalizirana kroz Odluku o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta kod tuženika koja je stupila na snagu 28. lipnja 2023.

26. Sukladno odredbi čl. 115 st. 1 t. 1 ZR-a poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). U ovom slučaju uslijed organizacijskih razloga koji su provedeni zbog gospodarskih okolnosti, ukinuto je tužiteljevo radno mjesto što predstavlja opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

27. Na zakonitost odluke o otkazu ne utječe činjenica što je u jednom dijelu teksta odluke navedeno da postoji potreba za otkazivanjem ugovora o radu tužitelju zbog smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu, s obzirom da je u dijelu obrazloženja koje se odnosi na tužitelja i poslove koje je on obavljao jasno navedeno da je prestala potreba za njegovim poslovima zbog smanjenog opsega posla na procesima unaprjeđenja koji će se samo djelomično nastaviti unutar radnog mjesta direktora službe. Iz tog razloga donesena je odluka o ukidanju radnog mjesta tužitelja. Znači, u dijelu obrazloženja koje se referira na konkretne poslove koje je tužitelj obavljao i radno mjesto tužitelja jasno je navedeno da se radi o ukidanju radnog mjesta, a što je potvrđeno i iz dokumentacije koja prileži spisu.

28. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je odluka o otkazu zakonita i dopuštena, radi čega je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti i donijeti presudu kao u izrijeci. S obzirom da je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se traži utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu, valjalo je odbiti i zahtjev za vraćanje na rad, jer za prihvaćanje istog nema pravne osnove, sve sukladno odredbi čl. 124 st. 1 ZR-a.

29. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da stranka koja je u cijelosti izgubila parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.

30. Trošak tuženika odnosi se na trošak jednokratne nagrade iz Tbr. 7/2 Tarife u iznosu od 400,00 eura, kojem iznosu se ima pridodati iznos od 100,00 eura na ime 25% PDV- a (Tbr. 46), što ukupno iznosi 500,00 eura koji trošak je tužitelj dužan naknaditi tuženiku, sve sukladno Tbr. 52/4 Tarife.

31. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka nije osnovan, budući da se na ovaj predmet primjenjuje Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22), a sve sukladno odredbi Tbr. 52/4 Tarife. Stoga tuženik ima pravo na trošak u visini ranije Tarife, odnosno one koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka.

U Zagrebu 15. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.