Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZLATARU

    STALNA SLUŽBA U KRAPINI

    Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

    Poslovni broj: Pr-21/2023-18

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji ovoga suda Sanji Leskovar-Hostić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovač, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Dom zdravlja Krapinsko- zagorske županije, OIB 62349405673, Ulica dr. Mirka Crkvenca 1, Krapina, zastupanog po punomoćniku Nenadu Kovačiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 20. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika i punomoćnika tuženika, te presude javno objavljene 15. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku DOM ZDRAVLJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, OIB: 62349405673, da tužitelju ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće, isplati ukupan iznos od bruto 1.585,39 EUR (tisućupetstoosamdesetpeteuratridesetdevetcenti), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

    - 100,75 EUR od 16. kolovoza 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 101,12 EUR od 16. rujna 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 100,93 EUR od 16. listopada 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,67 EUR od 16. studenog 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 100,79 EUR od 16. prosinca 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 96,40 EUR od 16. siječnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,54 EUR od 16. veljače 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 110,28 EUR od 16. ožujka 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 96,06 EUR od 16. travnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 105,44 EUR od 16. svibnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 104,85 EUR od 16. lipnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 104,94 EUR od 16. srpnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 114,20 EUR od 16. kolovoza 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 116,39 EUR od 16. rujna 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    - 122,03 EUR od 16. listopada 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.875,00 EUR (tisućuosamstosedamdesetpeteura), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi, tekućim od 15. svibnja 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je u tužbi tvrdi da se kao radnik nalazi u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca, na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2016. godine kao vozač sanitetskog vozila. Tužitelj da je dana 06. srpnja 2021. godine, na sjednici Izbornog odbora, izabran za člana radničkog vijeća. U razdoblju od 06. srpnja 2021. godine do 01. studenog 2022. godine, tuženik (poslodavac) da nije tužitelju isplaćivao naknadu plaće za rad u radničkom vijeću. Tuženik da je svoju obvezu za isplatu naknade plaće počeo ispunjavati tek od studenog 2022. godine. Tuženik kao poslodavac da je dužan je tužitelju kao članu radničkog vijeća isplaćivati naknadu plaće u visini od šest radnih sati tjedno prema čl. 156 st. 2 Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., dalje u tekstu: „ZOR“) u kojem se navodi: „Za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno.“ Tužitelj smatra kako je tuženik priznao postojanje predmetne tražbine time što je naknadno (od studenog 2022. godine) počeo ispunjavati svoju obvezu isplate naknade plaće za rad u radničkom vijeću. Dakle, tužitelj da prema ZOR-u, ima pravo na naknadu plaće za rad u radničkom vijeću od šest sati tjedno što iznosi 24 sata mjesečno. Tužitelj navodi kako je svaki mjesec utuženog razdoblja stvarno odradio sve radne sate u mjesecu - u redovnom radu, bez da je bio oslobođen redovnog rada tri radna dana (24 sata) u mjesecu zbog potreba radničkog vijeća.

    1.2. Tužitelj je, u smislu odredbe čl. 186. b st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., dalje u tekstu: - ZPP) navedenu tužbu podnio kao tzv. stupnjevitu tužbu, navodeći da mu tuženik odbija dostaviti isprave temeljem kojih bi mogao postaviti određeni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa kojeg potražuje, te je predložio da sud naloži tuženiku dostavu evidencije radnog vremena i platnih lista za razdoblje od srpnja 2021. godine do travnja 2023. godine te da izradi obračun predmetnog potraživanja, kako bo mogao postaviti točno određeni tužbeni zahtjev, a ukoliko tuženik ne bi dostavio obračun, predložio je da se na okolnost visine tužbenog zahtjeva provede knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje navode tužbe da se tužitelj kao radnik nalazi u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca, na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2016. godine kao vozač sanitetskog vozila. Osporava činjenične navode tužbe da u razdoblju od 06. srpnja 2021. godine do 01. studenog 2022. godine tužitelju nije isplaćivao naknadu plaće za rad u radničkom vijeću, te da je svoju obvezu za isplatu naknade plaće počeo ispunjavati tek od studenog 2022. Naime, tuženik tvrdi da tužitelj u razdoblju od 6. srpnja 2021. godine do 1. studenoga 2022. godine nije podnio zahtjev tužitelju za naknadu za rad u radničkom vijeću od maksimalno 24 sata mjesečno, pa da je u tom razdoblju tužitelj kao vozač sanitetskog vozila bio na tzv. "rasporedu" dakle, pasivnom dežurstvu i za to razdoblje mu je isplaćivana plaća prema satnici koju je odradio. Nakon 1. studenoga 2022. godine tužitelj da je zatražio naknadu plaće za razdoblje kada je bio oslobođen od rada zbog obveza u radničkom vijeću, te mu je za razdoblje kada nije radio (uz maksimalno pravo da ne radi od 24 sata mjesečno) naknada i isplaćena. Tuženik naglašava da tužitelj ima pravo na naknadu u razdoblju kada obavlja poslove u radničkom vijeću, ali da nema pravo primati plaću i naknadu za vrijeme koje radi za potrebe radničkog vijeća. Nadalje, navodi da nije sporno da je čl. 156. st.2. ZOR-a propisano da je poslodavac dužan tužitelju kao članu radničkog vijeća isplaćivati naknadu plaće u visini od šest radnih sati tjedno prema , s time da ponovno ističe da tužitelj do 1. studenoga 2022. nije podnio zahtjev za isplatu plaće u razdoblju u kojem nije radio, te da je tuženik počeo izvršavati svoju obvezu kada je to tužitelj zatražio. Tuženik navodi nema nikakvih saznanja da bi u utuženom razdoblju tužitelj obavljao poslove za radničko vijeće s time da mu je isplaćena plaća u punom iznosu, a prema satnici za poslove koje je obavljao u okviru radnog odnosa na radnom mjestu vozača sanitetskog vozila. U odnosu na dokazne prijedloge tužitelja na okolnost visine tužbenog zahtjeva, tuženik je naveo da će postupiti po nalogu suda za dostavu traženih isprava, ukoliko mu sud to naloži, te da se protivi provođenju knjigovodstveno-financijskog vještačenja.

    2.1. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te zahtijeva naknadu parničnih troškova.

    3. U podnesku od 13.11.2023. tužitelj je naveo kako smatra da, unatoč tome što je kao član radničkog vijeća u utuženom razdoblju radio cijelo radno vrijeme (punu satnicu), a ne umanjeno za 6 sati tjedno, da mu se radno vrijeme koje je odradio (24 sata mjesečno), a nije trebao, treba platiti da li kao više odrađeni rad ili pak po osnovi stjecanja bez osnove jer se tuženik za vrijeme toga rada obogatio. Tužitelj je stoga u citiranom podnesku promijenio činjeničnu osnovu tužbe, na način da ne traži naknadu za rad u radničkom vijeću jer mu je to isplaćeno kroz punu plaću kao da radi svoj posao, već traži da mu se plati više odrađeni rad u utuženom razdoblju koji je odradio u punom radnom vremenu, a ne umanjenom za 24 sata mjesečno. Tvrdi da satnica člana radničkog vijeća na mjesečno razni treba biti niža za 24 sata. Tužitelju da ta satnica zbog propusta tuženika nije umanjena, već ju je, pored ostale satnice, odradio. Stoga smatra da ima pravo da mu se rad za tih 24 sata mjesečno u utuženom razdoblju plati, a po kojoj osnovi, odlučit će sud.

    4. Tuženik se, na pripremnom ročištu od 16. siječnja 2024., usprotivio preinačenju tužbe kao što je tužitelj učinio u podnesku od 13.11.2023., ali je sud takvu preinaku, u smislu odredbe čl. 190. st. 3. ZPP-a, dopustio smatrajući jer je takvo preinačenje svrsishodno za konačno rješenje predmetnog spora.

    5. U podnesku od 23. veljače 2024. (listovi 76-77 spisa), nakon što je tuženik, po nalogu suda dostavio isprave koje je tuženik predložio u tužbi, postavio tužbeni zahtjev na način da je odredio visinu, a prema kojem potražuje kao što je navedeno u izreci presude.

    6. U odnosu na podnesak tužitelja od 23. veljače 2024. tuženik se nije posebno očitovao, već je ostao kod navoda iz odgovora na tužbu kojima osporava osnovu tužbenog zahtjeva.

    7. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u presliku Ugovora o radu između tužitelja i tuženika od 29.1.2016. (listovi 6-7 spisa), presliku poziva na prvu sjednicu radničkog vijeća (list 8 spisa), zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće tuženika od 6.7.2021. (list 9 spisa), u platne liste tužitelja za razdoblje od srpnja 2021. godine do studenog 2022. godine (listovi 24-57 spisa), evidenciju radnog vremena tužitelja za razdoblje od srpnja 2021. godine do studenog 2022. godine (listovi 58-74 spisa), u izračun mjesečnog iznosa naknade plaće tužitelja za rad u radničkom vijeću kojeg je sačinio tuženik (list 75 spisa), te je saslušao svjedoke AL, HL, ŠL i tužitelja kao stranku.

    8. Sud je odbio dokazne prijedloge tuženika iz podneska od 25.6.2024. da se provede dodatno saslušanje tužitelja, te izvrši uvid u Odluke tuženika koje je tuženik dostavio uz navedeni podnesak (suglasnost Sindikata medicinskih sestara i tehničara od 4.1.2021.,te Odluke tuženika od 31.12.2021., 9.3.2022., 23.9.2022., 27.10.2022. i 10.1.2022.) na okolnost koje poslove je obavljao kao član radničkog vijeća, a koje kao sindikalne aktivnosti s obzirom da je tužitelj već prije predlaganja tih dokaza, na glavnoj raspravi od 5. lipnja 2024., bio saslušan, te je tuženik na toj glavnoj raspravi imao mogućnost tužitelju postavljati pitanja u odnosu na sve okolnosti koje je smatrao bitnim, a to što je tuženik tek nakon toga utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju bio i sindikalni povjerenik, te da mu je s te osnove od strane tuženika bilo priznato pravo na slobodne dane i plaćeni dopust, propust je samog tuženika jer je zasigurno, kao poslodavac tužitelja koji mu je sam svojim odlukama priznao to pravo s time morao biti upoznat već do zaključenja prethodnog postupka, do kada je imao pravo predlagati dokaze. Stoga sud, u smislu odredbe čl. 299. st. 3. ZPP-a, nove činjenice i nove dokaze koje je tuženik predložio u podnesku od 25.6.2024., nije uzeo u obzir, te je odbio dokazni prijedlog tuženika za dodatnim saslušanjem tužitelja, te uvidom u isprave priložene uz citirani podnesak.

    9. Iz isprava koje je sud uzeo u obzir, i to Ugovora o radu između tužitelja i tuženika od 29.1.2016., preslike poziva na prvu sjednicu radničkog vijeća, zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće tuženika od 6.7.2021., te Odluke tuženika od 23.9.2022., proizlaze nesporne činjenice, i to: da se tužitelj, kao radnik, nalazi u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 29. siječnja 2016. kao vozač sanitetskog vozila, da je dana 6. srpnja 2021., na sjednici Izbornog odbora, izabran za člana radnog vijeća, te da mu je tuženik Odlukom od 23.9.2022. priznao pravo obavljanja poslova kao člana radničkog vijeća šest sati tjedno.

    10. Između stranaka je sporno da li je tuženik tužitelju kao članu radnog vijeća, za razdoblje od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022. u obvezi platiti naknadu plaće za rad u radničkom vijeću.

    11. U konkretnom slučaju, na predmetni pravni odnos valja primijeniti odredbu čl. 156. st. 2. Zakona o radu (NN 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., dalje u tekstu - ZOR) kojom je propisano da za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno.

    12. Kao što je naprijed navedeno, između stranaka nije sporno da je tuženik Odluku kojom je tužitelju priznao pravo obavljanja poslova kao člana radničkog vijeća donio 23.9.2022., kojom mu je to pravo priznato za razdoblje od 1. studenog 2022. pa nadalje, dok za razdoblje od izbora tužitelja za člana radničkog vijeća, tj. 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022., nije postojala nikakva odluka poslodavca kojom bi tužitelju bilo priznato pravo na naknadu plaće u smislu odredbe čl. 156. st. 2. ZOR-a.

    13. Tuženik je, u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporio i činjenicu da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove člana radničkog vijeća, izvan, te opseg i način obavljanja tih poslova, te je naveo da se tužitelj, prije donošenja Odluke od 23.9.2022., nije tuženik obratio sa zahtjevom da mu se to pravo prizna tako da do tada tuženik uopće nije imao saznanja da tužitelj obavlja poslove kao član radničkog vijeća, te je u odnosu na navedene okolnosti sud proveo dokaze saslušanjem naprijed navedenih svjedoka i tužitelja kao stranke.

    14. Iz iskaza svjedoka AL proizlazi da je u tom razdoblju za koje tužitelj zahtijeva naknadu za rad u radničkom vijeću bio raspoređen kao voditelj voznog parka sanitetskih vozila kod tuženika i radio je u tom svojstvu raspored vozača vozila. U to vrijeme, a kada je tužitelj zatražio da mu se prilagodi smjena za poslove obavljanja obaveza u radničkom vijeću, on mu je kao voditelj tog rasporeda omogućio smjenu na način da mu se omogućuje rad u radničkom vijeću, na način da mu je za te dana kada je prijavio i zatražio omogućio da uzme slobodne dane. Na taj način mu se omogućavalo da radi prije nego što je dobio rješenje poslodavca da ima pravo na slobodne dane, a nakon što je dobio to rješenje tada je te poslove radničkog vijeća i obavljao u te slobodne dane koji su mu omogućeni od strane samog poslodavca. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li je u tom razdoblju prije nego što je dobio rješenje poslodavca da mu se omogućuju slobodni dani za rad u radničkom vijeću, a što je prema podacima koje je potvrdio i sam poslodavac bilo od studenog 2022., prije tog razdoblja odrađivao punu satnicu koju je bio obvezan odraditi, svjedok je dogovorio da je odrađivao punu satnicu kao vozač sanitetskog vozila do tog razdoblja, a nakon tog razdoblja kada mu je od strane poslodavca taj rad omogućen rješenjem ta puna satnica bila mu je umanjena za te slobodne radne dane u kojoj je obavljao poslove u radničkom vijeću. Na pitanje pun. tužitelja da li ima saznanja da li se tužitelj prije tog razdoblja kada mu je omogućeno od strane poslodavca obraćao poslodavcu da mu se dodatno plati taj rad u radničkom vijeću ili da mu se daju slobodni dani odgovorio je da se više puta obraćao, no tuženik da mu nije do tada htio udovoljiti, a na dodatno pitanje od kuda mu je to poznao odgovorio jeda mu je tako rekao tužitelj. Na pitanje pun. tužitelja da li je tužitelj i nakon i prije radnog vremena u tom razdoblju do studenog 2022. obavljao neke poslove za rad u radničkom vijeću svjedok je odgovorio da je, kao npr. razgovore sa radnicima, neke sastanke i sl., a na pitanje od kuda mu je to poznato, također je odgovorio da mu je tako rekao tužitelj. Na pitanje pun. tužitelja na koji način je on dobio rješenje da omogući tužitelju slobodne radne dane i da li je takvo rješenje imao prije tog razdoblja od listopada 2022. odgovorio je da je tada dobio od poslodavca rješenje da mora tužitelju omogućiti slobodne radne dane radi obavljanja poslova u radničkom vijeću dok takvo rješenje nije imao prije tog razdoblja pa mu on sam nije iz tog razdoblja mogao omogućiti slobodne radne dane već mu je prilagođavao smjene.

    15. Iz iskaza svjedoka HL proizlazi da je zaposlen kod tuženika kao vozač sanitetskog vozila i poznato mu je da je tužitelj bio izabran za člana radničkog vijeća i da je u razdoblju od 4. srpnja 2021. do 1. studenog 2022. taj posao obavljao i za vrijeme radnog vremena i izvan radnog vremena, kad bi stigao. Također zna da tužitelju za utuženo razdoblje poslodavac odnosno tuženik nije isplatio naknadu za rad u radničkom vijeću jer je tužitelj o tome više puta među kolegama pričao tj. rekao da je tražio od poslodavca da mu se prizna taj rad, a što mu ovaj nije udovoljio. Koliko mu je poznato od 1. studenog 2022. taj njegov zahtjev je prihvaćen, a prije toga su mu govorili da na to nema pravo. Na pitanje pun. tužitelja da li je tužitelj poslove radničkog vijeća obavljao i bio jednako aktivan i u razdoblju do listopada 2022. kao i nakon toga kad mu je priznato pravo na taj rad od strane poslodavca, odgovorio je da je, te je odgovorio da je tužitelj te poslove radničkog vijeća obavljao i u slobodno vrijeme i za vrijeme radnog vremena, vikendom, telefonom i kad je god bilo potrebe. Također je iskazao da je se tužitelj, kao član radničkog vijeća, brinuo da radnici ostvare prava na koja su imali i za te potrebe da je išao i na sastanke s poslodavcem, komunicirao s odvjetnicima koji su zastupali prava radnika, obilazio podružnice te ne zna koliko je njegov rad obuhvaćao i zadatke rad sa papirologijom, da su obveze radničkog vijeća bile da zastupaju prava radnika, da je bilo više članov vijeća, misli da petero, ali da je najaktivniji od njih bio upravo tužitelj i da je on obavljao najviše poslova. Ne zna da li su se članovi tog radničkog vijeća sastajali i koliko često da bi zajednički rješavali poslove i prava radnika Također je iskazao da tužitelj nije imao neku zasebnu prostoriju u koji bi sazvao radnike da o tome rješavaju već su se ti problemi rješavali većinom u razgovorima i to kako prilikom samog radnog vremena u vožnji ili sl. putem telefona ili na terenu, a također su se ponekad i sastajali u slobodno vrijeme negdje gdje bi se dogovorili.

    16. Iz iskaza svjedoka ŠL, koji je također zaposlen kod tuženika kao vozač sanitetskog vozila proizlazi da mu je poznato da je tužitelj u utuženom razdoblju bio član radničkog vijeća i da mu u tom razdoblju nije bila isplaćena naknada za rad u radničkom vijeću niti slobodni radni dani i te poslove obavljao je poslije radnog vremena u svoje slobodno vrijeme na način da bi mu radnici koje je zastupao iznijeli svoju problematiku, a on bi dalje te probleme iznosio pred radničkim vijećem. Iskazujem kako za vrijeme radnog vremena tužitelj nije imao vremena obavljati i poslove radničkog vijeća. Koliko mu je poznato, nakon listopada 2022. tužitelju su omogućeni slobodni radni sati za obavljanje tih poslova te ih sada obavlja u te slobodne radne dane.

    17. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kao član radničkog vijeća Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije izabran na izborima održanim 29.6.2021., a 9.7.2021. održana je prva sjednica radničkog vijeća dok je 6.7.2021. na kojoj je konstituirano radničko vijeće. Kao član radničkog vijeća on zastupa interese prava svih zaposlenika u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije, a u što ulaze svi vozači sanitetskih vozila, medicinske sestre koje su dio tima saniteta te medicinske sestre primarne zdravstvene zaštite a kojih u našoj županiji ima ukupno pet. Odmah nakon što sam je izabran za člana radničkog vijeća počeo je obavljati te poslove, a također se odmah nakon toga usmeno obratio upravi Doma zdravlja saopćivši im da prema Zakonu o radu imam pravo na naknadu ili slobodne radne dane za obavljanje poslova kao člana radničkog vijeća i zatražio ta svoja prava na što mu je rečeno da na to nema nikakvih prava. Nakon tog se još nekoliko puta obratio usmeno upravi Doma zdravlja s tim zahtjevom te je na isti način bio odbijen. On je poslove kao član radničkog vijeća u tom razdoblju dok mu nije priznato pravo na slobodne radne dane od strane poslodavca morao obavljati izvan radnog vremena, a radilo se o velikom obimu poslova koje jer morao obavljati s obzirom da su radnici imali mnoštvo problema pri čemu je u to vrijeme bilo aktualno priznavanje covid dodataka, prekovremenih sati za rad noću i sl. te su se svi s time njemu obraćali a on je u ime njih pregovarao i odlazio na sastanke s upravom Doma zdravlja. Također je obilazio radnike u drugim ispostavama što mu je oduzimalo dosta vremena jer su njihove ispostave dosta udaljene jedna od druge. Unutar te godine dana u kojem je obavljao poslove kao član radničkog vijeća više puta se obratio tuženiku da mu prizna taj rad, a čemu mu isti nije udovoljavao te se tada ponovno obratio se upravi tuženika te im rekao da ukoliko mu ne priznaju pravo na taj rad da će biti prisiljen podići sudsku tužbu, na što mu je od strane uprave bilo rečeno neka ih tuži, a što je on i učinio podnijevši predmetnu tužbu, da bi tek kada je tuženik primio predmetnu tužbu voditelj rasporeda sanitetske službe u Zlataru naprijed ovdje ispitani svjedok AL je dobio obavijest od tuženika da mu mora omogućiti slobodne radne dane za obavljanje poslova člana radničkog vijeća. Još je iskazao da niti AL niti on nisu dobili nikakvo pismeno rješenje o tome da mi se na neki način priznaje taj rad kao član radničkog vijeća već samo usmenu obavijest koju je dobio taj svjedok da mi omogući slobodne radne dana, a što je on od studenog 2022. i počeo izvršavati, na način da su mu se omogućila slobodna 3 radna dana odnosno 24 sata mjesečno. Od kada mi je priznato to pravo, može drugačije i kvalitetnije obavljati poslove člana radničkog vijeća na način da u slobodne radne dane može sazvati sastanke radnike, te obići radnike u nekoj podružnici, a što je sve prije morao obavljati izvan radnog vremena u svoje slobodno vrijeme. Na pitanje pun. tužitelja na koji način je obavljao poslove radničkog vijeća do tog razdoblja kada mu je priznato prava tj. do listopada 2022. odgovorio je da je ostajao po potrebi nakon smjene obavljati te poslove ili bi dolazio prije početka smjene. Iskazao je da su ti poslovi radničkog vijeća obuhvaćali rješavanje problema radnika koji su mu se s istima obraćali, on bi proučavao akte, pisao dopise i osobno išao s upravom poslodavca rješavati probleme tih radnika ,a također su se održavale i sjednice radničkog vijeća kad bi predsjednica radničkog vijeća sazvala sastanak. U to vrijeme bio je i velik posao donošenja pravilnika o radu koji je u to vrijeme izašao te je on zastupao radnike, pri čemu se morao obraćati odvjetnicima i pravnicima koji su se bavili tom problematikom i na koje se morao i pismeno očitovati. Također je odgovorio da je on do tog razdoblja dok mu nisu od strane tuženika priznati slobodni radni dani, obavljao svoju putnu satnicu kao vozač sanitetskog vozila Na pitanje tuženika zbog čega se nije poslodavcu obratio pismenim putem za ostvarivanjem svojeg prava, odgovorio je da iz razloga što mu se obratio usmeno te da poslodavac mora znati svoja prava i izdati mu odgovarajuće rješenje i da je njegova stvar zašto to nije tražio pismeno. Na pitanja pun. Tuženika da li su se radnici obraćali i drugim članovima radničkog vijeća odgovorio je da o tome nema saznanja pri čemu je dodao da su se njemu obraćali oni članovi radničkog vijeća koji su za njega glasali i imali u njega povjerenja. Na pitanje da li je točno da je probleme radnika rješavao i putem mobitela za vrijeme radnog vremena, odgovorio je da su mu putem mobitela radnici saopćili svoj problem i dogovorili sastanak ali ne i rješavali probleme, te da su se sjednice radničkog vijeća održavale i fizički i online, te unutar radnog vremena i izvan.

    18. Iskaze naprijed navedenih svjedoka i tužitelja kao stranke sud je ocijenio istinitim i objektivnim u odnosu na činjenice da je tužitelj poslove člana radničkog vijeća u jednakom opsegu obavljao i u razdoblju od izbora, tj. 6. srpnja 2021. do 1. studenog 2022. kada su mu Odlukom tuženika priznati slobodni dani za rad u radničkom vijeću, kao i da do donošenja te Odluke nije imao pravo na slobodne radne sate za rad u radničkom vijeću, već je te poslove obavljao izvan radnog vremena, pri čemu mu je svjedok AL, koji je određivao raspored smjena vozača sanitetskih vozila kod tuženika, prilagođavao smjene da bi se izvan redovnog radnog vremena mogao baviti poslovima radničkog vijeća, te da je u navedenom razdoblju na poslovima vozača sanitetskog vozila odradio punu satnicu koju je bio obvezan odraditi, Sud je iskaze svjedoka i tužitelja u odnosu na navedene činjenice ocijenio istinitima i objektivnima jer su svi međusobno suglasno, te im ne proturječi niti jedan drugi provedeni dokaz, u suglasju s ispravom koja prileži spisu što se tiče činjenice da je tužitelju priznato pravo na slobodne radne sate tek Odlukom tuženika od 23.9.2022., a pored toga, životno je uvjerljivo da je tužitelj i do donošenja te Odluke, u razdoblju od kada je izabran, obavljao poslove člana radničkog vijeća u jednakom angažmanu kao i nakon donošenja te Odluke, s obzirom da je i bio na istoj funkciji.

    19. Što se tiče činjenice na koju tuženik upire, a koja se odnosi na to da tuženik do datuma donošenja Odluke kojom su tužitelju priznati slobodni sati za rad u radničkom vijeću od 23.9.2022., nije imao saznanja da tužitelj obavlja tu funkciju, ovaj sud je stava da tužitelju pripada to pravo i bez obzira na to da li se tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe u vezi ostvarivanja tog prava tuženiku obraćao ili ne, s obzirom da je naprijed provedenim dokazima utvrđeno da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove člana radničkog vijeća i da mu za to razdoblje nije priznata nikakva naknada plaće, a naprijed citiranom odredbom čl. 156. st. 2. ZOR-a propisano je da mu to pravo pripada.

    20. Na osnovu navedenog, a na temelju tako provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužitelj u vremenskom razdoblju od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022. obavljao poslove kao član radničkog vijeća kod tuženika i da mu tuženik, kao poslodavac, u tom razdoblju nije isplaćivao naknadu plaće za rad u radničkom vijeću, odnosno, nije mu priznao slobodne radne sate za obavljanje poslova kao člana radnog vijeća.

    21. Primjenjujući odredbu čl. 156. st. 2. ZOR-a kojom je propisano je da za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno na naprijed utvrđeno činjenično stanje prema kojim utvrđeno da je u utuženom razdoblju tužitelj obavljao poslove člana radnog vijeća u punoj radnoj satnici koja mu nije bila umanjena za obavljanje poslova člana radnog vijeća u trajanju od 6 radnih sati tjedno, proizlazi da je tuženik takvim dodatnim radom tužitelja u utuženom razdoblju neosnovano stekao imovinsku korist, pa je tuženik, u smislu odredbe čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 – dalje: ZOO) u obvezi nadoknaditi tužitelju plaću za tih dodatnih 6 radnih sati tjedno, odnosno 24. sata mjesečno, koje je odradio u razdoblju od 6. srpnja 2021. do 30. listopada 2022.

    22. Visinu potraživanja tužitelja sud je utvrdio na temelju obračuna kojeg je dostavio sam tuženik, uz podnesak od 6. veljače 2024. Prema citiranom obračunu tuženik je tužitelju na ime razlike plaće u utuženom razdoblju u obvezi isplatiti iznos od ukupno bruto 1.585,39 EUR, a u smislu odredbe čl. 1115. ZOO-a, kojom je propisano da nepošteni stjecatelj, pored glavnice, mora vratiti i kamate, i to od dana stjecanja nepripadne imovinske koristi, te odredbe čl. 29. st. 1. istog Zakona, tuženik je u obvezi tužitelju platiti i zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće, a koji iznosi su dospjeli prilikom isplate svake plaće u utuženom razdoblju. Kako tužitelj za sve iznose potražuje kamate od svakog 16. u mjesecu za prethodni mjesec, do kojeg datuma su dospjeli svi utuženi iznosi , to je sud tužitelju od navedenog datuma dosudio zakonske zatezne kamate na svaki utuženi mjesečni iznos naknade plaće, izuzevši zakonske zatezne kamate na iznos poreza i prireza na dohodak, na koje tužitelj, sukladno odredbama ZOR-a, te važećoj sudskoj praksi, nema pravo. Pri tome valja pojasniti da je sud, u smislu odredbe čl. 1115. ZOO-a, smatra da je tuženik bio nepošteni stjecatelj iz razloga što je i u odnosu na tu činjenicu povjerovao iskazima svjedoka saslušanih u ovom postupku i tužitelja da se tuženik u utuženom razdoblju više puta obraćao tuženiku da mu prizna pravo na slobodne radne sate, jer su svi međusobno suglasni i jer tuženik nije dokazao suprotno i jer je tuženik, kao njegov poslodavac, morao biti upoznat s činjenicom da je tužitelj član radničkog vijeća u suprotnom, radi se tuženikovom propustu.

    23. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, a na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženik je u obvezi nadoknaditi mu cjelokupni prouzročeni parnični trošak.

    24. Prilikom odmjeravanja troškova tuženiku, primijenjena je Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje – Tarifa) jer je tuženika u ovom sporu zastupao odvjetnik.

    25. Tužitelju su priznati troškovi koji se odnose na sastav tužbe, prema Tbr. 7. st. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 13.1.2023., 26.2.2024. i 19.7.2024., prema Tbr. 8. st. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, za svaki, za zastupanje na ročištima od 16.1.2024., 20.2.2024. i 20.2.2025., prema Tbr. 9. st. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, za svako, te za pristup na ročište za objavu presude, prema Tbr. 8. st. 4. Tarife u iznosu od 100,00 EUR, što ukupno iznosi 1.500,00 EUR, sve uvećano za PDV 25%, što ukupno iznosi 1.875,00 EUR.

    26. Tužitelju su, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a na parnični trošak dosuđene i zatražene zakonske zatezne kamate, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

    27. Na osnovu navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

    U Krapini, 15. svibnja 2025.

    S u t k i n j a :

    Sanja Leskovar – Hostić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu, pisano, a o njoj odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    1. pun. tužitelja

    2. pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.