Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

Trg slobode 1, Prelog

Poslovni broj: Pn-9/2021-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji toga suda Nini Markulija, u pravnoj stvari tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Domagoju Štefanu, odvjetniku iz Čakovca, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić&Lui, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, nakon dovršene glavne i javne rasprave dana 16. travnja 2025. održane u prisutnosti punomoćnika tužitelja Domagoja Štefan, odvjetnika iz Čakovca, te punomoćnice tuženika Dore Pintarić Planinc, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Mađarić&Lui, Pisarnica Varaždina, 15. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te se nalaže tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva 71, 10 000 Zagreb tužitelju DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplatiti novčani iznos od 428,03 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate i to do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Glavna za iznos od 36,50 eura i za zatezne kamate tekuće na iznos od 428,03 eura od 29. siječnja 2018. do 14. svibnja 2025. kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547, 10 000 Zagreb, Martićeva 71 tužitelju DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.091,21 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja Presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za iznos od 456,81 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj DT je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, radi naknade štete, u kojoj navodi da je 28.1.2018. oko 16,50 sati na kolniku Čakovečke ulice u Donjem Kraljevcu kod kbr. 4. došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao ZT kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja te ŽT kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Do prometne nezgode došlo je na način da se ZT, spomenutom ulicom kretao iz smjera juga u smjeru sjevera desnom obilježenom prometnom trakom te je obavljao radnju u prometu skretanjem ulijevo. Prilikom obavljanja iste radnje, na njegovo je vozilo naletjelo vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽT, vozeći brzinom od 105 km/h, dakle, ekscesnom brzinom s obzirom na naselje i ograničenje brzine na 50 km/h. Vožnja ST brzinom koja je bila više nego duplo veća od dozvoljene, smatra se bezobzirnom vožnjom te je u direktnoj uzročnoj vezi s predmetnom prometnom nezgodom, a da se isti kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h nesreća bi bila izbježiva mimoilaženjem (na način da tužitelj potpuno dovrši svoj manevar skretanja u času kada ŽT do njega dođe) odnosno minimalnom reakcijom - oduzimanjem gasa, blagim kočenjem odnosno blagim manevrom skretanja u desno. Pored ekscesne vožnje, napominje se da je ŽT manevar pretjecanja započeo na mjestu gdje isto nije dozvoljeno prema liniji na kolniku, a što je u direktnoj vezi s prometnom nezgodom. Jednako tako se napominje kako je do štetnog događaja došlo oko 75 m od prijelaza preko željezničke pruge te da se štetni događaj zbio u samom centru mjestu. Obzirom na navedeno, pokazuje se da je za predmetni štetni događaj odgovoran vozač vozila reg. oznaka [registarska oznaka] u omjeru od najmanje 70%, dok se doprinos ZT cijeni u omjeru od 30%. U predmetnom štetnom događaju, na vozilu u vlasništvu tužitelja, reg. oznaka [registarska oznaka] marke i tipa FIAT PUNTO nastala je totalna šteta u iznosu od 5.000,00 kuna. Vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u trenutku štetnog događaja nije imalo valjano sklopljenu policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Stoga prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj od tuženika potražuje iznos od 3.500,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 29. siječnja 2018. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, no osporava nastanak štetnog događaja na način opisan u tužbi. Tuženik navodi kako iz pravomoćne ovosudne presude broj: Pp-61/19, Pp-265/18 proizlazi da je ZT, vozač tužiteljeva vozila, proglašen krivim što je 28. siječnja 2018. upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], iz smjera juga u smjeru sjevera, kojom prilikom je s vozilom skretao u lijevo, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pri tome računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja, zbog čega je prednjim lijevim dijelom automobila udario u desni bočni dio osobnog vozila reg. broja [registarska oznaka]= 70 E (D), s kojim je istog pretjecao ŽT te je na vozilima, prometnom znaku i ukrasnom drveću nastala materijalna šteta. Također, tuženik u cijelosti osporava i visinu utuženog potraživanja te navodi kako tužitelj uz tužbu nije dostavio nijedan dokaz kojim bi se opravdala zatražena visina štete.

3. U podnesku od 2. veljače 2023. tužitelj je djelomično povukao za iznos od 275,12 kuna/36,51 eura, a kojem povlačenju tužbe se tuženik protivio u podnesku od 1. svibnja 2023.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Potvrdu PU Međimurske na listovima 5-6, Primjedbe i dopune Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Aleksandra Makovca na listovima 7-15, skicu mjesta prometne nesreće na listu 16, Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dine Posavca na listovima 17-28, presliku prometne dozvole na listu 31, Presudu Općinskog suda u Čakovcu broj P Pp-61/2019 na listu 40-45, spis PU Međimurske na listovima 96-117, Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Stivena Šijaka na listovima 125-141, u svojstvu svjedoka saslušani su ŽT i ZT te izvršen uvid u spis Prekršajnog suda u Čakovcu P Pp-265/18. Stalni sudski vještak Stiven Šijak svoj Nalaz i mišljenje dao je i u usmenom obliku na ročištu 18. rujna 2023.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

6. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. Nesporno je 28. siječnja 2018. oko 16,50 sati na kolniku Čakovečke ulica u Donjem Kraljevcu kod kbr. 4. došlo do štetnog događaja – prometne nesreće u kojoj je sudjelovao ZT kao vozač osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu tužitelja te ŽT kao vozač osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka].

8. Nesporno je vođen prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Čakovcu, Prekršajni odjel protiv ZT u vezi navedenog štetnog događaja te je presudom broj: Pp P-61/19-53 ZT proglašen krivim što je 28. siječnja 2018. u 16,50 sati u Donjem Kraljevcu, upravljao osobnim automobilom automobilom reg. oznake [registarska oznaka], iz smjera juga u smjeru sjevera, kojom prilikom je s vozilom skretao ulijevo, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, zbog čega da je prednjim lijevim dijelom automobila udario u desni bočni dio osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], s kojim je istog pretjecao ŽT te je na vozilima, prometno znaku i ukrasnom drveću nastala materijalna šteta, čime je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15 i 108/17).

9. Nesporna je pasivna legitimacija tuženika u ovoj pravnoj stvari.

10. Sporno jest postoji li doprinos vozača ĐT predmetnom štetnom događaju te s tim u vezi sporna je u cijelosti osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

11. Iz iskaza svjedoka ĐT slijedi da se predmetnog dana kretao svojim vozilom marke BMW u Čakovečkoj ulici u Donjem Kraljevcu u smjeru Hodošana, prešao je prugu i negdje kod PBZ banke započeo je radnju pretjecanja vozila ispred sebe, kojim je upravljao ZT i kada je bio otprilike paralelno s njim ZT je skrenuo u njega. Nije siguran kojom točno brzinom se kretao, misli da je bilo oko 70 km/h. Uključio je pokazivač smjera, a nije vidio da bi ZT prilikom skretanja uključio pokazivač smjera. Ne zna točno nakon koliko metara je zaustavio svoje vozilo. Nakon što mu je sud predočio Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka iz kojeg proizlazi da se kretao brzinom 123,32 km/h, svjedok je iskazao kako ne zna bi li to bilo točno.

12. Iz iskaza svjedoka ZT slijedi da je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nesreći kao vozač vozila marke Fiat Punto. Kretao se vozilom u smjeru Hodošana i nakon željezničkog prijelaza te raskrižja koje slijedi nakon prijelaza, otprilike 15-20 metara nakon tog raskrižja započeo je radnju skretanja ulijevo, u ulicu koja se nalazi s te strane. Prije skretanja uključio je lijevi pokazivač smjera, napravio provjeru, provjerio i mrtvi kut i započeo radnju skretanja ulijevo. U tom trenutku naletjelo je vozilo kojim je upravljao ŽT i njegov prednji desni dio vozila zahvatio je njegov lijevi prednji dio vozila, nakon čega je s obzirom da je imao malu brzinu samo malo zaokrenuo svoje vozilo, dok je vozilo kojim je upravljao ŽT sletjelo s kolnika i zaustavio se između pješačke staze i zelene površine. Prije skretanja kad je vršio provjere vozila iza sebe i mrtvog kuta, nije uočio vozilo kojim je upravljao ŽT pa nije mogao niti predvidjeti njegovu brzinu, a procjenjuje, s obzirom na brzinu njegovog vozila utvrđenim vještačkim nalazom, da se on u tom trenutku nalazio još iza željezničkog prijelaza. Šteta na vozilu je bila stopostotna odnosno totalna šteta, jer se prednji dio raspao, a motor je ispao iz vozila. Ne sjeća se više, ali misli da je bio vođen prekršajni postupak protiv njega.

13. Iz priloženog Nalaza i mišljenja vještaka Dine Posavca proizlazi kako je do sudara došlo kada je vozač ZT skrenuo ulijevo i svojim prednjim lijevim dijelom vozila udario u desnu bočnu stranu drugog vozila koje je bilo u pretjecanju vozača okrivljenika. Nadalje, vještak navodi kako je brzina kretanja vozila vozača ZT u trenutku sudara iznosila manje od 19,72 km/h, dok je brzina kretanja drugog vozila u trenutku sudara iznosila nešto više od 103,11 km/h, moguće i 105,00 km/h. Vještak navodi kako u trenutku kada je vozač ZT započeo skretati vozilom ulijevo, drugo vozilo je već bilo na lijevoj strani kolnika, u tijeku obavljanja radnje pretjecanja. Od početka obavljanja radnje skretanja vozila vozača ZT pa do sudara prošlo je vrijeme ne kraće od oko 0,91 s, što približno odgovara očekivanom vremenu reakcije. Vještak navodi kako je vozač ŽT mogao izbjeći zaustavljanjem do mjesta sudara. Da se kretao dopuštenom brzinom od 50,00 km/h vrlo vjerojatno bi se uspio zaustaviti do mjesta sudara, ali se to sa sigurnošću ne može tvrditi.

14. Iz priloženih Primjedaba i dopuna Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Aleksandra Makovca proizlazi kako nije raspolagao podacima koji čine osnovu za izradu ekspertize prometne nesreće (zapisnik o očevidu, situacijski plan, foto elaborat) te je kao osnovu za analizu preuzeo Nalaz i mišljenje vještaka Dine Posavca, pri tome je proveo kontrolni proračun preuzimajući brojčane podatke s kojima je radio vještak Posavec i nadopunio tu ekspertizu izračunima i zaključcima za koje smatra da u ekspertizi vještaka Posavca nedostaju. Iz Primjedaba i dopuna vještaka Aleksandra Makova proizlazi kako se vozilo vozača ĐT kretalo brzinom od oko 105,00 km/h, što je dvostruko više od dozvoljene, također, puna crta na kolniku završava na 18,7m ispred PTM te računa li se položaj vozila vozača ĐT u času kada je vozilo vozača ZT počelo skretati ulijevo, vidljivo je da je vozilo vozača ĐT manevar pretjecanja započelo još dok je bilo duboko u zoni ulice gdje je pretjecanje izričito zabranjeno. Također, vještak zaključuje kako da se vozilo vozača ĐT kretalo dozvoljenom brzinom od 50 km/h nesreća bi bila teoretski izbježiva mimoilaženjem na način da vozilo vozača ZT potpuno dovrši svoj manevar skretanja u času kada drugo vozilo do njega dođe.

15. U ovom postupku provedeno je prometno-tehničko vještačenje na okolnost mehanizma nastanka štete, doprinos svakog sudionika prometne nesreće i visinu štete na vozilu marke Fiat nastale u štetnog događanju – prometnoj nesreći od 28. siječnja 2018.

16. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Stivena Šijaka, dipl.ing.prometa proizlazi kako se na temelju oštećenja na osobnim vozilima, kao i na temelju tragova na mjestu nesreće može zaključiti kako je do nesreće došlo u trenutku kada je vozilo Fiat vozača ZT vršilo radnju skretanja u lijevo iz smjera juga u smjeru zapada te je došlo do naleta na vozilo marke BMW vozača ĐT u pretjecanju koje se kretalo iz smjera juga u smjeru sjevera. Vještak zaključuje da se brzina osobnog vozila vozača ZT, marke Fiat u trenutku nesreće iznosila oko 16,23 km/h, dok je brzina vozila vozača Pongraca, marke BMW iznosila 123,32 km/h. Nadalje, vještak navodi kako zaustavni put za brzinu od 4,51 m/s ili 16,23 km/h iznosi oko 4,55 m, zaustavni put za brzinu 34 m/s ili 123,32 km/h, iznosi oko 102,21 m, a zaustavni put za brzinu 13,88 m2 ili 50km/h iznosi oko 22,59 m. Vozač osobnog vozila Fiat je provjerom u retrovizoru mogao vidjeti vozilo u pretjecanju, no samo viđenje brzine vozila u retrovizoru je bilo otežano, pošto je vozilo marke BMW vozilo brzinom za oko 73,32 km većom od dozvoljene te je tek okretanjem glave vozač mogao procijeniti stvarnu brzinu vozila BMW, a i u tom trenutku je vozilo BMW bilo udaljeno najmanje 75,69 m od mjesta nesreće, što je prevelika udaljenost za određivanje brzine vozila. Stoga vještak zaključuje da je skretanje vozila Fiat bilo tehnički prihvatljivo i izvedeno u skladu s ograničenjem brzine. Granična brzina kod koje je vozač vozila BMW mogao izbjeći nesreću na udaljenosti od 41,76 m, što je ona udaljenost na kojoj se nalazilo vozilo BMW kad je vozač vozila Fiat počeo prelaziti srednju crtu, iznosila je oko 19,91 m/s ili 71,68 km/h. Vožnjom unutar ograničenja brzine, kao i svim brzinama do 71,68 km/h vozač vozila BMW Pongrac je mogao izbjeći nesreću. Pravilnim praćenjem i predviđanjem prometne situacije, vozač vozila BMW je mogao izbjeći nesreću. U odnosu na visinu nastale štete, vještak zaključuje da je na vozilu marke Fiat nastala totalna šteta. Vrijednost vozila u trenutku štete iznosila je 6.142,83 kuna/815,29 eura, vrijednost ostataka iznosi 1.535,70 kuna/203,82 eura, a stvarna šteta iznosi 4.607,12 kuna/611,47 eura.

17. Tužitelj nije imao primjedbe na Nalaz i mišljenje vještaka Stivena Šijaka, dok tuženik u podnesku od 1. svibnja 2023. navodi kako ne osporava utvrđenu visinu štete na vozilu tužitelja, no ne prihvaća tvrdnju vještaka da vozač vozila Fiat nije mogao procijeniti udaljenost vozila marke BMW, kojim je upravljao vozač ŽT, obzirom na njegovu brzinu kretanja. Tuženik navodi kako je vozač vozila marke BMW radnju pretjecanja obavio najmanje 1,62 sekunde prije nego što je tužitelj započeo radnju skretanja u lijevo te u trenutku kada je tužitelj mogao provjeriti prometnu situaciju okretanjem glave, do mjesta naleta je prošla oko 2, 21 sekunda, a imajući u vidu da je vozač marke BMW radnju pretjecanja obavio najmanje 1,62 sekunde prije nego što je tužitelj započeo radnju skretanja u lijevo, proizlazi da je istom vozaču ostalo vremena oko 0,59 sekundi, što je premalo vremena za reakciju reagiranja.

18. Stalni sudski vještak Stiven Šijak je Nalaz i mišljenje dao i u usmenom obliku na zapisnik na ročištu 18. rujna 2023. iz kojeg proizlazi kako smatra da s obzirom na udaljenost u trenutku provjere, smatra da je vozilo marke BMW bilo predaleko da bi vozač mogao utvrditi njegovu brzinu koja nije bila očekivana za naseljeno mjesto i prilagođena prometnoj situaciji, već znatno veća. Vještak je pojasnio kako je praćenjem i predviđanjem prometne situacije vozač ŽT mogao izbjeći nesreću, a obzirom na činjenicu da se radi o naseljenom mjestu s raskrižjima, prijelazom preko željezničke pruge, obilježenim pješačkim prijelazima, kao i da je vozač ZT u bilo kojem trenutku mogao skrenuti prema bilo kojem parkirnom mjestu ili u bilo kojem raskrižju u lijevo, a čime bi nastala kolizija prometnih tokova. Također, vještak je iskazao kako nije moguće da se vozač ŽT u trenutku naleta kretao brzinom od 70km/h, jer su na samom mjestu događaja pronađeni materijalni tragovi koji jasno pokazuju mjesto naleta i naletnu brzinu. Isto tako, vještak je iskazao kako je preglednost kolnika bila dobra i kolnik je ravan, međutim, na predmetnom mjestu nalazi se obilježeni pješački prijelaz, raskrižja i željeznička pruga te se svaki od sudionika u prometu mora fokusirati na prometnu situaciju te da je bilo puno faktora koji su ometali vozača. Vještak je iskazao i kako je s obzirom na prostorno vremensku analizu vozač ŽT prvi započeo radnju pretjecanja.

19. Sud je prihvatio Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka kao objektivan i stručan, napravljen na bazi stručnog znanja i iskustva, a vještak je odgovorio na sva sporna pitanja.

20. Iako je tuženik prigovarao zaključku vještaka da je vozač ŽT mogao izbjeći nesreću pravilnim praćenjem prometne situacije te da se vozilo vozača ĐT bilo predaleko da bi vozač ZT mogao procijeniti njegovu brzinu, sud smatra kako je vještak navedene prigovore uspješno otklonio u usmenom danom Nalazu i mišljenju, stoga je sud odbio prijedlog tuženika za novim prometno-tehničkim vještačenjem kao nepotreban i odugovlačeći. Također, osim paušalnog prigovora Nalazu, tuženik nije iznio druge prigovore stručne naravi koji bi opravdali provođenje novog prometno- tehničkog vještačenja.

21. Isto tako, sud je u sklopu dokaznog postupka pročitao i Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka vještaka Aleksandra Makovca, neovisno o tome što isti nema dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza, već predstavlja privatnu ispravu no uzimajući u obzir ostale provedene dokaze, iz istih proizlazi kako se kretanje vozila vozača ĐT brzinom više nego duplo većom od dopuštene smatra bezobzirnom vožnjom i sama po sebi je ekscesna i u direktnoj uzročnoj vezi s predmetnom nesrećom, kao i da je svoj manevar pretjecanja vozač ŽT započeo u zoni kolnika gdje je pretjecanje zabranjeno te da se kretao dozvoljenom brzinom od 50km/h nesreća bi teoretski bila izbježiva mimoilaženjem na način da vozilo vozača Šercera potpuno dovrši manevar skretanja u času kada drugo vozilo do njega dođe.

22. S obzirom na sve izneseno, sud utvrđuje kako za nastanak predmetnog štetnog događaja postoji podijeljena odgovornost vozača ZT i vozača ĐT i to u omjeru 30:70 odnosno sud ocjenjuje da je vozač ŽT time što se kretao brzinom vozila većom za više od 50km/h od dopuštene brzine te kako je utvrđeno da bi vožnjom unutar ograničenja brzine mogao izbjeći nesreću, doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od 70%.

23. Sud je visinu štete utvrdio sukladno Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Šijaka, obzirom ni stranke na navedeni dio izračuna nisu imale primjedaba te je u odnosu na utvrđeni doprinos vozača ĐT utvrdio da je tuženik, kao pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, dužan naknaditi tužitelju iznos od 428,03 eura, uzimajući u obzir utvrđenu visinu stvarne štete na vozilu i doprinos u omjeru od 70%, a sve temeljem odredbe čl. 1072. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; dalje u tekstu ZOO).

24. Kako tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbenog zahtjeva, sud je prihvatio isti za iznos od 428,03 eura, dok je u preostalom dijelu za iznos od 36,50 eura odbio kao neosnovan.

25. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Također, kako je predmet potraživanja naknada imovinske štete koja nije reparirana, jer se radilo o tzv. totalnoj šteti, zatezne kamate teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate, jer je visina imovinske štete utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja presude sukladno čl. 1089. st. 2. ZOO-a, stoga je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim potražuje zatezne kamate tekuće od 29. siječnja 2018. i presuđeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

26. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a, obzirom tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu (sa 8% zahtjeva), a zbog čega nisu nastali posebni troškovi, tuženik je dužan tužitelju u cijelosti naknaditi troškove postupka.

27. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužitelju priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 100,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav podneska od 24. ožujka 2021. i 2. veljače 2023. u iznosu od 100,00 eura za svaku radnju, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 6. listopada 2021., 18. rujna 2023., 16. travnja 2025. u iznosu od 100,00 eura za svako ročište, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 50,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, pripadajući PDV od 25% u iznosu od 162,50 eura, trošak vještačenja po vještaku Stivenu Šijaku u iznosu od 238,90 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 odnosno, ukupno u iznosu 1.091,21 eura.

28. Sud nije priznao tužitelju traženi trošak zastupanja za ročište 3. listopada 2023., obzirom isto zbog odgode nije održano, kao i traženi trošak preliminarnog vještačenja po vještaku Aleksandru Makovcu u iznosu od 331,81 eura, jer se ne radi o trošku koji bi bio potreban za pokretanje postupka i kao takav opravdani trošak koji bi teretio suprotnu stranu.

29. Stoga je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka sveukupno za iznos od 456,81 eura.

30. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci ove presude.

Prelog, 15. svibnja 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Punomoćnik tužitelja

2. Punomoćnik tuženika