REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-4836/2018-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske – Ministarstva pravosuđa, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 31. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja PĐ, odvjetničke vježbenice i zakonskog zastupnika tužene, AĐ, savjetnika, **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj – Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, da tužitelju TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 144,38 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 62,77 EUR od 16. kolovoza 2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 73,79 EUR od 16. siječnja 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-7,83 EUR od 16. kolovoza 2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj – Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, da tužitelju TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 777,21 EUR, uvećano za zatezne kamate koje na taj iznos teku od 15. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troška postupka u preostalom iznosu od 265,62 EUR uvećan za zatezne kamate tekuće od 15. svibnja 2025. do isplate.

IV Odbija se zahtjev tužene Republike Hrvatske – Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587 za naknadu troška postupka u iznosu od 400,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Odjela za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl. 44. st. 1. točka 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 93/08., 89/12., 104/13. – osnovni tekst i Dodatak I broj 150/13., Dodatak II broj broj 153/13. i Dodatak III broj 71/16.) i čl. 38. st. 1. točka 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17.) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Navedenim Kolektivnim ugovorima utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran člancima 44. st. 6. i 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 104/13.) i 38. st. 6. i 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17.). Tužena nije evidentirala, pa stoga niti isplaćivala naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tužena u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 7. lipnja 2013. pa do dana podnošenja tužbe, odnosno do 10. rujna 2018. Tužitelj također navodi da se obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora od 1. kolovoza 2016.

2. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže naložiti tuženiku isplatu iznosa od 144,38 EUR bruto na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

3. U odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, jer je tužitelju u utuženom razdoblju isplaćena naknada za prekovremeni rad. Tijekom postupka navodi da je u predmetnom razdoblju, tužitelj do 31. prosinca 2013. bio raspoređen u zvanju stariji pravosudni policajac na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja u Ispostavi - Pododsjeku osiguranja u [adresa], Područnoj jedinici - Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjelu pravosudne policije, Službi osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/12-01/551, Ur.broj: 514-02-01- 01-02-12-1 od 1. listopada 2012. Od 1. siječnja 2014. do 9. kolovoza 2016. imenovani je bio raspoređen na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja – stariji pravosudni policajac u Ispostavi - Pododsjeku osiguranja u [adresa], Područnoj jedinici Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I-112-02/13-01/307, Ur.broj: 514-02-01- 01-01-13-1 od 16. prosinca 2013. U razdoblju od 10. kolovoza 2016. do 30. studenog 2017. imenovani je radio u [adresa], Područnoj jedinici - Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciji pravosuđa, što je vidljivo iz rješenja o rasporedu Ministarstva pravosuđa Klasa: UP/I- 112-02/17-01/517, Ur.broj: 514-02-01-01-02-17-01 od 17. studenog 2017. Na navedenim radnim mjestima, imenovanom je sukladno članku 8. točke 8. Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi („Narodne novine" broj 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 2/17), utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 10%. Nadalje, u predmetnom razdoblju na snazi su bili Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike („Narodne novine" broj 104/13) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike („Narodne novine broj 112/17, 12/18) koji su, tekstualno isto, propisivali da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Također isti su u članku 44. KU 104/13, odnosno članku 38. KU 112/17 propisivali da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to: za rad noću 40% za prekovremeni radi 50% za rad subotom 25% za rad nedjeljom 35% za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150% za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10% za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10% za rad u turnusu 5% Tako utvrđeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Obzirom da je imenovani u predmetnom razdoblju radio na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće, sukladno gore navedenim člancima Kolektivnog ugovora, obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete radi i za zvanje. Iz evidencija prisutnosti vidljivo da je imenovani u predmetnom razdoblju radio u turnusima i smjenama. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 druge 2 treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoží s 8 sati. Iz navedenog slijedi da službenici koji su radili na blagdan imaju pravo na uvećanje plaće za taj dan za 150%. Također, ukoliko su radili u smjeni ili turnusu imaju pravo na uvećanje plaće za 10%, odnosno 5%, ukoliko se međusobno takvi dodaci ne isključuju. Ako im odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, imaju pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, odnosno 50%. Ministarstvo pravosuđa je imenovanom isplatilo sve dodatke za prekovremeni rad blagdanom koji pada od ponedjeljka do petka, slijedom čega je zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan, pa predlaže isti odbiti uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), rješenja o rasporedu od 10. kolovoza 2016. (list 18-20 spisa), rješenja o rasporedu od 16. prosinca 2013. (list 21-23, 109-110 spisa), rješenja od 12. ožujka 2013. (list 24 spisa), rješenja o rasporedu od 1. listopada 2012. (list 25- 27, 111-113 spisa), rješenja o rasporedu od 31. svibnja 2010. (list 28-29 spisa), obračuna plaće od lipnja 2013. do lipnja 2016. (list 30-90 spisa), evidencija plaćenih sati za razdoblje od lipnja 2013. do rujna 2018. (list 101 spisa), obračuna plaće od prosinca 2017. do kolovoza 2018. (list 102-105 spisa), rješenja o rasporedu od 17. studenog 2017. (list 106 spisa), rješenja o rasporedu od 10. kolovoza 2016. (list 107- 108 spisa), obračuna rada u turnusima (list 114-169 spisa), obračuna plaće od lipnja 2013. do rujna 2018. (list 209-336 spisa), tablične rekapitulacije prekovremenih sati (list 363-366 spisa), te druge dokumentacije koja je priložena spisu. Također je proveden dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. od 21. svibnja 2019. (list 187-192 spisa) i dokaz dopunskim knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. od 5. studenog 2020. (list 350-357 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Na ročištu 31. ožujka 2025. stranke su suglasno izjavile da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga te su predložili zaključenje glavne rasprave pa je sud, uz suglasnost stranaka, odlučio da se dokazi neće više izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

7. Predmet spora, nakon konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u podnesku od 12. listopada 2022., je zahtjev tužitelja za isplatu razlike bruto plaće za razdoblje od srpnja 2017. do srpnja 2018. u iznosu od 144,38 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinačnog iznos pa do isplate, kao razlike bruto plaće po osnovi prekovremenog rada tužitelja (za srpanj 2017., prosinac 2017. i srpanj 2018.).

8. Iz priloženih Rješenja o rasporedu proizlazi da je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto kod tuženika, kao ovlaštena službena osoba, a što tuženik niti ne spori.

9. Tijekom postupka, a na okolnost visine tužbenog zahtjeva, provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. U svom nalazu i mišljenju od 21. svibnja 2019. sudski vještak Zrinko Ručević je utvrdio, a u skladu s postavljenim zadatkom suda, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, kako neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje iznosi ukupno 162,85 EUR (1.226,96 kn), a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih prikazani su u Tabeli 1, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja. U odnosu na naknadno dostavljenu dokumentaciju, iznesene prigovore od strane tužene, kao i u odnosu na prijedlog tužitelja da se izradi dopunski nalaz i mišljenje obzirom spisu nije bila priložena cjelokupna dokumentacija, sudski vještak Zrinko Ručević je izradio dopunski nalaz i mišljenje od 5. studenog 2020. u kojem je utvrdio da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, ne uzimajući u obzir prenesene prekovremene sate iz prethodnog razdoblja, za utuženo razdoblje od lipnja 2013. do zaključno rujna 2018. iznosi ukupno 144,38 EUR (1.087,86 kn), a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u Tabeli 1a nalaza. Također je utvrdio da je tužitelju s osnova prekovremenog rada isplaćeno 3 sata više odnosno isplaćena mu je veća bruto plaća u ukupnom iznosu od 10,62 EUR (80,05 kn), uzimajući u obzir prenesene prekovremene sate iz prethodnog razdoblja, za utuženo razdoblje (obračuni su dani u Tabeli 1b iz nalaza).

10. Sudski vještak Zrinko Ručević svoj nalaz i mišljenje od 19. svibnja 2019., obrazlaže na način da navodi da je tužitelj državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, Odjelu za osiguranja pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na neisplaćene prekovremene sate za razdoblje od 7. lipnja 2013. do 10. rujna 2018. u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 104/13. i identično je propisao čl. 38. KU 112/17.) uvećava se:

- za rad noću 40%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad u drugoj smjeni 10%,

- za rad u turnusu 5%.

Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Uvidom u obračunske liste plaća tužitelja, vještak je utvrdio da je tužitelju u utuženom periodu isplaćivan minuli rad, dodatak za posebne uvjete rada u visini od 10%, te dodatak za vjernost, a koji su uzeti u obzir pri izračunu prekovremenih sati u skladu s odredbama Kolektivnih ugovora.

Iz evidencije radnog vremena, vještak je utvrdio:

- broj pojedinih vrsta sati (redovan rad, godišnji odmor, bolovanje i sl.);

- svi sati rada iskazani u evidencijama odgovaraju broju sati iskazanim i isplaćenim u platnim listama;

-tužitelj je radio u smjenama po 8 sati u razdoblju od lipnja 2013. do rujna 2015.;

-tužitelj je radio samo u poslijepodnevnoj smjeni po 8 sati u razdoblju od listopada 2015. do srpnja 2017.;

-tužitelj je radio u turnusima (po 12 sati) i u smjenama od kolovoza 2017. do kraja utuženog razdoblja.

Stoga je sudski vještak sačinio izračun na način da je redovni mjesečni fond radnih sata iskazao kao umnožak broja radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (u fond ne ulaze blagdani i neradni dani). U dopunskom nalazu i mišljenju od 5. studenog 2020. sudski vještak je uzeo u obzir naknadno dostavljenu radnopravnu dokumentaciju te je sačinio prvu varijantu dopunskog vještačenja (Tabela 1a) u kojem je izradio izračun ostvarenih, a neplaćenih prekovremenih sati, ne uzimajući u obzir isplaćene prekovremene sate prenesene iz prethodnog razdoblja, kao i u osnovnom nalazu i mišljenju. U drugoj varijanti (Tabela 1b) sudski vještak je obuhvatio sve mjesece utuženog razdoblja, neovisno da li je u određenom mjesecu bio blagdan i neovisno o tome da li je tužitelj radio na blagdan odnosno vještak je prilikom izračuna obuhvatio mjesece u kojima su isplaćeni prekovremeni sati preneseni iz prethodnog razdoblja. Sudski vještak je u dopunskom nalazu i mišljenju utvrdio da tužena nije evidentirala korištenje slobodnih dana s osnova prekovremenog rada, niti je u spis dostavljena bilo kakva dokumentacija s tog osnova.

11. Nakon zaprimanja dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zrinka Ručevića od 5. studenog 2020., tužitelj nije isticao prigovore na zaprimljeni nalaz i mišljenje te je podneskom od 22. ožujka 2021. uredio tužbeni zahtjev na način da je prihvatio varijantu iz Tabele 1a te od tužene potražuje isplatu iznosa od 144,38 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Podneskom od 22. studenog 2021. tužena nije prigovarala zaprimljenom dopunskom nalazu i mišljenju te se očitovala da ne predlaže saslušanje vještaka na ročištu. Tužena je istaknula da je suglasna isključivo s varijantom izračuna vještaka iz Tabele 1b prema kojoj je tužitelju u utuženom razdoblju isplaćeno više prekovremenih sati nego što ih je ostvario.

12. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zrinka Ručevića te njegovu dopunu prihvatio kao stručne i objektivne, izrađene temeljem dokumentacije koja je priložena sudskom spisu te temeljem važećih Kolektivnih ugovora. Stoga je, u ovoj fazi postupka, sporno koja je varijanta izračuna sudskog vještaka ispravna, a to predstavlja pravno pitanje o kojem odlučuje sud.

13. Prema čl. 44. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike s pripadajućim dodacima ("Narodne novine" broj 104/13.,150/13., 153/13., 71/16. i 123/16.) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, i to:

– za rad noću 40%

– za prekovremeni rad 50%

– za rad subotom 25%

– za rad nedjeljom 35%

– za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%

– za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%

– za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

– za rad u turnusu 5%.

St. 2 istog članka propisano je da se dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. St. 6. i 7. propisano je da se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. St. 8. propisano je da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. St. 9. je propisano da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Dok je st. 10. propisano da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. St. 12. je propisano da je redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. St. 13. propisano je da se prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno ne isključuju. St. 14. propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Odredbi čl. 44. identična je odredba čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17., 12/18.).

14. Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) dala je slijedeća obvezujuća tumačenja:

- S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema čl. 41. Kolektivnog ugovora osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. st.3. Kolektivnog ugovora). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.)

- Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fond radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

- Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

- Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (čl. 41. st. 2. i čl. 44. st. 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz č. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.).

15. Imajući u vidu prethodno navedeno sud prihvaća osnovni nalaz i mišljenje vještaka od 21. svibnja 2019. koji je dopunjen nalazom i mišljenjem od 5. studenog 2020. u prvoj varijanti (Tabela 1a) budući da je vještak sačinio taj dio nalaza na temelju cjelokupne dostavljene dokumentacije, a u skladu s prethodno citiranim odredbama važećih Kolektivnih ugovora te tumačenjima Zajedničke komisije. Sudski vještak je, dakle, redovni mjesečni fond radnih sati iskazivao kao umnožak radnih dana u mjesecu i 8 sati dnevnog rada (bez blagdana i neradnih dana). Uvećanje plaće za prekovremeni rad obračunavao je na osnovnu plaću. Stoga je sud utvrdio da tužitelju nije isplaćena razlika bruto plaće po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje u iznosu od 144,38 EUR (1.087,86 kn) i to ne uzimajući u obzir prenesene prekovremene sate iz prethodnog razdoblja.

16. U odnosu na prigovore tužene da vještak prilikom izračuna obuhvati mjesece u kojima su isplaćeni prekovremeni sati iz prethodnog razdoblja te da obuhvati i slobodne dane koje je koristio po osnovi odrađenih prekovremenih sati, sud navodi slijedeće. U konkretnom slučaju tužena nije dostavila u spis dokaze odnosno rješenja da je tužitelj koristio slobodne dane po osnovi prekovremenih sati sukladno odredbi čl. 44. st. 14. i čl. 38. st. 14. Kolektivnih ugovor za državne službenike i namještenike važeće u utuženom razdoblju, pa stoga vještak prilikom sačinjavanja osnovnog i dopunskog nalaza i mišljenja nije mogao uzeti u obzir eventualno korištene slobodne dane po osnovi prekovremenog rada. Vezano za prigovor da se prilikom izračuna visine tužiteljeva potraživanja obuhvate i mjeseci u kojima su isplaćeni prekovremeni sati preneseni iz prethodnog razdoblja, sud smatra da se u konkretnom slučaju ne može navedeno uzeti u obzir. Naime, iz dokumentacije koja je dostavljena u spis (evidencije radnih vremena i isplatne liste) za utuženo razdoblje vještak je utvrdio da je:

-tužitelj je radio u smjenama po 8 sati u razdoblju od lipnja 2013. do rujna 2015.;

-tužitelj je radio samo u poslijepodnevnoj smjeni po 8 sati u razdoblju od listopada 2015. do srpnja 2017.;

-tužitelj je radio u turnusima (po 12 sati) i u smjenama od kolovoza 2017. do kraja utuženog razdoblja.

Tužena nije dostavila u sudski spis dokaz da je tužitelj u utuženom periodu radio u nejednakom rasporedu radnog vremena ili da je radio u preraspodjeli radnog vremena sukladno odredbi čl. 66. i 67. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14. i 127/.17.) te stoga sud smatra da nema osnove za uračunavanje isplaćenih prekovremenih sati prenesenih iz prethodnog razdoblja. Dodatno se ističe da je odredbom čl. 1112. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) propisano da tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Sud smatra da je tužena, u konkretnom slučaju, isplaćivala tužitelju dodatak na plaću za prekovremeni rad u pojedinim mjesecima utuženog razdoblja, znajući da nije u obvezi izvršiti isplatu prema važećim propisima i Kolektivnim ugovorenim za državne službenike i namještenike. Tužena je imala sve relevantne podatke (evidencije o radnom vremenu za tužitelja) da pravilno obračuna i isplati plaću u utuženom razdoblju. Kako je tužena znala da u pojedinim mjesecima nije dužna platiti više od onog iznosa plaće za što ima podlogu u stvarno odrađenim satima u pojedinom mjeseci, stoga nema pravo tražiti uračunavanje više isplaćenih prekovremenih sati prenesenih iz prethodnog mjeseca koje su tužitelju isplaćeni.

17. Stoga je, kao osnovan, prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 144,38 EUR (1.087,86 kn) bruto bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja.

18. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec.

19. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO).

20. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno cijenjeni jer isti nisu bili odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP, te su troškovi dosuđeni tužitelju koji je u cijelosti uspio u postupku. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., dalje: OT), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelju je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora - 25 bodova, sastava tužbe - 25 bodova (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 27. rujna 2018., 17. siječnja 2019., 27. lipnja 2019. i 31. siječnja 2020. - svaki po 25 bodova (Tbr. 8/1), sastava podnesaka od 22. ožujka 2021. i 13. listopada 2022. - svaki po 12,5 bodova (Tbr. 8/3), sastava podneska od 9. travnja 2019. – 6,25 bodova (Tbr. 8/4), pristupa na ročišta 5. prosinca 2018. i 31. ožujka 2025. - svako po 25 bodova (Tbr.9.1. OT). Tužitelju je priznato ukupno 231,25 bodova, što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 462,50 EUR, a uvećano za PDV, ukupno iznosi 578,13 EUR. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR jer je bio nužan za vođenje ovog postupka. Stoga je tužitelju priznat trošak u sveukupnom iznosu od 777,21 EUR. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 9. travnja 2019. jer trošak jednog podneska tužitelj zatražio dva puta, te trošak sastava podneska od 28. ožujka 2025. jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO. Stoga je odlučeno kao u točki II i III izreke presude.

23. Zahtjev tužene za naknadu troška postupka u ukupnom iznosu od 400,00 EUR odbijen je kao neosnovan, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP. Stoga je, odlučeno kao u točki IV izreke ove presude.

24. Rok za izvršenje činidbe određen je u skladu s čl. 328. st. 2. ZPP kojim je propisano da će se stranci kojoj se u presudi nalaže izvršenje kakve činidbe odrediti i rok u kojem je tu činidbu dužna izvršiti, te da je, ukoliko posebnim propisima nije drugačije određeno, rok za izvršenje činidbe 15 dana. Kako u konkretnom slučaju posebnim propisom nije određeno drugačije, određen je rok od 15 dana.

25. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 15. svibnja 2025.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po OGDO