Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Pn-201/2023-26

U  I M E  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu tog suda Senki Kirša kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ive Orliću, odvjetniku iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene 4. travnja 2025.u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, po objavi od 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I-Nalaže se tuženiku BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, iznos od 10.346,11 EUR (slovima: deset tisuća tristo četrdeset i šest eura i jedanaest centi) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 1. srpnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i iznos od 1.454,76 EUR (slovima: tisuću četiristo pedeset i četiri eura i sedamdeset i šest centi) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 22. veljače 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II-Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak u visini od 390,20 EUR (slovima: tristo devedeset eura i dvadeset centi), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je ustao tužbom protiv tuženika u kojoj navodi da prema pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Rijeci posl. Broj K-440/17 od 23. kolovoza 2017. tuženik je oglašen krivim jer je dana 27. studenog 2016. zbog događaja opisanog u navedenoj presudi, u mjestu [adresa], na šumskom predjelu “Dolica” kao član lovačkog društva “ B iz [adresa], dok se nalazio u lovu na divljač pucanjem iz vatrenog oružja nanio teške tjelesne ozljede osiguraniku tužitelja, SC zbog kojih je istome utvrđena invalidnost i priznata su prava iz mirovinskog osiguranja.Radi zadobivenih povreda je Vijeće vještaka Zavoda za medicinsko vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, evidencijski broj vještačenja 381953 od 22. srpnja 2020. utvrdilo da postoji potpuni gubitak radne sposobnsoti osiguranika tužitelja, te da invalidnost postoji, koji nalaz je potvrdio vještak revizor Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Samostalni sektor za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja uz dopunu da je uzrok invalidnosti ozljeda izvan rada 100%, uslijed čega je osiguraniku SC priznato pravo na invalidsku mirovinu rješenjem od 13. studenog 2020. Isplata invalidske mirovine počela je 23. listopada 2020. Obavljen je i kontrolni pregled 28. rujna 2022. Potražuje isplatu štete koja je tužitelju nastala isplatom invalidske mirovine osiguraniku SC u razdoblju od 23. listopada 2020. do 31. kolovoza 2023, uz zatezne kamate i naknadu troška.

2.U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporavu tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da je tuženik uistinu u lovu ozlijedio tužitelja te je pravomoćnom presudom proglašen krivim i on se kaje zbog učina tog djela. Međutim, tuženik je kao lovac bio osiguran te bi stoga navodnu štetu tužitelju trebalo naknaditi osiguratelj, a ne tuženik. Tuženik je 2016. bio član lovačkog društva "Lane" iz [adresa], međutim, nije od lovačkog saveza uspio pribaviti potvrdu o tome. Također, nije uspio doći ni do podatka o osiguratelju. Iz lovačke iskaznice utvrdilo bi se da je tužitelj bio član lovačkog društva, a onda sukladno čl. 10. Odluke o načinu izdavanja, evidenciji, izgledu i sadržaju lovačke iskaznice i osiguran. Tuženik osporava tvrdnju tužitelja da bi SC iz [adresa] uslijed ozlijede koju je zadobio u lovu bio potpuno radno nesposoban, a posebno da bi kao posljedica te ozljede se javili epileptični napadaji. Uostalom, posljednjim vještačenjem SC od strane tužiteljevih vještaka utvrđeno je da se napadaji ne pojavljuju već nekoliko godina. Unatoč tome, utvrđen je jednak stupanj invaliditeta kao na prethodnom vještačenju pa tuženik ukazuje na tu nelogičnost osporavajući točnost nalaza. Tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz obvezivanje tužitelja da mu naknadi parnični trošak.

3.Proveden je dokazni postupak uvidom u Presudu Općinskog suda u Rijeci posl. broj K-440/17 (list 3 do 8 spisa), u Potvrdu PP Opatija od 20.8.2017. (list 9 spisa), u nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika (list 10 do 24 spisa), u Rješenje tužitelja od 28.9.2020. (list 25 i 26 spisa), u Rješenje tužitelja od 13.11.2020. i prilog (list 27 do 31 spisa), u odštetni zahtjev sa prilozima (list 32 do 50 spisa), u obračun i dokaze o isplati (list 61 do 65 spisa),u priklopljeni mirovinski spis, saslušan je tuženik (list 72 i 73 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za medicinu rada prof.dr.sc. Hrvoje Laliću koji je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 86 do 88 spisa), te je isti pristupio ročištu radi usmenog pojašnjenja nalaza (list 105 spisa).

4.Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za pribavom podatka da li je tuženik kao lovac bio osiguran i kod kojeg osiguratelja,a što će nastavno biti pojašnjeno.

5.Tužitelj se tijekom postupka očitovao podneskom od 1. prosinca 2023. (list 57 do 59 spisa), od 22. veljače 2024 (list 60 spisa) ,od 8. prosinca 2024. (list 93 do 95 spisa), a tuženik podneskom od 18. ožujka 2024. (list 68 spisa) i podneskom od 1. travnja 2025. (list 102 i 103 spisa).

6.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7.Tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete koja je tužitelju nastala isplatom invalidske mirovine osiguraniku SC,a budući je tuženik prouzročio tjelesne ozljede teške naravi osiguraniku tužitelja zbog kojih je istome utvrđena invalidnost i priznata su mu prava iz mirovinskog osiguranja.

8.Tužitelj svoj zahtjev temelji na odredbama članaka 161. do 170. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22-dalje ZMO). Tim je odredbama propisano da tužitelj ima pravo potraživati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Tužitelj ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.

9.Na naknadu štete primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22,156/22,145/23, 155/23-ZOO) ukoliko nisu u protivnosti sa odredbama ZMO.

10.Nedvojbeno je da je tuženik pravomoćno oglašen krivim presudom Općinskog suda u Rijeci posl. broj K-440/17 od 24. veljače 2017., jer je 27. studenog 2016. kao član lovačkog društva, dok se nalazio u lovu na divljač sa lovcima LC i SC, ispalio metak koji je pogodio SC, uslijed čega je isti zadobio otvorenu ranu bedra, ozljedu ilijačnih krvnih žila-leziju distalnog dijela unutrašnje gornje grane lijeve preponske kosti, komunitivnu frakturu stražnje kolumne acetabula, prostrijelnu ranu završnog debelog crijeva, prijelom sjedne kosti,a koje su ozljede teške naravi, čime je iz nehaja općeopasnom radnjom izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe, pa je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti-dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1. i 3. u svezi sa čl. 222. st. 3. Kaznenog zakona, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Izrečena mu je uvjetna osuda sa rokom kušnje od četiri godine.

11.Zavod za medicinsko vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dana 22. srpnja 2020. utvrdilo je da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika tužitelja, što je potvrdio vještak revizor Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja dana 8. rujna 2020 uz dopunu da je uzrok invalidnosti ozljeda izvan rada 100%. Obavljen je i kontrolni pregled Zavoda za vještačenje 28. rujna 2022.

12.Temeljem provedenog vještačenja, tužitelj rješenjem od 13. studenog 2020. određuje osiguraniku SC isplatu invalidske mirovine počam od 23. listopada 2020., klasa: UP/I-141-02/20-01/03469133044, urbroj: 341-14- 05/3-20-23311.

13.Sukladno priloženom obračunu naknade, u razdoblju od 23. listopada 2020. do 31. kolovoza 2023. osiguraniku tuženika SC ukupno je isplaćen iznos od 10.346,11 EUR-a,a u razdoblju od 1. rujna 2023. do 31. prosinca 2023. isplaćen mu je daljnji iznos od 1.454,76 EUR-a.

14.Tuženik prvenstveno smatra da bi tužitelju štetu trebalo naknaditi osiguravajuće društvo jer je tuženik bio osiguran kao lovac, te osporava da bi osiguranik tužitelja uslijed ozljede koju je zadobio u lovu bio potpuno radno nesposoban, posebice da bi se kao posljedica te ozljede javila epilepsija.

15.Tuženik u svom iskazu navodi da mu je poznato da je SC u invalidskoj mirovini,ali smatra da to nije zbog događaja u lovu jer da je isti i prije ovog događaja imao zdravstvenih problema. SC bio je na bolovanju godinu dana,a kada se opisani štetni događaj desio radio je još nekih šest mjeseci.Poznato mu je da je SC epileptične napadaje imao i prije ovog štetnog događaja.SC da se u lovu nije pridržavao pravila i nije se smio maknuti s mjesta.

16.Stalni sudski vještak, specijalist medicine rada i sporta u svom pisanom nalazu i mišljenju potvrdio je da je ranjavanje u direktnoj uzročno- posljedičnoj vezi sa nastalom invalidnošću SC. Smatra netočnom ocjenu radne sposobnosti imenovanog. Isitče da je očito da oštećenik ne može više raditi na teškim poslovima kao do tada, a radilo se o fizičkom poslu (asfalter, vozač zglobnog traktora i dr.),čime da je nastala profesionalna nesposobnost,ali ne i opća nesposobnost za rad. Smatra da je oštećenik sposoban raditi određene lakše poslove.

17.Tužitelj prihvaća nalaz vještaka u dijelu u kojem isti potvrđuje da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i invalidnosti osiguranika tužitelja,a prigovara dijelu koji se odnosi na ispitivanje radne sposobnosti. Smatra da sud u parničnom postupku nije ovlašten ispitivati pravilnost upravnog akta kojeg je donijelo nadležno upravno tijelo.

18.Tuženik smatra da je pogrešan zaključak vještaka da je ranjavanje SC u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa njegovom invalidnošću, odnosno ne u postotku kojeg navodi tužitelj jer invalidnost SC potječe i iz drugih uzroka. Slaže se sa ocjenama vještaka glede ponašanja osiguranika tužitelja u lovu koji se nije pridržavao pravila, kao i sa utvrđenjem da je kod SC preostala radna sposobnost. Smatra da je vještačenjem potvrđeno da je tužitelj pogrešno proveo postupak ocjene radne sposobnosti SC i da je zaključak o potpunoj radnoj nesposobnosti pogrešan.

19.Saslušan na ročištu od 4. travnja 2025., vještak je u cijelosti ustrajao kod pisanog nalaza i mišljenja,a vezano za podatak da bi se 70% invalidnosti odnosilo na ozljedu izvan rada,a 30% zbog bolesti, pojašnjava da je jasno da postoji direktna uzročno-posljedična veza jer da nije bilo ranjavanja ne bi bilo ni bolesti odnosno invalidnosti. Ono što je vještak utvrdio u konkretnom slučaju jest to da bi ozljede dobivene zbog ranjavanja u lovu dovele do 100% profesionalne invalidnosti,ali ne i opće nesposobnosti za rad.Smatra da je SC sposoban raditi određene lakše poslove.

20.Iskaz tuženika nije odlučan za donošenje odluke u ovom postupku,ali je točno da je osiguranik tužitelja imao zdravstvenih problema i prije ranjavanja u lovu, što tvrdi tuženik,dok podatak o epilepsiji prije ovog štetnog događaja u medicinskoj dokumentaciji vještak ne nalazi. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku iz područja medicine rada i sporta,a čiji nalaz ovaj sud cijeni stručnim i kojeg prihvaća, nedvojbeno je da postoji uzročno- posljedična veza između ranjavanja u lovu i nastale invalidnosti SC.

21.Sud nije prihvatio dokazni prijedlog pribavom podataka o osiguranju tuženika kao lovca. Temeljem članka 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23-ZPP) svaka je stranka dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode ili dokaze protivnika. Temeljem čl. 232. st. 1. ZPP-a svaka je stranka dužna podnijeti ispravu na koju se poziva kao dokaz svojih navoda. Osim tvrdnje da tuženik ispravu nije uspio pribaviti od Lovačkog društva odnosno Lovačkog saveza, u spisu nema drugog dokaza da je tome tako. Neovisno o navedenom, osiguravajuće društvo nije štetnik, već temeljem zaključenog ugovora o osiguranju odgovara u okviru preuzetih obveza i u slučaju ispunjenja propisanih pretpostavki.

22.Tuženik je oglašen krivim jer je pucanjem iz vatrenog oružja nanio teške tjelesne ozljede osiguraniku tužitelja, SC, kojem je zbog pretprljenih ozljeda utvrđena invalidnost, slijedom čega je pasivno legitimiran u ovom postupku.

23.Protivno navodima tuženika, u ovom postupku nije utvrđeno da invalidnost SC potječe i iz drugih izvora.To ne proizlazi niti iz nalaza vještaka jer je nedvojbeno da postoji uzročno-posljedična veza između ranjavanja i invalidnosti osiguranika tužitelja jer kako to i navodi vještak u svom iskazu, da nije bilo ranjavanja ne bi bilo niti bolesti odnosno invalidnosti. Glede ponašanja osiguranika tužitelja u lovu,a čega se u svom nalazu dotaknuo i vještak, treba reći da sud ne može cijeniti navedeno ponašanje kao njegov doprinos šteti jer na navedene okolnosti i nisu predlagani dokazi. Sve se temelji isključivo na navodima tuženika.

24.Zaključno, a glede navoda da bi se 70% invalidnosti odnosilo za ozljedu izvan rada,a 30% zbog bolesti, ponovno se ističe da u ovom postupku nije utvrđeno da bi prijašnji zdravstveni problemi imali utjecaja na invalidnost SC niti to proizlazi iz nalaza vještaka. Vještak je mišljenja da bi u konkretnom slučaju zadobivene ozljede u lovu dovele do 100 % profesionalne invalidnosti,ali ne i do opće nesposobnosti za rad. Što se tiče vezanosti parničnog suda odlukama upravnog tijela, parnični sud mora poštovati pravomoćne odluke upravnog tijela, ali samo u granicama njihove pravomoćnosti i kada su stranke u parničnom postupku identične onima u upravnom postupku. Ako stranka nije sudjelovala u upravnom postupku, parnični sud može ispitivati druge elemente upravnog akta.

25.Tuženik nije bio stranka upravnog postupka.

26.Provedenim vještačenjem utvrđeno je da je invalidnost oštećenika u uzročno-posljedičnoj vezi sa ranjavanjem,ali da je oštećenik odnosno osiguranik tužitelja sposoban raditi određene lakše poslove.

27.Nedvojbeno je da se u konkretnom slučaju radi o 100%-tnoj profesionalnoj invalidnosti jer je SC radno nesposoban za poslove koje je obavljao,a za koju nesposobnost je kriv tuženik, pa u konkretnoj sitauciji, bez mogućnosti da SC ostane raditi na drugim poslovima kod svog poslodavca, ali i bez priznatog prava na rehabilitaciju, ovaj sud je stava da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

28.Visina tužbenog zahtjeva sukladna je obračunu tužitelja, koji obračun temeljem čl. 230. ZPP-a ima svojstvo javne isprave.

29.Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. st. 2. ZOO-a.

30.Odluka o troškovima donijeta je pozivom na odredbu članka 154. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak provedenog vještačenja u visini od 390,20 Eur- a.

U Opatiji,15. svibnja 2025.

S u d a c:

Senka  Kirša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tužitelj

2. Pun. tuženika