Posl.br.P-1574/2019

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Ljiljani Mustapić u pravnoj stvari tužiteljice LPL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ante Kukoč odvjetnik u Splitu protiv tuženika Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB:78755598868, radi pravo vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2025 godine, na ročištu za objavu presude dana 15. svibnja 2025 g,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se spram tuženika da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak 40 m2 K. O. [katastarska općina], te se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude u zemljišnim knjigama zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te nekretnine na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje za cijelo toga prava s imena tuženika, odnosno s imena Općenarodne imovine i organa upravljanja Mjesnog narodnog odbora Slatine, čiji je isključivi pravni slijednik tuženik sve to bez daljnjeg sudjelovanja tuženika i u roku od 15 dana.

II Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka. u iznosu od 3.571,12 Eura.

Obrazloženje

1.U tužbi tužiteljica navodi u zemljišnim knjigama na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica]), pašnjak površine 40 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uknjiženo je društveno vlasništvo, a organ upravljanja je Mjesni narodni odbor Slatine, a čiji je pravni slijednik je tuženik Grad Split. Tuženik nije vlasnik te nekretnine, već je isključiva vlasnica i posjednica predmetne nekretnine upravo tužiteljica. Isključivi vlasnici i posjednici bili su braća LP i IP, oboje pok. Ante (prednici tužiteljice), koji su se u samostalnom i nesmetanom posjedu te nekretnine, računajući i posjed njihovih pravnih prednika, nalazi još od kraja 19. stoljeća.

2.Samo se tužiteljica i njezini prednici LP i IP nalaze u posjedu nekretnine najmanje od 1951.g. ŠP je umro **.**.2009., a predmetnu nekretninu označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] zv. u Selu dvor površina 40 m2, z. k. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], iza njegove smrti je naslijedila njegova supruga-tužiteljica ad.1. LP je umro **.**.2018., a sve nekretnine iza njegove smrti, kao i predmetna, temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između LP kao primatelja uzdržavanja i IP kao davatelja uzdržavanja, rješenja o nasljeđivanju iza smrti davatelja uzdržavanja IP, kojim je tužiteljica ĐP naslijedila sva prava i obveze iz citiranog ugovora o doživotnom uzdržavanju te Dodatka istoga ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između LP i tužiteljice BP, pripala je u vlasništvo ĐP, tužiteljici.

3.U posjedovnom listu br.1555 br. K. O. [katastarska općina] kao posjednici predmetne nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] zv. u selu, dvor 40 m2, vodi se kao posjed tužiteljice CP i njezinog prednika LP (pok. Ante), svakog za po ½ dijela cjeline. Tužiteljicu, kao i njene pravne prednike, nikada nitko nije uznemiravao u vršenju njihovih vlasničkih i ostalih prava na predmetnoj nekretnini.

4.U odgovoru na tužbu tuženik protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, s prijedlogom da se tužba odbaci kao nedopuštena, odnosno tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Prema navodima iz tužbe kao i prema dokazima koji su priloženi uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Štoviše, prema priloženom z.k. izvatku od strane tužiteljice vidljivo je kako je vlasnik nekretnine upravo tuženik temeljem valjanog pravog osnova. Tužiteljica ničim ne dokazuje niti može dokazati valjani pravni osnov stjecanja vlasništva predmetne nekretnine kako je to navedeno u tužbi. U konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću imajući u vidu da tužiteljica temelji zahtjev upravo u tom pravcu.

5.Tijekom postupka sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku za geodeziju Žaka Šolića, pregledom vještva, saslušanjem svjedoka te je pregledana pisana dokumentacija koja prileži spisu.

6.Tužbeni zahtjev je osnovan.

7.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao u izreci uz ovlaštenje za uknjižbu tog prava.

8.Prema odredbi čl.114 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., dalje ZV). Vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

9.Prema odredbi čl.119 st.1 ZV-a određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasništva usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelj ako zakonom nije određeno drugačije st 2 istog članka određeno je kako se odredba cit zakona o stjecanju vlasništva nekretnini upisom u zemljišne knjige na odgovarajući način primjenjuju na promjene prestanka vlasništva na temelju pravnih poslova.

10.Prema čl.120 st.1 istog Zakona određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

11.Odredbom čl.160 st.1 ZV vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

12.Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva vještaka geodeta Žaka Šolić utvrđeno predmet postupka nekretnina položena u K. O. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja dvorište-okućnicu objekta u vlasništvu tužiteljice. Ista je dijelom popločana, a na jednom dijelu su zasađeni nasadi limuna i mandarina. Predmetna nekretnina je sa svih, osim sa južne strane ograđena betonskim zidovima i do nje se pristupa iz smjera juga stepenicama preko nekretnine u vlasništvu tužiteljice. Predmetnu nekretninu ZK numeraciji identificiram kao ZK česticu 455/1 K. o. [katastarska općina] za cijelo, dok je katastarska oznaka iste čestice zemljišta 739 K. O. [katastarska općina], također za cijelo. Prema ZK evidenciji, kao i prema katastarskom operatu evidentirana je u površini P=40 m2. Na skici lica mjesta u prilogu položaj i oblik navedene nekretnine označen je točkama, linijama i slovima A-B-C-D-E-F-A i šrafiran je linijama crvene boje.

13. Iz iskaza svjedoka ĆP proizlazi nekretnina koja je u posjedu tužiteljice bila je vlasništvo njenog pokojnog pradjeda IP koji je preminuo 1928 ili 1929.g., a njega je naslijedio njen otac ČP koji je preminuo 1993.g., Tužiteljica je zamijenila svoju nekretninu sa predmetnom a zamjena nekretnina izvršena je 60-tih godina i od tada je tužiteljica u posjedu iste. Nekretnina je bila omeđena suhozidom a za života njenog oca se koristila kao gospodarski objekt . Tužiteljicu od tada nikada nije ometao u posjedovanju nekretnine a kuća je sagrađena 60-tih godina odnosno kad je napravljena zamjena nekretnina započeta je izgradnja kuće.

14.Iz iskaza svjedoka PP proizlazi da je predmetna nekretnina bila u posjedu pokojnog AP na kojoj se je nalazila štala u kojoj je držao kravu i tada za njegova života izvršena je zamjena nekretnina na način da je ista data tužiteljici i koja je u posjedu nakon smrti pokojnog supruga koji se zvao ŠP i divera ŽP. Stara kuća je napravljena 1955.g., nekretnina je bila omeđena suhozidom, tužiteljicu nitko nije ometao u posjedu iste.

15.Kako je za predmetnu nekretninu kao vlasnik upisana Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesnog odbora a pravo korištenja organa upravljanja se izjednačava s pravom vlasništva pasivno je legitimiran tuženik kao vlasnik predmetne nekretnine jer predmetna nekretnina ne predstavlja poljoprivredno zemljište.

16.Slijedom navedenoga su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe članka 159. stavka 2. ZV. a kako se radi o stjecanju vlasništva jedinice lokalne samouprave to da se prema stavku 4. iste odredbe vlasništvo stječe protekom dvostrukog vremena od onog iz stavaka 2. i 3., tj. u konkretnom slučaju protekom roka od 20 godina.

17.Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u čl.3. st.1. propisao je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska. Određenje poljoprivrednog zemljišta navedeno je u čl. 2. st. 1. i 2. tog zakona. Tako se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga Zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi se izvršila uknjižba na Republike Hrvatske potrebno je dokazati da se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu i da je isto na dan stupanja na snagu Zakonom o poljoprivrednom zemljištu bilo izvan zone građevinskog zemljišta. Ova druga pretpostavka dokazuje se potvrdom nadležnog upravnog tijela o vrsti zemljišta na dan 24. srpnja 1991. (list 5 spisa)

18.Razgraničenje poljoprivrednog zemljišta od građevinskog, moguće je prema čl. 3. Zakona o građevinskom ("Narodne novine" br. 54/80., 42/86., 41/88., 16/90. i 53/90., dalje ZGZ), gdje je definirano građevinsko zemljište kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine. Iz navedene odredbe ZGZ proizlazi da zemljište obuhvaćeno prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, koje se nalazi unutar granica građevinskog područja više nije poljoprivredno, već građevinsko zemljište.

19.Pregledom Uvjerenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Grada Splita od dana 25. listopada 2018., utvrđeno je predmetna nekretnina nalazi unutar građevinskog područja općine, Split ne radi se o poljoprivrednom zemljištu za kojeg bi bila legitimirana Republika Hrvatska, već o građevinskom, gdje je legitimiran kao vlasnik u konkretnom slučaju, Grad Split.

20.Glede predmetne nekretnine tijekom dokaznog postupka, pregledom pisane dokumentacije sud je našao elemente na utvrđenje da je tužiteljica kao savjesni i zakoniti posjednik stekla vlasništvo dosjelošću u skladu s čl.159 ZV Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja čl.388 st 2 ZV. Tužiteljica je dokazala pravnu osnovu za prijenos tog prava pravni posao i nasljeđivanje uzimajući u obzir da je predmetna nekretnina identificirana od strane vještaka za geodeziju sud zaključuje kako su se ostvarile pretpostavke propisane citiranim odredbama ZV i ikako je stekla pravo vlasništva temeljem dosjelosti. Stoga je odlučeno kao u izreci.

21.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154 st.1 Zakona o parničnom postupku tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na tri ročišta po 250 bodova, sastava četiri podneska i pristupa na šest ročišta po 125 bodova uvećano za vrijednost boda i PDV, pristojba tužbe 178,17 Eura, troškove vještačenja u iznosu od 579,45 Eura iznosi 3.571,12 Eura.

U Splitu,15. svibanj 2025 godine

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (Članak 348 ZPP-a). Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).

DNA:

- punomoćnik tužitelja,

- tuženiku,

- u spis,