Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

R1-10/2025-13

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tamari Lakoseljac Benčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Baupartner d.o.o. Lukavac, Bosna i Hercegovina, ul. Termoelektrane bb, OIB: 88739138417, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Arelić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Arelić & partneri d.o.o., Zagreb, protiv protivnika osiguranja NAMJEŠTAJ MIMA d.o.o., [adresa], OIB 24769473247, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Brguljan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., Rijeka, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem prethodne mjere, 15. svibnja 2025.

r i j e š i o j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje prethodne mjere koji glasi:

„I. Na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-392/2024-84 od 26. veljače 2025., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Baupartner d.o.o., Ul. Termoelektrane bb, Lukavac, Bosna i Hercegovina, OIB: 88739138417:

- u iznosu od 521.544,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u skladu s člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem razdoblju za pet postotnih poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od dospijeća svakog pojedinca iznosa pa do isplate i to;

- na iznos od 280.766,35 EUR tekućem od 27. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 205.338,91 EUR tekućem od 24. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 35.439,72 EUR tekućem od 12. studenog 2020. do isplate,

- parničnog troška u iznosu od 297.684,00 EUR sa zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u skladu s člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od donošenja presude 26. veljače 2025. godine pa do isplate,

- kao i troškova ovog postupka osiguranja, određuje se;

PRETHODNA MJERA

1. Nalaže se Financijskog agenciji da prema osobnom identifikacijskom broju protivnika osiguranja Namještaj Mima d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 24769473247 zabrani svim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa ili iz njegovih oročenih sredstava iznos opisan točkom I. ovog rješenja za koje je određena ova prethodna mjera.

2. Zaplijenjeni iznos novčanih sredstava ne može se prenijeti s računa protivnika osiguranja, osim namirivanja osigurane tražbine.

3. Predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na zaplijenjenim sredstvima.

4. Ova prethodna mjera određuje se do proteka 30 dana nakon nastupanja pravomoćnosti i ovršnosti presude P-392/2024-84 od 26. veljače 2025. godine odnosno nakon ispunjenja uvjeta za ovrhu u predmetu Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj: P-392/2024.

5. Zabrana iz točke 1. izreke ovog rješenja smatra se provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja Financijskog agenciji.

II. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u roku od 8 dana.“

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 16.015,00 eura, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je protiv protivnika osiguranja 5. ožujka 2025., podnio prijedlog za osiguranje određivanjem prethodne mjere zabranom svim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa ili iz njegovih oročenih sredstava iznos od 521.544,98 EUR sa kamatama i troškovima postupka.

2. U prijedlogu navodi slijedeće:

„Predlagatelj osiguranja kao drugotuženik/protutužitelj na temelju nepravomoćne presude i ispravka iste presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-392/2024-84 od 26. veljače 2025. godine i Ispravka presude od 4. ožujka 2025. godine prema tužitelju/protutuženiku, ovdje protivniku osiguranja, ima novčano potraživanje u iznosu od 521.544,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kako je to određeno u dispozitivu citirane presude, kao i dosuđeni parnični trošak u iznosu od 297.684,00 EUR.

Citirana presuda je nepravomoćna jer u odnosu na istu od dana 26. veljače 2025. godine od kada je objavljena teče rok za podnošenje žalbe te je predlagatelj osiguranja podnio zahtjev za ispravak podredno žalbu. Kako je Trgovački sud u Osijeku ispravio presudu posl.br.: P-392/2024 dana 4. ožujka 2025. godine, ali i ne u dijelu koji se tiče tijeka kamata slijedom čega podredna žalba egzistira.

Predlagatelj osiguranja kao drugotuženik/protutužitelj je već na temelju presude i rješenja Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-144/2022 od 11. prosinca 2023. godine te ispravka presude istog suda od 23. siječnja 2024. godine, prema tužitelju/protutuženiku, ovdje protivniku osiguranja, imao novčano potraživanje u iznosu od 521.544,98 EUR/ 3.929.580,59 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kako je to određeno u dispozitivu citirane presude i dosuđeni parnični trošak u iznosu od 238.723,10 EUR/1.798.659,19 KN.

Predlagatelj osiguranja je od dana donošenja presude P-144/2022 od 11. prosinca 2023. godine, s obzirom na određena postupanja protivnika osiguranja i nastup određenih okolnosti, kako tijekom vođenja prvostupanjskog postupka, tako i po njegovom zaključenju do dana podnošenja ovog prijedloga, kod Visokog trgovačkog suda RH i Trgovačkog suda u Pazinu ishodio prethodne mjere kako bi osigurao izvjesnost naplate utužene tražbine na temelju nepravomoćne citirane presude. Predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere protiv ovdje protivnika osiguranja u predmetu pred Trgovačkim sudom u Pazinu posl.br.: R1-33/2024 dana 19.04.2024. godine, koji prijedlog je bio odbijen rješenjem istog suda posl.br.: R1-33/2024-11 od dana 09.08.2024. godine. Protiv pobijanog rješenja predlagatelj osiguranja podnio je žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske dana 27.08.2024. godine u predmetu koji se vodi pod posl.br.: Pž-3472/2024 i koji viši sud je svojom odlukom preinačio pobijano rješenje te odredio zatraženu prethodnu mjeru.

U svojoj odluci posl.br.: Pž-3472/2024, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je zauzeo stav kako na postojanje objektivne opasnosti upućuje opće imovinsko stanje protivnika osiguranja koje ukazuje na vjerojatnost otežanosti naplate tražbine predlagatelja osiguranja kao što je smanjivanje dobiti te permanentno i opetovano opterećivanje ili otuđivanje nekretnina. Tako je od dana donošenja citirane nepravomoćne presude protivnik osiguranja zabilježio čak sedam novoupisanih hipoteka, a nakon podnošenja prijedloga za osiguranje učinio čak još četiri takve ili slične radnje uključujući i otuđenje nekretnine. Prema ocjeni suda utvrđeno je kako opće imovno stanje protivnika osiguranja ima silazni trend, a brojnost i učestalost opterećivanja i otuđivanja njegovih nekretnina, čini se alarmantnim upozorenjem za predlagatelja osiguranja, da će on bez predložene prethodne mjere vrlo vjerojatno znatno otežati naplatu svoje tražbine čije je osiguranje određeno. Na takav zaključak sud je utvrdio da upućuje i činjenica da je protivnik osiguranja povukao svoj depozit položen kod javnog bilježnika za osiguranje neutvrđenog spora.

Nadalje, predlagatelj osiguranja je nakon odbijanja prijedloga za određivanje prethodne mjere Trgovačkog suda u Pazinu posl.br.: R1-33/2024 a prije donošenja preinačenog rješenja VTS RH posl.br.: Pž-3472/2024, zbog novonastalih okolnosti podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere protiv protivnika osiguranja posl.br.:

R1-53/2024 pred Trgovačkim sudom u Pazinu koji sud je donio prethodnu mjeru dana 2. listopada 2024. godine i ispravak istog Rješenja od 4. listopada 2024. godine. U bitnome sud je odredio prethodnu mjeru iz razloga što je protivnik osiguranja prodao sve nekretnine u svom vlasništvu zajedno s pokretninama – opremom, u kojima je obavljao svoju djelatnost, otpustio radnike, rasprodao svoj asortiman, te zatvorio poslovnice što upućuje na prestanak obavljanja djelatnosti i nesporno gubitak prihoda pa samim time dobiti. Nadalje, sud je objektivnu opasnost utvrdio i u činjenici da je svoj proizvodni pogon prenio na druge pravne subjekte koji su s njim povezanim krvnim srodstvom uz fiducijarno prijenos vlasništva za korist tih osoba. Iz svega navedenoga, sud je utvdio kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim opasnost da bi se bez osiguranja prethodnom mjerom, protivnik osiguranja onemogućio ili znatno otežao ostvarivanje predlagateljeve tražbine, iz čega slijedi kako je predlagatelj osiguranja dokazao i drugu kumulativnu pretpostavku tj. objektivnu opasnost.

Obje prethodne mjere TS Pazin posl.br.: R1-33/2024 i R1-53/2024, glasile su na zabranu svim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa ili iz njegovih oročenih sredstava iznos od 521.544,98 EUR s kamatama i troškovima postupka.

Prethodna mjera Trgovačkog suda u Pazinu posl.br.: R1-53/2024 poslana je na FINA-u, koju je zaprimila kao osnovu za plaćanje dana 8. listopada 2024. godine. Po predmetnoj prethodnoj mjeri protivniku osiguranja blokirani su svi računi te je zaplijenjen iznos kako to stoji u specifikaciji FINA-e od dana 9. listopada 2024. godine. Naposljetku, nakon desetak dana po navedenoj prethodnoj mjeri je zaplijenjen iznos od 974.536,76 EUR, dakle iznos na koji je ona glasila. Predmetna prethodna mjera je ukinuta odlukom VTS RH posl.br.: Pž-4368/2024.

Prethodna mjera Trgovačkog suda u Pazinu posl.br.: R1-33/2024 preinačena odlukom VTS RH posl.br.: Pž-3472/2024 poslana je na FINA-u, koju je zaprimila kao osnovu za plaćanje dana 29. studenoga 2024. godine. Po predmetnoj pretodnoj mjeri protivniku osiguranja blokirani su svi računi te je zaplijenjen iznos od 202.323,51 EUR- a, kako to stoji u specifikaciji FINA-e od dana 02.12.2024. godine. Navedena prethodna mjera kao osnova za plaćanje nalazi se na 1. mjestu u redoslijedu osnove za plaćanje. Naposljetku, po navedenoj prethodnoj mjeri je zaplijenjen iznos od 974.536,76 EUR, dakle iznos na koji je ona glasila i to tako da su zaplijenjenja sredstva koja su se oslobodila po ukinutoj prethodnoj mjeri TS Pazin posl.br.: R1-53/2024 na temelju odluke VTS RH posl.br.: Pž-4368/2024.

Prethodna mjera R1-33/2024 i R1-53/2024 Trgovačkog suda u Pazinu razlikuje se od prethodne mjere na temelju ovog prijedloga u „novoj nepravomoćnoj sudskoj odluci donesenoj u istom sudskom predmetu“, dok se podudaraju u činjeničnoj osnovi koja predstavlja objektivnu opasnost, izuzev nove okolnosti transferiranja sredstava s računa protivnika osiguranja kao pozajmice članovima društva koja se neće vraćati društvu jer će se kompenzirati sa isplatom dobiti, a koja okolnost prilikom donošenja odluke u prethodnoj mjeri R1-33/2024 i R1-53/2024 nije bila poznata.

Dakle, ova prethodna mjera se temelji na novoj nepravomoćnoj sudskoj odluci između istih stranaka i na dodatnim okolnostima pored dosadašnjeg činjeničnog stanja.

Predlagatelj osiguranja navodi kako je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske svojom odlukom posl.br.: Pž-957/2024 ukinuo nepravomoćnu prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Osijeku posl.br.: P-144/2022, sada P-392/2024. Dakle, iz navedenoga proizlazi kako je ukinuta odluka na temelju koje je donesena prethodna mjera u postupku Trgovačkog suda u Pazinu posl.br: R1-33/2024 (Pž-3472/2024) i (R1-53/2024).

U ponovljenom suđenju Trgovački sud u Osijeku donio je presudu posl.br.: P- 392/2024-84 od 26. veljače 2025. godine, na temelju koje drugotuženik/protutužitelj, ovdje predlagatelj osiguranja, ima prema tužitelju/protutuženiku ovdje protivniku osiguranja novčano potraživanje u iznosu od 521.544,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kako je to određeno u dispozitivu citirane presude, kao i potraživanje na ime dosuđenog parničnog troška u iznosu od 297.684,00 EUR. Imajući prednje navedeno u vidu, postoji visok stupanj izvjesnosti kako je prethodna mjera TS Pazin posl.br.: R1-33/2024 izgubila svoju pravnozaštitnu funkciju jer je osnova na temelju koje je određena otpala te je također izvjesno kako će ona vjerojatno biti ukinuta i postupak osiguranja obustavljen, jer je uostalome protivnik osiguranja podnio zahtjev za njezinim ukidanjem. U tom slučaju izvjesno je kako će zaplijenjena sredstva biti oslobođena te vraćena na račune protivnika osiguranja. Kako je pretpostavka za određivanje prethodne mjere TS Pazin posl.br.: R1- 33/2024 (Pž-3472/2024) otpala jer je nepravomoćna presuda na temelju koje je ona donesena ukinuta zbog čega će ista na zahtjev protivnika osiguranja vjerojatno biti ukinuta, to predlagatelj osiguranja navodi kako se upravo nova prethodna mjera na temelju nove nepravomoćne presude nameće kao sredstvo osiguranja jačeg intenziteta kojim se postiže ista svrha osiguranja tražbine. Podnošenje ovog prijedloga za određivanje prethodne mjere je u ovoj situaciji opravdano i nužno, kao i iz razloga što je razvidno kako određena prethodna mjera R1-33/2024 neće moći u potpunosti ostvariti osiguranje tražbine jer je izvjesno da će biti ukinuta. U tom smislu, predlagatelj osiguranja navodi kako će se po ukidanju prethodne mjere Trgovačkog suda u Pazinu posl.br: R1-33/2024 (Pž-3472/2024) osloboditi zaplijenjena novčana sredstva, pa je utoliko opravdano odrediti predloženu prethodnu mjeru kako bi se predlagatelju osiguranja u ovom stadiju postupka i opisanoj situaciji pružila određena zaštita njegove tražbine osiguranjem njezinog ostvarenja, jer u protivnome s obzirom na dosadašnje postupanje protivnika osiguranja postoji visok stupanj izvjesnosti da će zaplijenjena novčana sredstva „maknuti“ s računa (transferirati na druge račune ili na drugi način isplatiti sredstva) te na taj način znatno otežati i onemogućiti naplatu predlagateljeva potraživanja.

Predlagatelj osiguranja ističe kako objektivna opasnost na temelju kojih je određena prethodne mjere TS Pazin posl.br.: R1-33/2024 (Pž-3472/2024) pa i prethodna mjera R1-53/2024, i dalje postoji i pravno egzistira kao kontinuitet silaznog trenda općeg imovnog stanja protivnika osiguranja koje će rezultirati drastičnim padom prihoda i dobiti te vjerojatnom likvidacijom poslovanja, zbog čega će biti znatno otežana, ako ne i onemogućena naplata tražbine predlagatelja osiguranja. S izloženog gledišta, predlagatelj osiguranja navodi kako su njegova prava ne samo vjerojatna već dapače izvjesna, te će se određivanjem predložene prethodne mjere na najmanji mogući način zadirati u prava i interese protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja ovim prijedlogom dokazuje da je u smislu i pozivom na odredbe Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: „OZ“) članka 332. OZ-a stavka 1. u svezi st. 2. kojim je propisano da će sud na temelju isprava iz stavka 1. istog zakona – odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, što je ovdje riječ, odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine. Navedene zakonske pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene što će predlagatelj osiguranja, pored nesporne činjenice da je prva pretpostavka ispunjena iz razloga što je isprava na temelju koje bi sud trebao odrediti prethodnu mjeru jest nepravomoćna, dokazati kako postoji dovoljan stupanj vjerojatnosti objektivne opasnosti da bez predložene prethodne mjere zabrane banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa novčani iznos za koji je donesena prethodna mjera, biti otežana naplata novčanih potraživanja predlagatelja osiguranja. Pored donošenja nove nepravomoćne presude TS Osijek posl.br.: P-392/2024 od 26. veljače 2025. godine, predlagatelj osiguranja navodi kako su se pojavile i nove dodatne okolnosti, pored dosad postojećih okolnosti koje upućuju na postojanje objektivne opasnosti, a na kojima se temelji ovaj prijedlog.

Tako je protivnik osiguranja novčana sredstva koja je uprihodio od prodaje nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu, isplatio svojim članovima društva na ime pozajmice u iznosu od cca 6.800.000,00 eura koji iznos će oni kompenzirati sa isplatom svoje dobiti u društvu, bez da je protivnik osiguranja prethodno izvršio rezervacije kapitala u društvu, jer članovima društva nije mogla ostati nepoznato postojanje obveze prema ovdje predlagatelju osiguranja, a koja obveza premašuje upisani kapital društva, pored obveza prema ostalim vjerovnicima. Iz navedenoga proizlazi, osim što je protivniku osiguranja bilo poznato da nije udovoljeno zakonskim pretpostavkam za isplatu dobiti članovima društva jer obveze koje ima protivnik osiguranja prema predlagatelju osiguranja (i drugim vjerovnicima) u tom času prelaze upisani temeljni kapital, više je nego očito postojanje svijesti i znanja kod protivnika osiguranja da se predlagatelja osiguranja onemogući u naplati njegove tražbine. Kako drugačije objasniti činjenicu, da su se prethodnim mjerama TS Pazin posl.br.: R1- 33/2024 (Pž-3472/2024), R1-53/2024 i R1-54/2024 blokirali računi protivnika osiguranja zbog nedovoljnog iznosa sredstava na računima za zapljenu po navedenim prethodnim mjerama, već da je to isključivo motivirano sa namjerom da se vjerovnike onemogući u naplati njihovih tražbina.

Također, isplata cjelokupne dobiti u 2024. godini na temelju prihoda ostvarenih od prodaje imovine društva – nekretnina, pokretnina, opreme i s tim u svezi prenošenje proizvodnog pogona i djelatnosti, a kako je to veće navedeno na pravni subjekt čiji je član društva (kćer) u krvnom srodstvu s članovima društva protivnika osiguranja (otac i majka), nesporno upućuje kako će nedvojbeno doći do likvidacije poslovanja protivnika osiguranja, gubitkom prihoda i mogućnosti ostvarenja dobiti, što će u konačnici znatno otežati odnosno onemogućiti naplatu predlagateljeve tražbine. Za zaključiti je kako iz navedenoga postupanja protivnika osiguranja prozlazi da navedeni iznos novčanih sredstava koji predstavlja imovinu protivnika osiguranja neće biti vraćen protivniku osiguranja što dokazuje nepovratno smanjenje općeg imovnog stanja protivnika osiguranja. Također, to upućuje na činjenicu kako protivnik osiguranja neće imati likvidnih sredstava za investiranju u poslovanje što samo potvrđuje zaključak kako on nakon rasprodaje imovine nema namjeru ulagati kapital u poslovanje već će se protivnik osiguranja sigurno završiti u likvidaciji.

Predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja na temelju nepravomoćne Presude i Ispravka presude TS Osijek posl.br: P-392/2024 od 26. veljače 2025. godine i 4. ožujka 2025. godine, novčano potraživanje u iznosu od 521.544,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u skladu s člankom 29. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem razdoblju za pet postotnih poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to;

- na iznos od 280.766,35 EUR tekućem od 27. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 205.338,91 EUR tekućem od 24. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 35.439,72 EUR tekućem od 12. studenog 2020. do isplate. kao i dosuđeni parnični trošak u iznosu od 297.684,00 EUR.

Predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja novčano potraživanje na temelju citirane presude, te ima pravni interes s obzirom na određena postupanja protivnika osiguranja i nastup određenih okolnosti, kako tijekom vođenja prvostupanjskog postupka, tako i do dana podnošenja ovog prijedloga, ustati s prijedlogom za određivanje prethodne mjere kako bi osigurao izvjesnost naplate utužene tražbine, jer u konačnici postoji opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja onemogućiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

Predlagatelj osiguranja navodi kako novčano potraživanje koje se prethodnom mjerom nastoji osigurati, izuzev dosuđenog parničnog troška, predstavlja iznos koji je protivnik osiguranja nezakonito i neovlašteno naplatio od predlagatelja osiguranja protestiranjem predanih bankarskih garancija na temelju ugovora o građenju za izvođenje građevinskih radova na izgradnji objekta (u naravi salona namještaja) u vlasništvu protivnika osiguranja. Imajući u vidu ugovorenu vrijednost građevinskih radova s jedne strane i iznos iz protestiranih bankarskih garancija (521.544,97 EUR) proizlazi kako je protivnik osiguranja besplatno dobio sagrađeni objekt od predlagatelja osiguranja odnosno od trenutka nezakonitog i neovlaštenog protestiranja bankarskih garancija koristi navedena sredstva u korist obavljanja svoje djelatnosti, jasno bez ikakve pravne osnove. Iz navedenoga slijedi kako se prijelaz imovine predlagatelja osiguranja na protivnika osiguranja dogodio bez ikakve pravne osnove. Protivnik osiguranja je nakon što je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere pred Naslovom posl.br.: R1-33/2024 otuđio sve nekretnine koje je imao u svom vlasništvu i u kojima je obavljao svoju djelatnost te je u odnosu na te okolnosti i objektivnu opasnost donesena prethodna mjera posl.br.: R1- 53/2024. Protivnik osiguranja je 18. lipnja 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1-33/2024, TS Pazin (19. travnja 2024.), otuđio nekretninu u svom vlasništvu na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjerenog kod javnog bilježnika Nansi Kopić istog dana – 18. lipnja 2024. (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), a prijedlog za uknjižbu prava vlasništva da je zaprimljen i proveden 20. lipnja 2024. pod brojem Z-12227/2024; protivnik osiguranja da je 21. ožujka 2024., nakon donošenja prvostupanjske presude (11. prosinca 2023.), na nekretnini u svom vlasništvu (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]: suvlasnički dijelovi E-1, E-3 i E- 4), već 3. put tijekom trajanja prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka, obnovio zabilježbu prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine pod brojem Z- 7680/2024 (prethodno Z-11113/2023 i Z-15208/2022); protivnik osiguranja da je 14. kolovoza 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1-33/2024, TS Pazin (19. travnja 2024.), na nekretninama u svom vlasništvu (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z- 20425/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z- 6837/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]- Nova, pod brojem Z- 20425/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-14552/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z- 14552/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-26988/2024) podnio prijedloge za upis zabilježbe prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine, a koji da su svi prijedlozi ovjereni kod javnog bilježnika Nansi Kopić istog dana – 14. kolovoza 2024., te da su provedeni u svakom prethodno naznačenom zk ulošku dana 16. kolovoza 2024. ili 23. kolovoza 2024. ovisno o zk odjelu; protivnik osiguranja da je 26. kolovoza 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1- 33/2024, TS Pazin (19.04.2024. godine), na nekretninama u svom vlasništvu (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-7078/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-15079/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z- 15079/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pod brojem Z-28108/2024; zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Nova, pod brojem Z-21186/2024) podnio prijedloge za upis predbilježbe prava vlasništva na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina 26. kolovoza 2024., solemniziranog kod javnog bilježnika Željke Maroslavac, sve za korist: LCN EMZ ADRIA d.o.o., OIB: 15603114948, Ulica Velimira Škorpika 25, 10000 Zagreb koje sve predbilježbe prava vlasništva je pojedini zk odjel nakon njihova opravdanja 04. rujna 2024. uknjižio pravo vlasništva za novog kupca; dana 30. kolovoza 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1-33/2024, TS Pazin (19. travnja 2024.), da je provedena uknjižba prava vlasništva na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]: suvlasnički dijelovi E-1, E-3 i E-4, pod brojem Z-21662/2024) na temelju Ugovora o kupoprodaji OV-2550/2024 i tabularne izjave OV-2552/2024 od 24. srpnja 2024., za korist: NT - RI d.o.o., OIB: 04286702306, Žabica 1, 51000 Rijeka; dana 4. rujna 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1-33/2024, TS Pazin (19. travnja 2024.), da je provedena uknjižba prava vlasništva na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Nova, pod brojem Z-22034/2024) na temelju Ugovora o kupoprodaji i tabularne izjave od dana 26. kolovoza 2024., za korist: LCN EMZ ADRIA d.o.o., OIB: 15603114948, Ulica Velimira Škorpika 25, 10000 Zagreb; dana 10. rujna 2024., nakon podnošenja prijedloga za određivanje prethodne mjere u predmetu R1-33/2024, TS Pazin (19. travnja 2024.), da je provedena uknjižba prava vlasništva na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) na temelju Ugovora o kupoprodaji OV- 2968/2024 i tabularne izjave OV- 2969/2024 od 5. rujna 2024., pod brojem Z- 22419/2024, za korist: MER KASTAV d.o.o., OIB: 03953391134, [adresa] – [adresa], Pula 52100, Ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju OV- 3002/2024 od 10. rujna 2024., pod brojem Z-22423/2024, za korist: ČK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao i zabilježba uvjetovanja vlasništva pod brojem Z-22423/2024 radi osiguranja tražbine u iznosu od 5.600.000,00 EUR-a, te zabilježba zabrane opterećenja i otuđenja nekretnina pod brojem Z-22423/2024.

Predmetne nekretnine su u naravi predstavljale salone u kojima je protivnik osiguranja prodavao svoj namještaj, a u odnosu na koje je dana 16. rujna 2024. na internet stranicama objavljeno da će saloni u [adresa] i [adresa] biti zatvoreni, kao i web shop zbog velike rasprodaje asortimana. Nakon toga na internet stranicama protivnika osiguranja objavljeno je da su svi saloni zatvoreni i da je u tijeku totalna rasprodaja. Nadalje, iz Ugovora o kupoprodaji od 26. kolovoza 2024. da stoji da je protivnik osiguranja dužan predati posjed predmetnih nekretnina u roku od 60 dana od isplate kupovnine što je učinjeno jer su predbilježbe izvršene u zemljišnim knjigama na temelju tog istog ugovora opravdane te izvršen prijenos vlasništva na novog kupca.

Nadalje, nekolicina uglavnom visokorangiranih radnika zaposlenih kod protivnika osiguranja je bilo izrazilo namjeru pokretanja radnopravnih sporova protiv svog bivšeg poslodavca – protivnika osiguranja, iz čega slijedi da je protivnik osiguranja dijelio otkaze svojim radnicima koji su kod njega radili u salonima i proizvodnim pogonima, što sve upućuje da protivnik osiguranja gasi svoje poslovanje koje se odvijalo prodajom svojih proizvoda u tim salonima!!! Osim nastupa prethodno navedenih okolnosti koje potvrđuju da je protivnik osiguranja poduzeo radnje kojima smanjuje svoju imovinu, da prebacuje svoje preostalo poslovanje i imovinu na druge pravne subjekte koji su s njim povezani na način da su ih osnovale osobe povezane krvnim srodstvom s imateljima poslovnog udjela i odgovornim osobama u protivniku osiguranja.

Protivnik osiguranja da je kao prodavatelj s društvom MER KASTAV d.o.o., [adresa] – Via Monvidal 35, 52100 [adresa], OIB: 03953391134 kao kupcem (dalje u tekstu: „Mer Kastav d.o.o.“) u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], označene kao zkč. br. [katastarska čestica] u naravi Hala D i dvorište ulici Žegoti površine 14927 m2, dvorište površine 9897 m2 i Hala, Kastav, Žegoti 5D, površine 5030, zkč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma i pašnjak površine 2840 m2, zkč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma i pašnjak površine 29 m2, sve k. o. [katastarska općina], sklopio Ugovor o kupoprodaji OV-2968/2024 i izdao mu tabularnu izjavu OV-2969/2024 od 05. rujna 2024. koja uknjižba prava vlasništva da je u zemljišnim knjigama nadležnog suda provedena pod Z-22419/2024. Nakon uknjižbe prava vlasništva, Mer Kastav d.o.o. je kao dužnik s ČK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vjerovnikom (dalje u tekstu: „ ČK“) u odnosu na te iste nekretnine sklopio Ugovor o zajmu sa sporazumom o osiguranju OV-3002/2024 od 10. rujna 2024. godine, sa zabilježbom uvjetovanja vlasništva radi osiguranja tražbine u iznosu od 5.600.000,00 EUR-a; te zabilježba zabrane opterećenja i otuđenja nekretnina koja uknjižba fiducijarnog prava vlasništva je u zemljišnim knjigama nadležnog suda provedena pod Z-22423/2024. Imajući u vidu kako predmetna nekretnina predstavlja u naravi proizvodni pogon protivnika osiguranja u kojem je protivnik osiguranja obavljao prozvodnju namještaja, zatim da je prethodno gore navedenim radnjama prodao sve svoje trgovačke centre (salone namještaja) u kojem je obavljao prodaju svog namještaja iz proizvodnog asortimana, da je te salone namještaja otuđio svojoj konukrenciji, iz čega proizlazi da protivnik osiguranja svojim radnjama likvidira svoje poslovanje, predlagatelj osiguranja ističe kako uvidom u sudski registar nadležnog Trgovačkog suda u Pazinu proizlazi kako je protivnik osiguranja prodao predmetnu nekretninu u kojoj obavlja svoju djelatnost na temelju Ugovora o kupoprodaji od dana 5. rujna 2024. trgovačkom društvu koje je osnovano 1. kolovoza 2024. (Pa Tt-24/6176-2 od 31.07.2024 TS Pazin) i koje je u vlasništvu, odnosno čiji imatelj poslovnog udjela je ČK koja je ujedno odgovorna osoba u Mer Kastavu d.o.o. i kćer ĐK (imatelja poslovnog udjela u protivniku osiguranja i prokuristu) i ĆK (odgovorne osobe u protivniku osiguranja). Nadalje, istog dana kada je zaprimljena uknjižba prava vlasništva u korist Mer Kastav d.o.o. da je izvršen i prijenos vlasništva na predmetnim nekretninama s Mer Kastav d.o.o. na ČK radi osiguranja povrata zajma. Tužitelj navodi kako nije jasno kako ČK kao studentica (izvor LinkedIn) ima tolika novčana sredstva koja je navodno pozajmila ŠK d.o.o. kao pravnoj osobi u svom isključivom vlasništvu. Nadalje, iz javno dostupnih medija i informacija proizlazi kako su protiv protivnika osiguranja njegovi radnici pokrenuli radne sporove iz razloga što je nezakonito otuđio svoje poslovanje, odnosno njegove dijelove, na druge pravne subjekte bez da je na njih prenio i radnike, što nesporno upućuje na to da kod protivnika osiguranja postoji prijeteća nelikvidnost odnosno da će zbog insolventnosti završiti u stečaju.

Na takav zaključak upućuje činjenica da je istodobno s otuđenjem nekretnina – proizvodnog pogona, s protivnika osiguranja na društvo Mer Kastav d.o.o. istodobno njezin imatelj poslovnog udjela i odgovorna osoba osnovao još dva trgovačka društva Mima namještaj i oprema d.o.o. s istim sjedištem kao i protivnik osiguranja i istom djelatnošću te Mer Istra d.o.o. društvo za upravljanje nekretninama.

S obzirom na blokadu računa protivnika osiguranja od strane predlagatelja osiguranja na temelju citirane prethodne mjere, za zaključiti je kako je protivnik osiguranja nakon što je otuđio sve nekretnine u svom vlasništvu, preusmjerio novčana sredstva dobivena na temelju kupoprodaje sa svojih računa, uključivo i neograničavajući se na ostatke tj. dijelova kupoprodajnih cijena, jer iz kupoprodajnih ugovora i to;

(i) Ugovora o kupoprodaji od dana 24.07.2024. godine, zaključenog između protivnika osiguranja kao prodavatelja i društva NT - RI d.o.o., OIB: 04286702306, Žabica 1, 51000 Rijeka kao kupca, ovjerenog po javnom bilježniku Marinu Belaviću, Rijeka, Korzo 32, pod brojem ovjere: OV-2550/2024, s ugovorenom kupoprodajnom cijenom u iznosu od 1.500.000,00 EUR-a,

(ii) Ugovora o kupoprodaji od dana 26.08.2024. godine, zaključenog između protivnika osiguranja kao prodavatelja i društva LCN EMZ Adria d.o.o., OIB: 15603114948, Ulica Velimira Škorpika 25, 10000 Zagreb kao kupca, ovjerenog po javnom bilježniku Željki Maroslavac, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, pod brojem ovjere:

OV-20042/2024, s ugovorenom kupoprodajnom cijenom u iznosu od 24.500.000,00 EUR-a,

(iii) Ugovora o kupoprodaji od dana 05.09.2024. godine, zaključenog između protivnika osiguranja kao prodavatelja i društva MER KASTAV d.o.o., [adresa] – Via Monvidal 35, 52100 [adresa], OIB: 03953391134 kao kupca, ovjerenog po javnom bilježniku Marinu Belaviću, Rijeka, Korzo 32, pod brojem ovjere: OV- 2968/2024, s ugovorenom kupoprodajnom cijenom u iznosu od 5.600.000,00 EUR-a, proizlazi kako je protivnik osiguranja trebao imati višemilijunska novčana sredstva na svojim računima, što nije bio slučaj kao niže dolje.

Naprotiv, iz specifikacije FINA-e osim što proizlazi da je na temelju prethodne mjere posl.br.: R1-53/2024 TS Pazin, račun protivnika osiguranja bio blokiran zbog nedovoljnih sredstava na njegovim računima, nesporno proizlazi kako u odnosu na njegove navode iz predmeta posl.br.: R1-33/2024 TS Pazin on više ne posluje u okviru obavljanja svoje djelatnosti – proizvodnja i prodaja namještaja, te da samo rasprodaje ostatke imovine u vidu zaliha.

Također, iz činjenice blokiranih računa protivnika osiguranja proizlazi da svakako postoji objektivna opasnost da je novčana sredstva na temelju kupoprodajnih ugovora primio i dalje preusmjerio te transferirao, odnosno da svakako postoji objektivna opasnost da je ostatke kupoprodajnih cijena kao potraživanje prema svojim kupcima dalje ustupio trećim osobama.

Činjenica blokade protivnikovih poslovnih računa predstavlja odlučnu okolnost za ocjenu postojanja objektivne opasnosti kao pretpostavke za određivanje prethodne mjere. Osobito je odlučna činjenica blokade protivnikovih računa, jer ona ukazuje na njegovu moguću insolventnost i postojanje razloga za stečaj, u smislu odredbi Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 71/2015, 104/2017, 36/2022, 27/2024). Pri tom nije odlučno, koliko dugo i za koji iznos se blokada odnosi.

Valja napomenuti da predlagatelj osiguranja činjenicu blokada svih protivnikovih računa dokazuje podacima koji vodi FINA. Na temelju tih blokada poslovnih računa protivnika osiguranja učinjenih na temelju citiranih prethodnih mjera (R1-33/2024 i R1- 53/2024 kao i R1-54/2024) protiv protivnika osiguranja drugi vjerovnici su protiv protivnika osiguranja pokrenuli prethodni postupak ispitivanja postojanja stečajnih razloga.

Iz zakonske odredbe članka 332. st. 2. OZ-a proizlazi da je dovoljno da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje objektivne opasnosti da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarivanje tražbine. Ta opasnost je objektivna jer ne ovisi samo od ponašanja protivnika osiguranja, već može biti izazvana nastupanjem nekih objektivnih događaja, kao i ponašanjem drugih (npr. nepovoljno imovinsko stanje protivnika osiguranja, insolventnost, opasnost od stečaja, mogućnost da drugi vjerovnici zatraže ovrhu).

Na temelju iskaza financijskog vještaka Zrinka Ručevića mr. sc. ekonomije, u predmetu TS Pazin posl.br.: St-421/2024 od 24. veljače 2025. godine pokrenutom od strane vjerovnika MB Gradnja Novska d.o.o. radi prethodnog ispitivanja postojanja stečajnih razloga nad protivnikom osiguranja, proizlazi kako je protivnik osiguranja primljena novčana sredstva od citiranih kupoprodajnih ugovora u iznosu od cca 6.800.000,00 EUR-a isplatio kao pozajmicu članovima društva, koja pozajmica će se prilikom izrade godišnjih financijskih izvještaja i godišnje porezne prijave poreza na dobit namiriti iz dobiti društva ostvarene tijekom 2024. godine. Dakle, nedvojbeno je kako je protivnik osiguranja isplatio pozajmicu članovima društva koju članovi društva neće vratiti jer će navedeni iznos kompenzirati s isplatom svoje dobiti u društvu kao i što će platiti porez državi za isplatu dobiti članovima društva (što će ukupno iznositi 7.950.395,00 eura), pri tome znajući kako postoje obveze protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja (i drugim vjerovnicima) koje premašuju iznos uplaćenog temeljnog kapitala društva i u odnosu na koje obveze članovi društva u protivniku osiguranja nisu izvršile rezervaciju kapitala u rezervama društva za pokriće obveza, što su bili dužni učiniti prije izvršene pozajmice i isplate dobiti protivnika osiguranja. Navedena činjenica ne vraćanja pozajmice protivniku osiguranja, pored postojanja svih objektivnih opasnosti – rasprodaja nekretnina i pokretnina, opreme, zaliha, otpuštanja radnika, zatvaranje poslovnica, prebacivanje proizvodnog pogona i djelatnosti na druge pravne subjekte čiji je vlasnik povezan krvnim srodstvom s vlasnicima protivnika osiguranja, blokade računa, pokretanje prethodnog postupka ispitivanja razloga za stečaj od strane drugih vjerovnika – nesporno upućuje na opće smanjenje imovine i likvidaciju poslovanja protivnika osiguranja odnosno postojanje drugih vjerovnika koji mogu zatražiti ovrhu i opasnost od stečaja.

Osim nastupa prethodno navedenih okolnosti koje potvrđuju kako je protivnik osiguranja već ranije poduzeo radnje kojima smanjuje svoju imovinu tj. promijenio je postojeće stanje stvari - rasprodaja nekretnina i pokretnina, opreme, zaliha, otpuštanja radnika, zatvaranje poslovnica, prebacivanje preostalog poslovanja i proizvodnog pogodna na druge pravne subjekte koji su s njim povezani na način da su ih osnovale osobe povezane krvnim srodstvom s imateljima poslovnog udjela i odgovornim osobama u protivniku osiguranja na temelju kojih okolnosti koje predstavljaju objektivnu opasnost je određena prethodna mjera posl.br.: R1-33/2024 i R1-53/2024, ističe se kako je ne vraćanjem pozajmice protivniku osigaranja od strane vlasnika društva kompenzacijom isplate dobiti, protivnik osiguranja trajno umanjio svoju imovinu odnsono bolje rečeno ostao bez imovine, čime je ugrozio naplatu buduće predlagateljeve tražbine jer je za očekivati kako će protivnik osiguranja ostati i bez prihoda, jer osim što neće više obavljati djelatnost putem svojih salona i proizvodnih pogona, on nema niti kapitala za investiranje u svoje poslovanje koja činjenica gledajući zajedno u ukupnosti svih ovdje dokazanih objektivnih opasnosti nesporno upućuje na zaključaka da poslovanje protivnik osiguranja ide u likvidaciju!!! Najvjerojatnije u situaciji jer neće biti u stanju podmiriti obveze svojih vjerovnika. Predlagatelj osiguranja također ističe da se nedopušteni zahvati u imovinu mogu u životu trgovačkog društva realizirati na različite načine: izvlačenjem likvidne imovine, know-howa, ključne radne snage ili poslovnih veza društva u korist člana ili drugog društva nad kojim član ima kontrolu, vođenjem poslova društva s ciljem pogodovanja članu ili drugom društvu nad kojim član ima kontrolu ili nelojalnim konkuriranjem društvu. Posljedica nedopuštenog zahvata u imovinu društva bit će stoga umanjenje imovine društva, izostanak prihoda ili umanjenje imovine popraćeno daljnjim izostankom prihoda, što je ovdje slučaj.

Sve opisane radnje protivnika osiguranja predstavljaju u svojoj naravi nedopušten zahvat u imovinu društva, posebice učinjene isplate članovima društva protivnika osiguranja koje su protivne odredbi čl. 407. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023, 136/2024, dalje u tekstu: „ZTD“) koja izričito zabranjuje isplate članovima društva iz imovine društva vrijednost koje odgovara iznosu temeljnog kapitala, dok je stavkom 2. istog članka propisano da članovi društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima ovoga Zakona, odredbama društvenog ugovora ili odlukama društva, su dužni primljene isplate vratiti društvu. Pri tome, predlagatelja osiguranja naglašava kako u smislu odredbe čl. 407. ZTD-a nedopušten neće biti samo zahvat u imovinu društva vrijednost koje odgovara iznosu temeljnog kapitala, već svaki zahvat za koji društvo nije primilo odgovarajuću protučinidbu, dakle zabranom da se prema društvu poduzimaju mjere koje ugrožavaju njegov opstanak. Naime, procjena dopuštenosti svake isplate iz imovine društva počiva na načelima namicanja i održavanja kapitala te na pravilima o sastavljanju izvješća o financijskom položaju društva, te obzirom na činjenicu da je upravo samim ZTD-om zabranjeno članovima društva/članovima uprave vršiti isplate iz imovine koja služi održavanju vrijednosti temeljnog kapitala.

Dakle, sve nabrojene okolnosti gledajući ih u njihovoj ukupnosti zasigurno predstavljaju objektivnu opasnost koja će znatno otežati naplatu novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja odnosno istu onemogućiti, jer navedene radnje protivnika osiguranja odnosno njegovo ranije ponašanje upućuju na vjerojatnost da će protivnik osiguranja i dalje poduzimati radnje koje će otežati odnosno onemogućiti naplatu potraživanja. Uostalome, predlagatelj osiguranja navodi kako je protivnik osiguranja osim što je podnio žalbu protiv presude Trgovačkog suda u Osijeku posl.br.:

P-144/2022, redom podnio žalbe na prethodne mjere donesene od strane Trgovačkog suda u Pazinu posl.br.: R1-33/2024 i R1-53/2024.

Protivnik osiguranja je slijedom svih okolnosno opisanih njegovih ponašanja koja upućuju na postojanje objektivne opasnosti, podnio zahtjev za ukidanjem prethodne mjere TS Pazin posl.br.: R1-33/2024 i R1-54/2024, s time da je posljednja prethodna mjera posl.br.: R1-54/2024 ukinuta.

Predlagatelj osiguranja je od nadležnog katastarskog ureda zatražio dostavu podataka o nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja iz čega slijedi kako osim naprijed navedene imovine protivnik osiguranja nema druge vrijednije imovine koja bi bila dovoljna za osiguranje naplate novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja, iz čega slijedi kako protivnik osiguranja nema dovoljno imovine, koju bi mogao prodati odnosno eventualno založiti radi dobivanja kreditnih sredstava za podmirenje svojih obveza.

S obzirom na sve navedeno, predlagatelj osiguranja ima pravni interes da se radi osiguranja njegovog novčanog potraživanja odredi prethodna mjera na način da se zabrani banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa novčani iznos za koji je donesena prethodna mjera, jer će u protivnome biti znatno otežana odnosno onemogućena naplata novčanih potraživanja predlagatelja osiguranja.

To naročito iz razloga jer je evidentno (predlagatelj osiguranja je dostavio nesporne dokaze!) kako je protivnik osiguranja otuđio svoju pokretnu i nepokretnu imovinu u kojoj je obavljao svoje poslovanje te da je obustavio rad u istima tako što je rasprodao cjelokupni asortiman svoje robe i zatvorio poslovnice, kao i da je ostatak poslovanja prenio na pravne subjekte čiji su vlasnici i odgovorne osobe s njim u krvnom srodstvu.

Nadalje, ne manje bitna stvar i pored činjenice što je protivnik osiguranja otuđio svu svoju imovinu – nekretnine i pokretnine te prenio svoje preostalo poslovanje i imovinu na druge pravne subjekte, otpustio radnike, predlagatelj osiguranja navodi kako objektivna opasnost postoji i u činjenici što je protivnik osiguranja imao blokirane račune na temelju prethodnih mjera, zbog čega neće moći zasigurno ostvariti prihode i dobit u svom poslovanju, a kamoli podmiriti potraživanja koje predlagatelj osiguranja ima prema njemu, upravo iz razloga što je putem navedene imovine obavljajući u njoj svoju djelatnost ostvarivao prihode i dobit. Za očekivati je drastičan pad prihoda i dobiti u poslovanju što je evidentno i kroz blokade računa protivnika osiguranja te isplatu pozajmica članovima društva koje se neće vratiti jer će biti kompenzirane s isplatom dobiti, što sve nesporno upućuje na opće smanjenje imovine i likvidaciju poslovanja protivnika osiguranja odnosno na zaključak kako protivnik osiguranja poduzima radnje kako bi znatno otežao odnosno onemogućio predlagatelja osiguranja u naplati potraživanja.

Iz svega navedenoga proizlazi kako je predlagatelj osiguranja dokazao postojanje objektivne opasnosti da bi se bez predložene prethodne mjere znatno otežalo naplatu tražbine odnsono istu onemogućilo.

Iz svega navedenoga proizlazi objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se može s određenom mjerom vjerojatnosti zaključiti da postoji takva objektivna opasnost da bi se bez nje onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, pri čemu u konkretnome slučaju predlagatelj osiguranja ne treba pored dostavljenih dokaza u konkretnome slučaju učiniti vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima radnje usmjerene na osujećenje tražbine. Novčana tražbina predlagatelja osiguranja proizlazi iz citirane presude koja nije postala ovršna jer u odnosu na istu teče rok za žalbu budući je ista objavljena 26. veljače 2025. godine.

Stoga je ispunjen uvjet iz odredbe čl. 332. st. 1. OZ-a.

Nadalje, predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim opasnost da bi se bez predložene prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, a sve s obzirom da je učinio vjerojatnim objektivnu opasnost, a koja opasnost postoji činjenicom rasprodaje nekretnina i pokretnina, opreme, zaliha, otpuštanja radnika, zatvaranje poslovnica, prebacivanje proizvodnog pogona i djelatnosti na druge pravne subjekte čiji je vlasnik povezan krvnim srodstvom s vlasnicima protivnika osiguranja, isplate pozajmice vlasnicima koja neće biti vraćena zbog kompenzacije s isplatom dobiti, blokade računa, pokretanje prethodnog postupka ispitivanja razloga za stečaj od strane drugih vjerovnika (čl. 332. st. 2. OZ-a).

Predlagatelj osiguranja je učinio nespornim da su kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje predložene prethodne mjere i to iz razloga što je dostavio dokaz o postojanju nepravomoćne Presude i Ispravka presude TS Osijek posl.br: P- 392/2024 od 26. veljače 2025. godine i 4. ožujka 2025. godine, na temelju koje je utvrđeno novčano potraživanje predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, kao i što je dokazao vjerojatno postojanje pretpostavki u smislu postojanja objektivne opasnosti da će naplata njegova novčanog potraživanja od strane protivnika osiguranja biti onemogućena odnosno svakako otežana.

Kako je prema odredbi čl. 13. OZ-a u postupku osiguranja sud dužan postupati hitno, predlagatelj osiguranja smatra kako okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju da sud donese odluku samo na temelju ovog prijedloga, bez očitovanja protivnika osiguranja i održavanja ročišta.

Slijedom svega navedenoga, predlagatelj osiguranja predlaže da sud donese sljedeće:

RJEŠENJE

I. Na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-392/2024-84 od 26. veljače 2025. godine, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Baupartner d.o.o., Ul. Termoelektrane bb, Lukavac, Bosna i Hercegovina, OIB: 88739138417:

- na iznos od 280.766,35 EUR tekućem od 27. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 205.338,91 EUR tekućem od 24. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 35.439,72 EUR tekućem od 12. studenog 2020. do isplate,

- kao i troškova ovog postupka osiguranja, određuje se;

PRETHODNA MJERA

2. Zaplijenjeni iznos novčanih sredstava ne može se prenijeti s računa protivnika osiguranja, osim namirivanja osigurane tražbine.

3. Predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na zaplijenjenim sredstvima.

5. Zabrana iz točke 1. izreke ovog rješenja smatra se provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja Financijskog agenciji.

II. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u roku od 8 dana.“

3. U svom odogovoru na predloženu prethodnu mjeru, protivnik osiguranja je naveo kako slijedi:

“Uvodno i prije svega, predlagatelj osiguranja u prijedlogu već navodi kako je tražbina koja je utvrđena nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Osijeku posl.br. P-392/2024. osigurana i to rješenjem o određivanju prethodne mjere naslovnog suda u predmetu R1-33/2024.g. Dakle, neovisno o nedostatku pretpostavki za određivanje prethodne mjere na koje će protivnik osiguranja detaljno ukazati u nastavku, već iz ovog razloga je prijedlog predlagatelja neosnovan.

Predlagatelj u ovom trenutku ima osiguranu tražbinu i zahtjev predlagatelja je potrebno odbaciti, podredno odbiti, budući se ne može još jednom zahtijevati i odrediti osiguranje iste tražbine, što je stav koji je već zauzeo Visoki trgovački sud Republike Hrvatske upravo u predmetu naslovnog suda R1-53/2024, o čemu u prilogu rješidba Pž-4368/2024.

Nadalje, nisu ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere koje je potrebno kumulativno ispuniti kako bi se udovoljilo takvom zahtjevu. Riječ je o pretpostavka za osiguranje prethodnom mjerom iz članka 332. Ovršnog zakona. Naime, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim objektivnu opasnost da bi se bez predložene mjere osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Pritom, predlagatelj treba dokazati, ne samo opasnost od otežanog ostvarenja tražbine, već predlagatelj treba kao pretpostavku određivanja mjere, dokazati da se onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

Tako i recentna praksa:

"Predlagatelj osiguranja je dužan dokazati do stupnja vjerojatnosti, da bi bez osiguranja prethodnom mjerom, namirenje njegove novčane tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano." Županijski sud u Bjelovaru, Broj odluke: Gž Ovr- 680/2021-2.

Protivnik osiguranja osporava tvrdnje predlagatelja osiguranja o nedostatku i rasprodaji imovine, preusmjeravanju poslovnih aktivnosti, silaznom padu poslovanja i drugim tvrdnjama koje predlagatelju iznosi na način da plasira nepotpune informacije kojima onda pokušava opravdati željene tvrdnje.

Protivnik osiguranja dostavlja u sudski spis nalaz i mišljenje vještaka Ručević vještačenje od dana 16.01.2025.g. koje je vještačenje provedeno u postupku radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečaja Namještaj Mima d.o.o. Dakle, vještake je angažiran u sudskom postupku po prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka kako bi utvrdio egzistira li kao razlog otvaranja stečajnog postupka prezaduženosti Namještaj Mima d.o.o. Nalazom i mišljenjem vještaka Ručević vještačenje od dana 16.01.2025.g.utvrđeno je da Namještaj Mima d.o.o. ima značajno veću imovinu od obveza, prema tome, da je sposobno podmirivati sve svoje obveze.

Vrlo je bitno napomenuti da je vještak prilikom utvrđivanja obveza protivnika osiguranja uzeo u obzir potencijalne obveze iz sudskog postupka koji se vodi pred T.s. Osijek posl.br. P-392/2024, dakle, potencijalna obveza, za koju predlagatelj osiguranja u ovom predmetu tvrdi da se neće naplatiti, je vještačenjem označena kao obveza koju je protivnik osiguranja sposobno namiriti. U tom smislu je odlučan zaključak iz nalaza i mišljenja Ručević i vještaci od dana 16.01.2025g. da je vrijednost imovine dužnika veća od vrijednosti obveza Društva, odnosno: Vrijednost imovine: 11.873.593,00 eura, a Vrijednost obveza: 1.794.276,00 eura, Neto imovina (imovina umanjena za obveze): 10.079.317,00 eur.

Kad ne bi bilo ovog vještva možda bi se moglo razmatrati navode koje predlagatelj osiguranja iznosi kao potencijalne štetne radnje i tsl. međutim, takve tvrdnje predlagatelja osiguranja su demantirane citiranim nalazom i mišljenjem. Posljednje se dodatno potkrepljuje još jednom javnom ispravom. Naime, u izvješću privremenog stečajnog upravitelja Renata Sabljića od 18. siječnja 2025.g. podnesenom pred T.s. Pazin posl.br.421/2024 (dakle, u istom postupku iz kojeg je vještačenje Ručević i partneri), privremeni stečajni upravitelj je jasno opisao poslovanje protivnika osiguranja kroz njegove dugoročne i kratkoročne financijske obveze navodeći: "Dugoročne obveze u promatranom su razdoblju od 2020. do 2023. kontinuirano rasle, s početnih cca 2,4 milijuna eura do konačnih cca 8 milijuna eura, no iste su tijekom 2024. (do 16. prosinca 2024.) gotovo u cijelosti podmirene (smanjene na cca 14,5 tisuća eura, za gotovo 100 % u odnosu na 31. prosinca 2023.). S obzirom da su se dugoročne obveze dužnika odnosile isključivo na obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, proizlazi da su te obveze dužnika tijekom 2024. u cijelosti podmirene. Kratkoročne obveze u promatranom su razdoblju od 202. do 2023. varirale od cca 6,4 milijuna eura do cca 9,7 milijuna eura, da bi tijekom 2024. (od 1. siječnja do 16. prosinca značajno pale (na cca 1,8 milijuna eura, smanjenje od 79 % u odnosu na stanje kratkoročnih obveza koncem 2023.). Navedene promjene rezultat su gotovo potpunog podmirenja kratkoročnih obveza prema bankama i financijskim institucijama, zatim obveza prema dobavljačima, kao i ostalih kratkoročnih obveza s jedne strane, što je djelomično amortizirano povećanjem obveza za poreze i sl. druge strane."

Znači, obveze protivnika osiguranja u razdoblju za koje predlagatelj osiguranja sugerira navodne nepravilnosti i moguće nezakonitosti takvo je da je protivnik osiguranja u cijelosti podmirio dugoročne obveze, a kratkoročne smanjene za 79 %. Promatranjem dostavljenih isprava koje su na objektivan i pravilan način opisale financijske mogućnosti i ukupno poslovanje protivnika osiguranja, što sve potpuno demantira i obeskrepljuje navode predlagatelja osiguranja, jasno je da predlagatelj osiguranja dobrih poslovnih rezultata i stabilne financijske mogućnosti servisirati sve svoje obveze, pa i navodno potraživanje predlagatelja osiguranja.

Stoga, protivno tvrdnjama predlagatelja osiguranja, o navodnom postojanju opasnosti, o tome da protivnik osiguranja nezakonito preusmjerava poslove, smanjuje aktivu i tsl, izneseni podaci financijskog stanja i poslovanja protivnika osiguranja utvrđeni nalazom i mišljenje vještaka Ručevića i privremenog stečajnog upravitelja ukazuju na to da je protivnik osiguranja zatvorio sve dugoročne obveze prema kreditnim institucijama, a kratkoročne obveze značajno smanjio, pa je jasno da postoje objektivne i realne mogućnost naplate navodnog potraživanja predlagatelja osiguranja. Isto tako se netočne i neutemeljene i druge tvrdnje predlagatelja osiguranja. Protivnik osiguranja je prilagodio svoje poslovanje novim tržišnim uvjetima, dakle, protivnik osiguranja ne prestaje poslovati već svoje poslovanje nastavlja preko mreže maloprodajnih salona što je sve vidljivo i jasno unatoč pokušaji predlagatelja da mu oteža taj put upornim zahtjevima za određivanje prethodnim mjerama, potom dvostrukim blokiranjem računa za isto poslovanje (dva puta su blokirani računi za osiguranje istog potraživanja u ovosudnim predmetima R1-33/2024 i R1-53/2024). Također, između ostalog, protivnik osiguranja povećava prodaju putem izgrađene mreže dostupnih internetskih i drugih online kanala prodaje. Konačno, kako je to veći potvrđeno nalazom i mišljenje Ručević vještačenje imovina kojom raspolaže protivnik osiguranja se nije smanjila i sasvim je dostatna za naplatu svojih potencijalnih obveza.

Upravo je iz opisanih razloga, te dostavljenih javnih isprava evidentno da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 332 st.2. OZ-a na koje se i uvodno referira protivnik osiguranja.

Predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, što predlagatelj nije učinio.

Slijedom svega iznesenog, predlaže se odbiti prijedlog predlagatelja osiguranja uz obvezivanje da protivniku naknadi troškove ovog postupka.“

4. Predlagatelj osiguranja je u odnosu na odgovor protivnika osiguranja na prijedlog za određivanjem prethodne mjere naveo slijedeće:

„U odnosu na očitovanje protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja navodi kako iz samog očitovanja proizlaze činjenice koje su za nepovjerovati. Nesporno proizlazi njegova namjera da onemogući predlagatelja osiguranja u naplati njegova potraživanja, pri čemu sud nastoji dovesti u zabludu u pogledu odlučnih činjenica. Prethodna mjera je zatražena na temelju okolnosti koje su različite u odnosu na mjeru ovog suda posl.br.: R1-33/2024 kao i na temelju druge sudske odluke. Netočno je tumačenje protivnika osiguranja pozivanjem na odluku VTSRH posl.br.: Pž-4368/2024 jer se u predmetima osiguranja tj. izvanparničnim predmetima može tražiti više istih prethodnim mjera na temelju različitih okolnosti za isto potraživanje. U konkretnome slučaju se ne primjenjuje res iudicata.

Štoviše, očitovanje protivnika osiguranja je maliciozno kada znamo da je podnio zahtjev za ukidanje prethodnih mjera od koji su neke već ukinute.

Predlagatelj je dokazao objektivnu opasnost pored već postojećih dokaza i dodatnim valjanim argumentima i dokazima – isplata dobiti članovima društva, pokretanja postupaka ovrhe drugih vjerovnika, pokretanje prethodnog ispitivanja postojanja razloga za otvaranje stečaja, odbijanje isplate i stavljanja u prijeboj potraživanja na temelju ovršne sudske odluke ovog suda.

Nalaz i mišljenje vještaka dostavljen od strane protivnika osiguranja ne može se koristiti kao dokaz u ovom postupku. Protivnik osiguranja svjesno obmanjuje sud pogrešno tumačeći nalaz i mišljenje vještaka, prilagođavajući ga svojim potrebama za ovaj postupak.

Tako protivnik osiguranja navodi da je vrijednost imovine 11.873.593,00 eura, a vrijednost obveza 1.794.276,00 eur te neto imovina (imovina umanjena za obveze) iznosi 10.079.317,00 eura.

Protivnik osiguranja svjesno prešućuje da je to stanje prije provođenja odluke protivnika osiguranja o isplati dobiti članovima društva i plaćanju poreza državi kako je to predlagatelj osiguranja naveo u svom prijedlogu. Prijava GFI za 2024. godinu kada se predaju zaključno sa 30.04.2025. neće odgovarati tim vrijednostima što proizlazi iz nacrta dokumenta na koji se pozvao i sam vještak.

Nadalje, bitno je naglasiti da vještak u svom nalazu i mišljenju nije obračunao zakonske zatezne kamate na obveze, posebno one iz sporova, primjerice predlagatelj osiguranja ima na svoju glavnicu od utuženja do sada iznos od cca preko 200.000,00 eura.

Također, vještak je u imovinu društva uzeo u obzir knjigovodstvenu vrijednost opreme i zaliha koje su za otpis ili su iz amortizirani i teško unovčivi, odnosno svakako nije izvršio pojedinačnu vrijednost te imovine niti je izvršio uvid u stanje iste po vještaku drugih struka mjerodavnih za tu vrstu imovine.

Prijevarno postupanje protivnika osiguranja ogleda se u tome što je prethodni postupak ispitivanja postojanja razloga za otvaranje stečaja pokrenut na temelju blokada izvršenih na temelju prethodnih mjera koje je donio ovaj sud na prijedlog predlagatelja osiguranja iz čega slijedi da njegovi navodi pozivanjem na financijske izvještajevještaka odudaraju od stvarnog stanja i opasnosti koje prijete. Tom prilikom vještak je propustio utvrditi od kuda potječu novčana sredstva na računu protivnika osiguranja koje je uzeo u obzir prilikom ocjene financijskog stanja protivnika osiguranja, jer istih nije bilo kada je izvršena blokada, budući je račun protivnika osiguranja bio blokiran. Dakle, za potrebe tog stečajnoj postupka vlasnici društva su izvršili pozajmicu društvu koju će si vratiti nakon što žalba protiv odluke suda kojom je odbijen prijedlog za otvaranje stečaja bude odbijena.

Na sve te činjenice je predlagatelj osiguranja ukazao u svom prijedlogu za određivanje prethodne mjere.

Opreza radi predlagatelj osiguranja predlaže da sud provode financijsko vještačenja na navedene okolnosti.

Predlagatelj osiguranja opetovano ponavlja kako je punomoćniku protivnika osiguranja (koji ga zastupa u svim postupcima) uputio za svoje novčano potraživanje na temelju pravomoćne i ovršne odluke ovog suda na ime dosuđenih mu troškova postupka zahtjev za naplatom i prijedlog da protivnik osiguranja umanji isplatu tog potraživanja tako da izvrši prijeboj sa svojim potraživanjem na ime dosuđenih mu troškova postupka što je u potpunosti izostalo.

Iz opisanog postupanja prozlazi namjera protivnika osiguranja da pod svaku cijenu onemogući predlagatelja osiguranja u namirivanju svojih tražbina prema protivniku osiguranja.

Moli se sud da hitno usvoji prethodnu mjeru te mu se skreće pozornost na odluku višeg suda i uputu suca dr.sc. Srđana Šimca VTSRH posl.br.: Pž-3472/2024 jer u protivnome, a imajući u vidu da postoji visoki stupanj izvjesnosti da će potraživanje predlagatelja osiguranja postati pravomoćno jer je sud dva puta donio istu prvostupanjsku odluku dok je viši sud prilikom ukidanja prve odluke u korist predlagatelja dao uputu nižem sudu da otkloni nedostatak u slanju podnesaka protivniku osiguranja što je ovaj u konačnici i učino te donio identičnu odluku, protivnik osiguranja onemogućiti predlagatelja osiguranja u naplati njegova potraživanja, tim više jer je protivnik osiguranja podnio zahtjev za ukidanjem prethodne mjere kojom se zapljenjena sredstva s njegova računa po prethodnim mjerama.

Protivnik osiguranja nije u svom očitovanju naveo da sredstva koja su zapljenjena na temelju odluke ovog suda, a u odnosu na koju je podnio zahtjev za ukidanje prethodne mjere se sukladno Ovršnom zakonu deponiraju kod suda!!!“

5. Odredbom čl. 332. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) određeno je da se radi osiguranja novčane tražbine, prethodna mjera određuje na temelju: 1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, 3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela. Člankom 332. st. 2. OZ-a određeno je da će sud na temelju isprava iz stavka 1. tog članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

6. Člankom 333. OZ-a je određeno da će se smatrati da opasnost u smislu odredbe čl. 332. tog Zakona postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju: 1. platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, 2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenoga postupka, 3. odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu, 4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba, 5. nagodbe iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom, i 6. javnobilježničke isprave iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom.

7. Predmetna prethodna mjera je predložena na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-392/2024-84 od 26. veljače 2025. i Ispravka presude od 4. ožujka 2025., stoga je predlagatelj osiguranja ispunio prvu pretpostavku za određivanjem prethodne mjere iz čl. 332. st. 1. OZ-a.

8. U konkretnom slučaju se ne radi o pretpostavljenoj opasnosti iz čl. 333. st. 1. OZ-a, budući prethodna mjera nije predložena na temelju niti jedne od odluka iz citiranog zakonskog članka.

9. Na temelju čl. 344. st. 1. OZ-a, pretpostavka za određivanje prethodne mjere je objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se može s određenom mjerom vjerojatnosti zaključiti da postoji takva objektivna opasnost da bi se bez nje onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, pri čemu nije potrebno za prethodnu mjeru učiniti vjerojatnim da sam protivnik osiguranja poduzima kakve radnje usmjerene na osujećenje tražbine (tako i VTSRH u odluci posl. broj Pž-3210/2024-2 od 11. rujna 2024.).

10. Predlagatelj osiguranja u svome prijedlogu u prilog činjenici da postoji objektivna opasnost da će bez određivanja prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine iznosi tvrdnju da protivnik osiguranja novčana sredstva koja je uprihodio od prodaje nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu, isplatio svojim članovima društva na ime pozajmice u iznosu od cca 6.800.000,00 eura koji iznos da će oni kompenzirati s isplatom svoje dobiti u društvu, bez da je protivnik osiguranja prethodno izvršio rezervacije kapitala u društvu, jer da članovima društva nije mogla ostati nepoznato postojanje obveze prema ovdje predlagatelju osiguranja, a koja obveza da premašuje upisani kapital društva, pored obveza prema ostalim vjerovnicima. Iz navedenoga da proizlazi, osim što je protivniku osiguranja bilo poznato da nije udovoljeno zakonskim pretpostavkam za isplatu dobiti članovima društva jer obveze koje ima protivnik osiguranja prema predlagatelju osiguranja (i drugim vjerovnicima) u tom času prelaze upisani temeljni kapital, više da je nego očito postojanje svijesti i znanja kod protivnika osiguranja da se predlagatelja osiguranja onemogući u naplati njegove tražbine. Smatra da nije moguće drugačije objasniti činjenicu, da su se prethodnim mjerama TS Pazin posl.br.: R1-33/2024 (Pž- 3472/2024), R1-53/2024 i R1-54/2024 blokirali računi protivnika osiguranja zbog nedovoljnog iznosa sredstava na računima za zapljenu po navedenim prethodnim mjerama, i da je to isključivo motivirano namjerom da se vjerovnike onemogući u naplati njihovih tražbina. Nadalje isplata cjelokupne dobiti u 2024. na temelju prihoda ostvarenih od prodaje imovine društva – nekretnina, pokretnina, opreme i s tim u svezi prenošenje proizvodnog pogona i djelatnosti, na pravni subjekt čiji je član društva (kćer) u krvnom srodstvu s članovima društva protivnika osiguranja (otac i majka), da nesporno upućuje da će nedvojbeno doći do likvidacije poslovanja protivnika osiguranja, gubitkom prihoda i mogućnosti ostvarenja dobiti, što da će u konačnici znatno otežati odnosno onemogućiti naplatu predlagateljeve tražbine. Predlagatelj osiguranja drži da iz navedenoga postupanja protivnika osiguranja prozlazi da navedeni iznos novčanih sredstava koji predstavlja imovinu protivnika osiguranja neće biti vraćen protivniku osiguranja što da dokazuje nepovratno smanjenje općeg imovnog stanja protivnika osiguranja, te da to upućuje na činjenicu kako protivnik osiguranja neće imati likvidnih sredstava za investiranju u poslovanje što samo potvrđuje zaključak kako on nakon rasprodaje imovine nema namjeru ulagati kapital u poslovanje već će se protivnik osiguranja sigurno završiti u likvidaciji.

11. Sud je izvršio uvid u isprave dostavljene u spis, te je radi navoda predlagatelja osiguranja u pogledu objektivne opasnosti da će bez određivanja prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine cijenio i Financijsko vještačenje na okolnost ispitivanja prezaduženosti dužnika koje je sačinjeno 16. siječnja 2025. od strane Ručević vještačenja d.o.o. iz Zagreba za potrebe utvrđivanja pretpostavi za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom Namještaj MIMA d.o.o. Pula, u predmetu ovoga suda posl. broj St-421/2024.

12. Iz navedenog nalaza proizlazi da na je dan 16. prosinca 2024. vrijednost imovine Društva - protivnika osiguranja (prema iznosima iskaznima u poslovnim knjigama i preliminarnim financijskim izvještajima) veća od vrijednosti obveza Društva (prema iznosima iskaznima u poslovnim knjigama i preliminarnim financijskim izvještajima), odnosno da vrijednost imovine iznosi 11.873.593,00 eura, vrijednost obveza iznosi 1.794.276,00 eura, te da neto imovina (imovina umanjena za obveze) iznosi 10.079.317,00 eura. Ako bi se, poštujući konzervativan pristup, iz imovine Društva izdvojila potraživanja prema osnivačima i s tim povezana potraživanja prema državi (ukupno 7.950.395,00 eura), koji iznosi da će se prilikom izrade godišnjih financijskih izvještaja i godišnje porezne prijave poreza na dobit namirivati iz ostvarene dobiti Društva tijekom 2024., i dalje da preostaje pozitivna neto imovina Društva u iznosu od 2.128.922,00 eura (za koji iznos je imovina Društva veća od obveza). Zaključno je vještak ustvrdio da na temelju pregleda i analize dokumentacije popisane u uvodnom dijelu, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, da društvo Namještaj Mima d.o.o., Pula (OIB: 24769473247) nije prezaduženo, dakle imovina tog društva da je veća od postojećih obveza.

13. Na temelju naprijed navedenog vještačenja, koje je sačinjeno za potrebe stečajnog predmeta posl. broj St-421/2024, ne proizlazi opasnost da se predlgatelj osiguranja neće moći naplatiti od protivnika osiguranja u slučaju da presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-392/2024-84 od 26. veljače 2025., postane pravomoćna.

14. Dakle, na temelju naprijed navedenog financijskog vještačenja se zaključuje da, protivnik osiguranja i nakon što bi se iz imovine Društva izdvojila potraživanja prema osnivačima i s tim povezana potraživanja prema državi (ukupno 7.950.395,00 eura), koji iznosi da će se prilikom izrade godišnjih financijskih izvještaja i godišnje porezne prijave poreza na dobit namirivati iz ostvarene dobiti Društva tijekom 2024., na što upućuje predlagatelj osiguranja u svom podnesku od 15. travnja 2025., i dalje ima preostalu pozitivnu neto imovina Društva u iznosu od 2.128.922,00 eura (za koji iznos je imovina Društva veća od obveza).

15. Radi svega navedenog je ocjena ovoga suda da predlagatelj osiguranja, u smislu odredbe iz čl. 332. st. 2. OZ-a, nije dokazao da u konkretnom slučaju postoji opasnost da bi bez određivanja prethodne mjere bilo onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine, pa je njegov prijedlog za određivanjem prethodne mjere odbijen, kako je to odlučeno u toč. I izreke.

16. S obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije uspio sa prijedlogom za određivanje prethodne mjere protivnik osiguranja ostvaruje pravo na naknadu troškova za sastav podneska kojim je odgovorio na prijedlog za osiguranje u iznosu od 16.015,00 eura (12.812,00 eura + PDV 25% u iznosu od 3.203,00 eura ), na temelju odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), vezano uz članak 21. stavak 1. OZ-a, te Tbr. 11. t. 1. u vezi s Tbr. 7. t. 1., Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/2023). Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

U Pazinu 15. svibnja 2025.

Sutkinja

Tamara Lakoseljac Benčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Pun. predlagatelja osiguranja,

- Pun. protivnika osiguranja.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte