REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: Pn-31/2024-31.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta, odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 15a, protiv tuženika Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje, Trg bana Jelačića 5, Grubišno Polje, OIB: 86149173906, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 36, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 2. travnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika i zakonskog zastupnika tuženika uz punomoćnika, temeljem članka 335. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), dana 15. svibnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU „BILOGORA“ GRUBIŠNO POLJE, Trg bana Jelačića 5, OIB: 86149173906 da tužitelju OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade imovinske štete iznos od 1.175,06 eura, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počam od dana donošenja ove presude do isplate, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate tekuću na iznos od 1.175,06€ od 17. studenog 2023. godine pa do 15. svibnja 2025. godine, kao i na iznos od 1.320,04€ od 17. studenog 2023. godine pa do 15. svibnja 2025. godine a što se odnosi na troškove postupka osiguranja, kao neosnovan.

III Nalaže se da tuženik LOVAČKO DRUŠTVO BILOGORA, Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906, tužitelju OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 3.207,84€ sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovoga suda tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade imovinske štete.

U tužbi navodi da je u većem dijelu vlasnik i posjednik, a u manjem dijelu samo posjednik nekretnina u katastarskoj općini [katastarska općina] - Zemljišnoknjižnog odjela Daruvar, a na kojim nekretninama je 2010. i 2011. godine zasadio ekološki nasad lješnjaka, a potom, godinu dana kasnije, isti nasad je u cijelosti i zaštitio električnim pastirom.

Tužitelj je tako nasad lješnjaka zasadio na površini od oko 9 ha, i to na sljedećim kat. česticama, sve k. o. [katastarska općina]: 163/1, 167/4, 168/7, 168/2 , 169/4, 167/2, 168/5, 169/2, 170, 168/6, 164/1, 168/3, 164/2 171/1, 167/3, 169/3, 166/2, 169/6, 170/1, 170/2, 170/4, 170/3, 170/5, 166/1, 168/4, 170/6, 166/3, 166/2.

Na nasadu lješnjaka zasađenom na predmetnim nekretninama divljač tuženika, je početkom kolovoza 2023. godine napravila veliku imovinsku štetu, a koja šteta je nastala uslijed loma pojedinih grana, loma cijelih stabljika i jedenja plodova. Tužitelj je odmah prilikom uočavanja štete, točnije 10. kolovoza 2023. godine, kontaktirao tuženika dopisom i izvijestio ga o uočenoj šteti te je zatražio repelente, izvršavanja potrebnih mjera za zaštitu nasada kao i izlazak na lice mjesta radi evidentiranja štete, međutim odgovor nikada nije dobio.

Tužitelj nije mogao o vlastitom trošku postaviti kemijski repelent obzirom da se radi o velikoj površini i velikom financijskom izdatku, a tužitelj je prethodnih godina već uložio znatna sredstva u ograđivanje nasada i postavljanje električnog pastira. Tužitelj se sukladno čl. 82 Zakona o lovstvu ponovno obraća tuženiku i to dana 06. rujna 2023. godine sa sporazumom o naknadi štete, a na koji sporazum se tuženik isto tako oglušio.

Obzirom da su se bližili agrotehnički rokovi za branje lješnjaka, tužitelj je bio primoran pokrenuti sudski postupak radi osiguranja dokaza, a koji je kod Naslovnog suda proveden pod brojem: R1- 120/2023, te je očevid na licu održan dana 19. rujna 2023. godine. U postupku osiguranja dokaza, nakon obavljenog uviđaja na licu mjesta dana 19. rujna 2023. godine, vještak geodetske struke ČE je identificirao nekretnine tužitelja na kojima je na nasadu lješnjaka nastala šteta, a vještak poljoprivredne struke KE je utvrdio da je divljač napravila štetu u ukupnom iznosu od 1.175,06 eura. Vještak KE je tako utvrdio dvije kategorije oštećenosti, te je u prvu kategoriju svrstao stabla/grmove kod kojih je došlo do potpunog uništenja stabla, gubitka uroda 2023. godine i gubitka uroda kroz nekoliko narednih vegetacijskih godina, dok je u drugu kategoriju svrstao stabla/grmove kod kojih je došlo do djelomičnog oštećenja grana i grančica, gubitka uroda 2023. godine i gubitka uroda kroz tri godine do obnove nasada.

Detaljnim pregledom vještak je utvrdio da su u cijelosti uništena 98 stabla/grma, te da ukupni trošak sadnica i sadnje novih 98 komada iznosi 805,85 eura, dok je djelomičnu štetu (s različitim postocima oštećenja) utvrdio na 354 stabala. Vještak je utvrdio da izgubljena dobit do stupanja u punu rodnost stabala prve kategorije iznosi 353,84 eura, a izgubljena dobit uroda 2023. godine stabala prve kategorije da iznosi 78,63 eura. Iz naprijed navedenog proizlazi da ukupan iznos prve kategorije potpuno uništenih stabala/grmova iznosi 805,85 eura. Nadalje, vještak je u odnosu na stabla druge kategorije utvrdio da izgubljena dobit u razredu do 15% oštećenja (101 komada) iznosi 48,64 eura, u razredu od 30% oštećenja (133 komada) da iznosi 128,02 eura, a u razredu od 50% (120 komada) da izgubljena dobit iznosi 192,55 eura. Iz navedenog je razvidno da ukupna izgubljena dobit druge kategorije nastala djelomičnim oštećenjem nasada iznosi 369,21 eura, dok ukupna izgubljena dobit na predmetnom nasadu lijeske iznosi ukupno 1.175,06 eura. Sukladno navedenom, tužitelj potražuje i zateznu kamatu na novčani iznos pretrpljene štete, i to počam od dana 17. studenog 2023. godine, a kada je od strane vještaka KE, nakon obavljenog očevida, utvrđen uzrok i visina štete.

Tužitelj je radi sprječavanja nastanka štete na nasadima lijeske zasađenim na predmetnim nekretninama poduzeo sve mjere koje je bio dužan poduzeti sukladno Zakonu o lovstvu, te i druge mjere koje je su bile u njegovoj moći. Međutim, usprkos mjerama koje je tužitelj poduzeo, a uslijed nepoduzimanja odgovarajućih i neophodnih mjera od strane tuženika, divljač tuženika je načinila štetu na nasadima tužitelja, a na način i u opsegu kako je to utvrđeno nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka poljoprivredne struke KE. Naime, u vrijeme nastanka štete tuženik je bio lovoovlaštenik u lovištu broj: VII/403, Ivanovo Selo- Ilova, na području kojeg je nastala predmetna šteta, stoga je tuženik za istu štetu u cijelosti odgovoran, a sve sukladno članku 1064. Zakona o obveznim odnosima. Da je predmetna šteta uzrokovana upravo od strane divljači razvidno je iz rezultata provedenog postupka osiguranja dokaza, a u kojem je utvrđeno postojanje vidljivih tragova divljači, i to divljih svinja.

Tužitelj je u postupku radi osiguranja dokaza imao određene troškove, i to: trošak vještačenja po vještacima geodetske i poljoprivredne struke i izlazak suda na lice mjesta u ukupnom iznosu od 843,50 eura te trošak sudske pristojbe na prijedlog radi osiguranja dokaza u iznosu od 26,54 eura. Osim toga, tužitelj je imao i trošak zastupanja po punomoćnicima odvjetnicima, i to trošak sastava prijedloga za pokretanje postupka radi osiguranja dokaza od dana 05. rujna 2023. godine te trošak zastupanja na uviđaju dana 19. rujna 2023. godine, kao i trošak sastava obrazloženog podneska od dana 14. prosinca 2023. godine, a koji trošak je iznosio 150,00 eura po svakoj odvjetničkoj radnji, s uključenim PDV-om po stopi od 25%. Sukladno navedenom, tužitelj je u postupku osiguranja dokaza imao trošak u ukupnom iznosu od 1.320,04 eura, a obzirom da je taj trošak bio nužan i opravdan, naknadu istog u ovom postupku tužitelj također potražuje od tuženika.

Obzirom da tuženik odbija tužitelju nadoknaditi nastalu imovinsku štetu, predlaže da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku da tužitelju plati na ime naknade imovinske štete iznos od 1.175,06 eura, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počam od 17. studenog 2023. godine pa sve do isplate, kao i da mu nadoknadi trošak postupka osiguranja dokaza u iznosu od 1.320,04 eura, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počam od 17. studenog 2023. godine pa sve do isplate, kao i trošak ovog parničnog postupka po odluci suda zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Tužba je dostavljena tuženiku na davanje odgovora koji je dostavio odgovor na tužbu u kojem ističe prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda. Naime, in concreto se radi o sporu između pravnih osoba, a za koji spor je stvarno nadležan trgovački sud. Obzirom na izneseno, predlaže se naslovnom sudu donijeti rješenje kojim se isti oglašava stvarno nenadležnim te predmet uputiti stvarno nadležnom sudu.

Tužba i tužbeni zahtjev osporavaju se u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva.

Prije svega, naglašava se kako je oštećenik (tužitelj) bio dužan obratiti se lovoovlašteniku (tuženiku) pisanim putem, i to u roku od sedam dana od dana nastanka štete, sve sukladno čl. 82. st. 1. ZL-a. Nastavno, tužitelj je kao oštećenik sukladno čl. 82. st.2. ZL-a bio dužan u propisanom roku predložiti lovoovlašteniku (tuženiku) sklapanje sporazuma o naknadi štete, koju obvezu je oštećenik/tužitelj propustio izvršiti, i to za svu štetu nastalu nakon 09.08.2023. g..

Posljedično, predlaže da sud odbaci sukladno čl. 82. st. 3. ZL-a obzirom da oštećenik (tužitelj) nije postupio sukladno čl. 82. st. 1. i 2. ZL-a: …Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovog članka…

Nastavno, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tuženik osporava da bi se predmetni štetni događaj/šteta dogodila na području lovišta tuženika. Na okolnost utvrđivanja rečene pravno relevantne činjenice (o kojoj ovisi pasivna legitimacija tuženika), tužitelj nije predložio izvođenje dokaza. Pa je tako tužitelj bio dužan predložiti, a nije predložio, provođenje geodetskog vještačenja, s čime je tužitelj prekludiran budući da se radi o sporu male vrijednosti pa je isticanje novih činjenica/predlaganje novih dokaza – nedopušteno.

Nadalje, ističe se prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, za dio zk čestica nije dostavljen dokaz o pravu na posjedovanje istih dok je za neke zk čestice dostavljen ugovor o zakupu – na godinu dana. Obzirom da se in concreto radi o trajnim nasadima, to je razvidno da za potraživanje naknade štete (na trajnim nasadima) - nedostaje aktivna legitimacija.

Također, tuženik osporava da bi šteta nastala na površini većoj 5% ukupne površine tehnološke cjeline pa se posljedično takva šteta ni u kojem slučaju ne nadoknađuje, sve sukladno čl. 81. Zakona o lovstvu (dalje: ZL).

Nadalje, napominje se kako je temeljem čl. 79. ZL-a korisnik zemljišta bio dužan, a nije, odgovarajućim sredstvima poduzeti mjere radi sprječavanja šteta od divljači kako bi eventualno mogao zahtijevati naknadu štete. Korisnik zemljišta mjere iz čl. 79. Zakona o lovstvu nije poduzeo ili u najmanju ruku nije poduzeo dostatne mjere (kao dobar gospodar) da spriječi dolazak divljači, a tako i eventualni nastanak štete. Stoga, još se jednom ističe kako tužitelj nije poduzeo na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka poljoprivredne štete, kako to propisano u stavku 1. čl. 79. ZL te stoga nema ni pravo pravo na bilo kakvu naknadu štete, sukladno stavku 2. čl. 79. ZL. Uz to, tužitelj svoje trajne nasade nije ogradio na način koji bi onemogućio pristup divljači na trajni nasad već je isti samo postavio farmersku žicu s električnom žicom, a što se ni u kojem slučaju ne može smatrati ograđivanjem višegodišnjih nasada. Uz to, prema saznanjima tuženika električna žica najčešće nije pod naponom. Posljedično, ni iz navedenog razloga tuženik nema pravo na naknadu štete budući da se sukladno čl. 81. ZL-a ne nadoknađuje šteta nastala na neograđenim višegodišnjim nasadima.

Također, napominje se kako tužitelj u tužbi tvrdi kako je poduzeo mjere za zaštitu nasada no, ne navodi o kojim se mjerama radi, a niti za svoje tvrdnje dostavlja bilo kakve dokaze.

Također, tuženik naglašava kako je isti u svome lovištu poduzeo sve mjere radi sprječavanja nastanka šteta od divljači, a koje mjere su propisane Zakonom o lovstvu pa tako tuženik održava broj divljači u svome lovištu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, poljoprivrednicima dijeli repelente, po potrebi čuva usjeve, topovima plaši divljač i dr.

Obzirom na sve izneseno, još se jednom ukazuje kako je oštećenik dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite poljoprivrednih usjeva od nastanka štete (čl. 79. Zakona o lovstvu) dok je višegodišnje nasade dužan adekvatno ograditi.

Isto tako, osporava se i visina postavljenog tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi.

S tim u vezi, tuženik u cijelosti osporava nalaz i mišljenje vještaka napravljen u postupku osiguranja dokaza R1-120/2023, KE, dipl. ing. poljoprivrede budući da je svrha/cilj osiguranja dokaza „fiksiranje“ dokaza temeljem kojih će se u eventualnom parničnom postupku moći utvrditi uzrok i visina štete. Vještaka u rečenom postupku osiguranja dokaza ne „fiksira“ dokaze već isključivo „utvrđuje“ visinu štete. Tuženik osporava da bi uzrok štete bila divljač budući da u nalazu i mišljenju (R1) za navedeno nema bilo kakvih dokaza. Uz to, ukazuje se i kako je metodologija koju vještak koristi kod „utvrđivanja“ visine štete - neadekvatna/promašena. Vještak ne utvrđuje je li farmerska žica adekvatna za sprječavanje prodora divljači, je li ista bila adekvatno postavljena, je li žica u vrijeme osiguranja dokaza bila pod naponom, ne utvrđuje vrijeme nastanka štete…

Tuženik predlaže da se o predmetnoj parnici putem Suda obavijesti trgovačko društvo HOK osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu obzirom da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i poljoprivredne štete.

Polica osiguranja od odgovornosti br.: 13-0000011165.

Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužbu odbaciti budući da nedostaje procesna pretpostavka za vođenje parnice (čl. 82. st. 3. ZL-a). Podredno, razvidno je kako tužitelj nije dokazao aktivnu legitimaciju/pasivnu legitimaciju kao ni osnovu tako ni visinu postavljenog zahtjeva pa se stoga predlaže tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na plaćanje parničnog troška. Tuženik potražuje parnični trošak.

3. Tuženik je predložio da se HOK osiguranje temeljem čl. 211. ZPP-a obavijesti o otpočetoj parnici.

4. Nakon toga sud je obavijestio HOK osiguranje d.d. o otpočetoj parnici svojim dopisom pod poslovnim brojem Pn-31/2024-7. od 16. travnja 2024. godine a koji dopis je primio dana 22. travnja 2024. godine, međutim isti se nije očitovao niti pridružio parnici kao umješač na strani tuženika.

5. Radi razrješenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-31/2024, tj. uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga zk. ul. broj [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list 6-21, 96), u prijepis posjedovnih listova 1000, 1977, 2091, 2092, 2093, 2094, 2095, 2096, 2138, 2262, 2615, 2791, 2813, 2893, 3089 sve k. o. [katastarska općina] (list 22-37), u ugovor o zakupu zaključen između zakupodavatelja GE i zakupoprimatelja JE od 8. prosinca 2022. godine (list 38-40), u nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka KE danog u predmetu ovoga suda R1- 120/2023 (list 41-59), u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka ČE danog u predmetu ovoga suda R1-120/2023 (list 60-65), u policu osiguranja od odgovornosti od 12. travnja 2023. godine (list 104), u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1- 120/2023).

Izveo dokaz saslušanjem svjedoka UE (list 115-117), LE (list 117-118), ŠE (list 118-119), EE (list 119-120), KE (list 124-126), ČE (list 126-127), te stranaka – tužitelja (list 140-142) i zakonskog zastupnika tuženika (list 142-143).

6. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku.

7. Tužitelj tvrdi da je većinski vlasnik a i posjednik svih nekretnina u k. o. [katastarska općina] a na kojim nekretninama je 2010. i 2011. godine zasadio ekološki nasad lješnjaka, a koji je godinu dana kasnije u cijelosti zaštito električnim pastirom, te da mu je na nasadu lješnjaka početkom kolovoza 2023. godine divljač tuženika napravila imovinsku štetu koja je nastala uslijed loma pojedinih grana, loma cijelih stabljika i jedenjem plodava, te svojim tužbenim zahtjevom potražuje štetu od tuženika u iznosu od 1.175,06€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. studenog 2023. godine do isplate kao i troškove postupka te troškove koji su nastali u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 1.320,04€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, do isplate.

8. Međutim, tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost i visinu, te ističe prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda, nedostatak aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, te osporava da bi šteta nastala u većoj površini od 5% ukupne površine tehnološke cjeline te ističe da tužitelj nije poduzeo na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar dopuštene radnje i mjere u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka štete te da nasad nije ogradio na način da bi onemogućio pristup divljači na trajni nasad.

Također, ističe da je tuženik kao lovoovlašenik poduzeo sve mjere koje je po Zakonu o lovstvu dužan poduzeti.

9. Cijeneći izvedene dokaze, sud nalazi da su neosnovani prigovori tuženika.

10. Naime, budući da prema tvrdnji tužitelja je šteta nastala na nasadima lješnjaka 2023. godine a budući da u vrijeme nastale štete je na snazi bio Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20 i 129/24), onda se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe navedenog zakona.

Člankom 80. st. 1. i 3. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona.

Za štetu na divljači koja je prouzročena na način iz članka 78. točke 3. ovoga Zakona odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.

11. Tuženik u odgovoru na tužbu je osporavao da je lovoovlaštenik lovišta na području gdje tužitelj ima nasad lješnjaka ističući prigovor da nije pasivno legitimiran za podnošenje ove tužbe, međutim iz izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka EE kao i zakonskog zastupnika tuženika, utvrđeno je tuženik ovlaštenik prava lova na području gdje tužitelj ima zasađen nasad lješnjaka, pa je onda prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženiku neosnovan.

Tuženik je u odgovoru na tužbu istakao da je tuženik imao sa HOK osiguranjem sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti i to policu broj [broj police]-0000011165 i koja polica pokriva i poljoprivrednu štetu te je predložio da sud o otpočetoj parnici obavijesti HOK osiguranje.

Stoga je sud, na prijedlog tuženika, o otpočetoj parnici obavijestio HOK osiguranje d.d. kako bi se eventualno upustili u ovaj postupak na strani tuženika, međutim HOK osiguranje, iako je uredno obaviješten o otpočetoj parnici nije se upustio u raspravljanje na strani tuženika kao umješač.

12. Isto tako, neosnovan je i prigovor tuženika da tužitelj nije aktivno legitimiran u ovom postupku s obzirom da iz dostavljene dokumentacije – izvatka iz zemljišnih knjiga i to zk. ul. broj [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], iz prijepisa posjedovnih listova 1977, 2091, 2092, 2094, 2095, 2096, 2138, 2615, 2791, 2813, 2893, 3089 sve k. o. [katastarska općina], proizlazi da je tužitelj vlasnik i posjednik navedenih nekretnina.

Isto tako, u postupku je utvrđeno da je tužitelj i korisnik nekretnine koja je upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica u Čaklovcu sa 579 čhv. a koja je upisana u posjedovni list 1000 k. o. [katastarska općina] i kao posjednik je upisan SE, Ivanov, s obzirom da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka ČE proizlazi da su na istoj nekretnini zasađeni lješnjaci pa je onda i tužitelj i korisnik navedene nekretnine.

Isto tako, u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 32 čhv., kčbr. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 727 čhv., kčbr. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 72 čhv. i kčbr. [katastarska čestica] oranica u Čaklovcu sa 1394 čhv. kao vlasnik upisana je GE, kao i u posjedovnom listu broj 2093 k. o. [katastarska općina], međutim, tužitelj je dostavio da ima zaključen ugovor o zakupu od 8. prosinca 2022. godine kao zakupoprimatelj sa zakupodavcem GE, a koja je inače njegova majka.

Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] oranica Čaklovac u Čaklovcu sa 1 jutro i 685 čhv. proizlazi da je kao vlasnik upisan RE koji je inače otac tužitelja a iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka ČE proizlazi da predmetna čestica u naravi je voćnjak zasađen lješnjacima, pa onda sud zaključuje da je tužitelj korisnik predmetne nekretnine, pa je onda prigovor tuženika aktivne legitimacije neosnovan.

13. Tuženik je u odgovoru na tužbu istakao i prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda smatrajući da se spor vodi između pravnih osoba za koji spor je stvarno nadležan Trgovački sud.

Međutim, uvidom u spis Pn-31/2024, odnosno u tužbu koju je dostavio tužitelj, utvrđuje se da je kao tužitelj naznačen fizička osoba JE kao vlasnik OPG-a Žlabravec Nikola iz Zagreba, s obzirom da OPG nema pravnu osobnost već osobnost ima nositelj OPG-a a to je tužitelj kao fizička osoba, pa je onda prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda koji je istakao tuženik neosnovan a temeljem čl. 34. i 34.b ZPP-a.

14. Nadalje, tuženik je isticao da tužitelj nije poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači a da je s druge strane tuženik učinio sve što je bio obvezan za zaštitu nasada tužitelja.

Člankom 79. Zakona o lovstvu propisano je da se sprječavanje šteta u lovištima osigurava poduzimanjem sljedećih radnji:

1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete

2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač. Člankom 76. je propisano da je lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.

U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

Isto tako, člankom 77. st. 1. istoga zakona propisano je koje su mjere za sprječavanje štete pa je tako propisano da su mjere za sprječavanje štete od divljači:

- smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu

- osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu

- čuvanje usjeva i nasada

- izgon divljači s ugroženog zemljišta

- uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

15. Dakle, čl. 77. Zakona o lovstvu propisano je da je lovoovlaštenik obvezatan poduzimati određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište a korisnici zemljišta dužni su za sprječavanje štete od divljači poduzimati propisane mjere u čl. 79. Zakona o lovstvu.

16. Stoga, u smislu citiranih odredbi Zakona o lovstvu u postupku je bilo nužno utvrditi da li je lovoovlaštenik poduzeo određene mjere za sprječavanje štete koju divljač može nanijeti ljudima na imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište kao i to da li je tužitelj kao korisnik zemljišta poduzeo također odgovarajuće mjere za sprječavanje štete koje su dužni poduzeti kao korisnici zemljišta.

17. U postupku je utvrđeno da je nasad lješnjaka na kojem tužitelj tvrdi da mu je nastala šteta, ograđen a što se utvrđuje uvidom u nalaz i mišljenje poljoprivrednog vještaka KE danog u predmetu ovoga suda pod poslovnim brojem R1-120/2023 i to farmer žicom visine 150-180 cm oko cijele površine. Isto tako se utvrđuje da je nasad lješnjaka ograđen i električnim pastirom te da je donji dio pojačan sa bodljikavom žicom a što se utvrđuje iz iskaza svjedoka UE, LE kao i iz iskaza EE, te da je tužitelj postavljao kemijska zaštitna sredstva kao mjere za sprječavanje štete od divljači prema uputi proizvođača, i da je odmah po uočavanju štete o započetoj šteti i svim okolnostima obavijestio lovoovlaštenika, kao i to da je uredno održavao nasad lješnjaka, pa onda u smislu odredbi čl. 79. st. 1. Zakona o lovstvu, tužitelj je poduzeo odgovarajuće mjere za sprječavanje štete u svojim nasadima od divljači osim što je tuženik tijekom postupka isticao da električni pastir nije bio stalno u funkciji.

18. Naime, iz iskaza svjedoka UE proizlazi da se radi o nasadu lijeske u selu [adresa], izvan sela negdje 2 km, u predjelu Čaklovac. Nasad lijeske je posađen 2010. i 2011. godine i zadnji dio 2018. godine. Vlasnik nasada je njegov sin, nasad je ograđen farmer ogradom i električnim pastirom, s tim da je donji dio uz zemlju pojačan sa bodljikavom žicom. Električni pastir je uglavnom uvijek u funkciji osim trenutno jer se proširuju parcele tako da su u tijeku radovi čišćenja okolnih parcela uz šumu, to će se također saditi i dalje sa lijeskom. Iako su predmetne nekretnine odnosno nasadi lješnjaka u vlasništvu njegovog sina on osobno sudjeluje i radi na nasadima i vodi brigu o cjelokupnim nasadima lješnjaka. Dana 4. kolovoza 2023. godine je prvi put primijećeno da je nastala šteta na lješnjacima, a primijetio je TE koji je kosio travu, malčirao, koji radi za naknadu i on je malčirao travu po nasadu lješnjaka i učio je oštećene voćke, oštećenja na stablima lješnjaka i to je bio petak i taj dan je on došao iz Zagreba sa suprugom i obišli su u petak i subotu i vidjeli da ima štete s tim da su taj vikend pregledali cjelokupnu ogradu, stavili električni pastir u funkciju – napunili akumulator a i on je bio i prije u funkciji, postavili repelente. Repelente je imao od prethodnih godina tako da je postavio oko cijelog nasada lješnjaka na način da su na stupove od ograde stavili spužvice koje su bile natopljene repelentima, odnosno te spužvice se poprskaju sa tim repelentima i postavljeni su na razmak na stupovima od 4 metra. Bili su taj vikend nakon što su uočili štetu a tek je 7. kolovoza poslao poruku EE da je bila šteta i da dostavi podatke o osobi kako bi pribavio repelente s obzirom da mu je nedostajalo, i 8. kolovoza je dobio poruku i poslan mu je broj od osobe J, ne zna sada ime, da se javi kako bi dobio repelente. Osobno nije zvao na taj broj koji je dobio od PE već je to išao TE osobno, međutim nije ga uspio dobiti, i kasnije nije dobio nikakve repelente, nije pokušavao više pribaviti repelente a još uvijek je imao od prethodne godine a i šteta je nastala. Dana 7. i 8. kolovoza TE je kosio travu i onda je opet uočio štetu na lješnjacima, i uočio je potrgane grane i kad se vraćao TE sa košnje onda je stao kod lovačkog doma gdje su bili i EE i J i onda im je on rekao da su svinje napravile štetu na nasadu lješnjaka, a onda su oni rekli kad ne radi pastir da svinje onda idu, i rekao je da je on tražio da odu na nasad međutim nisu otišli na nasad. Kasnije, negdje 11. ili 12. kolovoza su došli slijedeći vikend iz Zagreba i obišli su ogradu i vidjeli su otkuda su svinje ušle sa strane od šume i na tom dijelu je bila podignuta ograda od njihovog nasada. Prema njegovim spoznajama Lovačko društvo nije uopće izlazilo na lice mjesta da bi utvrdili kakva je šteta nastala. Na tom dijelu nije bilo nikakve berbe, bila je totalna šteta. Nije bilo nikakvih elementarnih nepogoda te godine. Inače lovačko društvo ima u blizini čeku, 100 metara od nasada je parcela na kojoj sade kukuruz i na taj način izvlače divlje svinje iz šume i dovlače ih u blizinu njihovog nasada i kada pojedu kukuruz onda idu u njihove lješnjake. Obraćali su se lovačkom društvu radi naknade štete međutim nisu dobili odgovor a njemu je poznato da njegov sin ima više postupaka, ne samo ovaj, već i za raniji period u vezi nasada lješnjaka. Pokrenut je postupak radi osiguranja dokaza u kojem postupku su sudjelovali vještaci i utvrđena šteta i s obzirom da nisu pristali nadoknaditi štetu, krenuo je ovaj postupak. Stvarna šteta se može utvrditi tek kasnije nakon što voćke počnu mirovati tako da ona šteta koju je procijenio vještak nije stvarna šteta. TE je osoba koja održava taj nasad lješnjaka na način da prati da li je u funkciji električni pastir i izvodi poljoprivredne radove, kosi travu, i obavještava o uočenome. Osobno je često tamo na tim nasadima skoro svaki, svaki-drugi vikend po zimi, ali po ljetu kada treba raditi svaki vikend, i može reći da je teško vidjeti divlje svinje osim što je vidio kada su lovci ubili. Često je na tom nasadu i vidio je lovce kada idu u lov nedjeljom ali nije vidio da čuvaju nasad, a vidio je lovnika da prolazi cestom i koji je mogao vidjeti s ceste da su grane voćaka slomljene ali oni nisu reagirali. Prije kolovoza 2023. godine koristio je repelente 2021., 2022. i 2023. godine, prema uputi proizvođača, te se vrši ponavljanje svakih 7-10 dana Proizvođač preporučuje da se krpe stavljaju na 10-12 metara međutim oni stavljaju na 4 metra, a proizvođač preporučuje utrošak 1 litre repelenta na 200 metara. U 2022. godini dobio je 10 litara, s tim da je ostalo više od 5 litara a 2023. godine nije dobio ništa, s tim da je dužina ograde 1400 metara te bi za jedno tretiranje trebalo 7 litara sukladno uputi proizvođača. Ne dobiva dovoljno repelenata. Akumulator može izdržati mjesec dana međutim u slučaju da svinje slome žicu onda se isprazni i mora se ponovo uspostaviti i zato svaki vikend su tamo i pune akumulator. Po zimi nema potrebe za električnim pastirom jer svinje tamo ne dolaze jer nemaju što jesti. U kolovozu 2023. godine kada je došao bila je razvučena i puknuta žica a na toj površini je bilo ukupno 4500 grmova, a oštećeno je tada bilo oko 400 komada. Oko 100 komada uopće više nije bilo grmova, bili su tragovi rovanja i bilo je izguljene kore. EE nije bio na licu mjesta na nasadu sve do osiguranja dokaza. I ranijih godina bilo je štete, tako da prvi puta nije primijetio štetu 2023. godine. I ranije štete prijavio je lovačkom društvu te se vodio postupak u vezi ranije nastale štete i tamo gdje je presuđeno u njegovu korist pravomoćno to mu je plaćeno. Ima saznanja da lovačko društvo ima zaključenu policu osiguranja i mogućnošću da osiguranje nadoknadi štetu, ali se nije obraćao istom.

19. Iz iskaza svjedoka TE, proizlazi da je u poslovnom odnosu sa OE unazad dvije godine na način da malčira njegov nasad lješnjaka koji ima u [adresa] i za to prima naknadu i pomaže mu i u drugim poslovima, u branju a čuva mu i kuću i strojeve koje ima u [adresa]. Malčira se nasad lješnjak 4 puta godišnje. Početkom 8. mjeseca 2023. godine krenuo malčirati nasad lješnjaka i kada je došao tamo uočio je da je bilo puno grana slomljenih. Nasad lješnjaka od tužitelja je u cijeloj svojoj površini ograđen sa žicom i postavljen je pastir. Kada dolazi tamo mlačirati ulazi kroz vrata koja su inače zatvorena i mora otpojiti električni pastir jer je pod naponom i onda na takav način može ući u nasad. U 8. mjesecu 2023. kada je došao na nasad, el. pastir je bio u funkciji. Uočio je da je sa donje strane bila žica probijena ispod i na taj način su mogle ući svinje onda kada je to uočio onda je zvao UE, te su došli on i supruga i onda su oni to krpali te su još nabijali jedan red bodljikave žice od zemlje 30cm a to prije nije bilo. Taj put je on izmalčirao nasad, i na cijelom nasadu je bilo štete. To malčiranje nasada ne može napraviti za jedan dan već za više dana jer je to velika površina, i tako je išao i slijedeći tjedan malčirati i prolazeći pored lovačke kuće u selu [adresa], uočio je AE, J i O, bilo ih je 7, imali su lovci radnu akciju, i onda je rekao EE da ima puno štete na nasadu lješnjaka tužitelja i oni su mu odgovorili da pastir ne radi, on ih je pozvao sa sobom da idu kako bi utvrdili da li je pastir u funkciji ili nije, međutim nitko nije pristao da ide, i taj put je on izmalčirao do kraja, gotovo cijeli tjedan je malčirao 8-9 dana jer je to velika površina. Kada on završi sa poslom on zatvori nasad i ostavi uključen el.pastir. I kasnije tokom malčiranja je primijetio da je i dalje nastajala šteta na nasadu tužitelja. U to vrijeme je već bio plod na nasadu lješnjaka. Primijetio je otrgnute grane i nije bilo ploda a bilo je i izrovane zemlje. Njemu je RE, a otac od tužitelja, dao broj da se obrati radi nabave repelenata i zvao je taj broj i J mu se nije javio jer je taj put bio u svatovima, tjedan kasnije su dobili repelente 5 litara i J je dao njemu repelente, on nije postavljao repelente već su došli RE i ŠE i postavljali te repelente. On je vidio da je postavljeno, vidio je da su postavljene spužvice i pumpicama se poprskaju ti repelenti kako bi ostao taj miris koji odvraća divljač. Vidio je divlje svinje na tom području. Vidio je lovce kada idu u lov a i osobno je upozorio lovce na štetu i vidio je jer oni imaju čeku 30 metara od nasada lješnjaka tužitelja i onda oni tamo sade kukuruz i onda na taj način dolazi divljač. Sve dok nije bila tamo čeka, nije bilo takve štete, a inače tužitelja i njegovog oca poznaje jer je on osobno ga doveo i preko njega je kupio zemlju na kojoj je posađen nasad lješnjaka. Te godine malčirao je 4 puta, tako da je poslije tog malčiranja u 8. mjesecu malčirao kasnije još dva puta. Ima saznanja da tužitelj ništa nije brao na tom nasadu lješnjaka, a upravo nije brano zbog štete koja je nastala od divljači jer na tom dijelu ima 7,5ha nasada lješnjaka koji je ograđen. Tužitelj je postavljao repelente i ranije i postavljaju svaki drugi tjedan na stupce na razmak 4-4,5 metra. EE nije bio s njim na nasadu lješnjaka. Šteta ne može nastati od malčiranja niti od elementarne nepogode. Žica je bila stalno pod naponom dok je svinje nisu strgale, odnosno električni pastir koji se popravljao.

20. Iz iskaza svjedoka ŠE, proizlazi da ona ide jako često u [adresa] na nasad lješnjaka i obilazi zajedno sa ocem tužitelja, iako je tužitelj vlasnik. Početkom 8. mjeseca, 4.8., taj vikend došli ona i suprug RE u [adresa], u redovni obilazak. Nema saznanja da je netko javio te 2023. godine da je nastala šteta na nasadu, ali su redovno došli taj put kao što inače dolaze. Dolaskom do tog nasada primijetili su polomljene grane, odmah su to vidjeli sa ceste, nasad lješnjaka je ograđen sa žicom, električnim pastirom. Ne sjeća se taj put da li je bio električni pastir u funkciji kada su došli. Vrata su bila tada zatvorena. Farmer žica je bila potrgana na dijelovima prema šumi, bilo je potkopano ispod. Bile su potrgane grane i taj put su oni popravili žicu i stavljali su repelente a to je ona tekućina koja se koristi da bi odbijala životinje da dođu u nasad i postavljali su na stupce krpice, s tim da je ona to špricala s repelentima, na svaki taj stup od ograde su stavljali i razmak između stupova je negdje 4 metra. To je njezin suprug dobio od lovačkog društva jer je on to tražio a ostalo je i od prošle godine nešto, a ne zna da li je dobio 2023. godine. Njima pomaže na tim nasadima TE koji kosi. I kasnije je nastala šteta i javio im je TE, i slijedeći vikend su došli i uočili su da je bila šteta na nasadu a i tad su stavljali repelente. Međutim, te godine se išlo brati ali nešto malo, beznačajno. Njezin suprug je prijavio štetu na nasadu lješnjaka i pokrenuo postupak radi osiguranja dokaza i da je bio vještak koji je utvrdio štetu. Osobno nije bila na nasadu tada kada je bio vještak već je ona bila kod kuće. Postavljali su repelente svaka dva tjedna i prije kolovoza 2023. godine te ima saznanja da lovačko društvo ima čeku u blizini gdje oni imaju šipak odmah neposredno, negdje 200 metara od lješnjaka, a tamo imaju kukuruz lovačko društvo gdje hrane divljač a to je sve blizu lješnjaka. Stanje žice kada su dišli vikend nakon što su utvrdili štetu je bilo takvo da je žica bila potrgana ali ne sjeća se da li je bila pod naponom. Njezin suprug se obraćao lovačkom društvu radi traženja repelenata i obavještavao ih o nastanku štete. Ranije kada se njezin suprug obratio lovačkom društvu za dobivanje repelenata uvijek je to bilo otežano a u blizini nema drugih nasada.

21. Iz iskaza svjedoka EE, proizlazi da je on predsjednik lovne jedinice Jelen Ivanovo Selo koja je u sastavu LD Bilogora, zna gdje se nalazi nasad lješnjaka od tužitelja i navedeni nasad spada pod njihovo lovište. Na tom području ima divljih svinja, ima i druge divljači – jelenske i srneće. Ima saznanja da tužitelj ima nasad lješnjaka na tom području u [adresa], površine 6-7ha, ograđen farmerskom žicom, tako što je žica samo razvučena na drvenim stupcima nema pojačanje sa donje strane ni u sredini ni gore, imao je i žicu navučenu za struju kao električni pastir koja nikada nije radila. Koliko puta je lovačko društvo obilazilo i nikada nije utvrdilo da je el. pastir u funkciji. Lovačko društvo je platilo firmu koja bi utvrdila da li je el. pastir u funkciji i tada su utvrdili da nije i o tome su obavijestili tužitelja. I osobno je kao i ostali lovci kada su išli na čekanje i čuvanje provjeravali da li je električni pastir u funkciji i utvrdili su da nije. Utvrdio je i da je žica bila na nekoliko mjesta strgana, ne zna otkud je ta žica strgana. Osobno je obilazio sa ĆE i rekao mu da se na takav način ne postavlja električni pastir, međutim on mu je na to rekao da ga on neće o tome učiti i sve je to bilo 2023. godine. Misli da je njemu tužitelj, odnosno RE javio da je šteta nastala i 2023. godine i kada je šteta nastala, a trebao bi i prije toga tražiti repelente. Ne može reći da li je tužitelj 2023. godine tražio repelente jer on osobno to ne izdaje, ako je tražio, postoje dokumenti. Bio je sa ĆE na tom nasadu 2023. godine ali ne zna koji je to mjesec bio. Uočio je da su bili postavljeni repelenti odnosno te krpice na nekoliko mjesta ali međutim smrad se nije osjetio a inače se to treba češće, svaka 3 dana špricati, kako bi bile učinkovite. Krpice bi se trebale stavljati na svakih 10-15 metara kako bi bilo učinkovito, npr. ako kiša pada, svaki drugi dan treba špricati i obnoviti. Kada je tamo bio uočio je da je bilo nekoliko krpica ali nije osjetio miris. Za nasad tužitelja 4-5 litara je dovoljno ako bi se koristilo od vegetacije do berbe i da se sve radi po pravilima struke i to bi bila dovoljna količina. Nakon što vlasnik obavijesti o nastanku štete lovačko društvo nudi repelente, pastire, idu na čekanje, i potjerivanje divljači, provode se takve mjere i u konkretnom slučaju to su radili nakon što je obavješteno lovačko društvo od strane oca tužitelja, UE. Inače lovačko društvo ima negdje 400 metara od nasada lješnjaka tužitelja čeku, ali imaju i svoju remizu, nekada su sadili kukuruz kako bi se divljač zadržavala da ne idu prema selu, sada više to ni ne sade. Kod te čeke se inače ne hrani divljač već kod čeke negdje kilometar dalje. Kada mu je RE te 2023. godine javio da je nastala šteta na njegovim nasadima, ponudio mu je el.pastir, međutim on mu je odgovorio da je to posao od lovačkog društva, ponudio mu je što se tiče šteta, jer lovačko društvo ima osigurano lovište na usjevima i trajnim nasadima u HOK osiguranju i da se sa svojom dokumentacijom obrati osiguranju da će oni izvršiti procjenu i isplatiti štetu, što on nije htio učiniti jer mu je njegov odvjetnik rekao da je to posao od lovačkog društva. Veliki problem je tu što je u blizini granica lovišta i dolazi divljač iz drugih lovišta. Nasad lješnjaka nije ograđen prema pravilima struke i da upravo zbog toga nastaje šteta, ne samo što je šteta nastala 2023. godine već i ranijih godina lovačko društvo ima postupke sa tužiteljem. Lovačko društvo ima osiguranje pa ako i nastane šteta onda bi trebalo to snositi osiguranje, a lovačko društvo nema sredstava. Lovačko društvo imalo je dovoljno repelenata kada se tužitelj obratio i uvijek je dobio koliko je tražio. Ne zna koliko je proizvođač propisao repelenata, lovačko društvo daje koliko vlasnik zemljišta traži. Prilikom obilaska nasada lješnjaka hvataju rukom žicu ili travom i utvrđuju da li je struja u funkciji. Električni pastir testiran je 2023. godine a koje testiranje je platilo lovačko društvo. Nema saznanja koliko tužitelj često natapa krpice sa repelentima. Kada mu se tužitelj obratio 2023. godine i kada je javio da je nastala šteta uputio ga je na osiguranje a tužitelj mu je rekao je da je to posao lovačkog društva a ne njegov posao. Žica kada je postavljena i nije pod naponom nema nikakvu funkciju.

22. Iz iskaza tužitelja JE, proizlazi da je nasad lješnjaka posadio 2010.-2011. a neke i 2017. godine na površini od oko 9ha, i to se nalazi u naselju Rastovac, predio Čaklovac oko 2 km od naselja Rastovac. Nasad lješnjaka je ograđen električnim pastirom i farmer ogradom i bodljikavom žicom uz zemlju i sa svih strana je ograđen. Šteta se odnosi na 2023. godinu a primijećeno je početkom kolovoza 2023. godine da nastaje šteta na usjevu lješnjaka i to točnije 4. kolovoza 2023. godine. Da nastaje šteta primijetio je TE koji radi na održavanju lješnjaka, malčiranju, onda je on zvao njegovog oca UE, i isti taj dan je RE išao na nasad lješnjaka. On osobno nije išao na nasad ali ga je otac informirao taj dan kada je išao na nasad lješnjaka i o šteti koja je nastala. Otac ga je informirao da je prilikom dolaska uočio štetu kada je došao u obliku polomljenih grana na stablima lješnjaka i oguljena kora te tragove divljih svinja – rovanje. Rekao je da je obišao nasad i da je vidio gdje je probijena žica i bila je probijena od strane šume jer nasad lješnjaka graniči sa tri strane sa šumom, a šuma je od Hrvatskih šuma. Otac je 7. kolovoza kontaktirao lovačko društvo kako bi zatražio repelente i kako bi prijavio štetu a on je osobno poslao dopis 10. kolovoza lovačkom društvu u kojem je informirao da je nastala šteta i zatražio da izađu na teren kako bi utvrdili da je nastala šteta i da daju broj kontakt osobe za repelente i da predlože neke druge mjere za zaštitu nasada od divljači. Nije dobio nikakvu povratnu informaciju od lovačkog društva. S obzirom da se približavala berba, u dogovoru s odvjetnikom pokrenuo je postupak osiguranja dokaza. I nakon toga prvog puta primijećeno je da je šteta nastajala i kasnije, tjedan poslije, što je isto primijetio TE te je on prijavio lovačkom društvu da nastaje šteta kada je prolazio pored lovačkog doma u [adresa], a i njega osobno. Repelenti kemijski su stavljeni i prije nego je nastala šteta a iste su stavili jer su imali nešto što je ostalo od prethodne godine, ne zna točno da li je dobio te godine repelente, a ako je dobio to je išao TE preuzeti te je TE i preuzeo te repelente. Te repelente je postavljao otac i išao na nasade s obzirom da te godine nije išao na nasad zbog svog zdravstvenog stanja sve do 9. mjeseca 2023. godine. Na tom dijelu berbe nije bilo s obzirom na štetu, odnosno ništa nije brano te 2023. godine. Lovačko društvo se ništa nije javljalo a jedini kontakt koji je imao s lovačkim društvom je bilo na osiguranju dokaza i nikakvu štetu nisu nadoknadili. Vještak koji je bio u postupku osiguranja dokaza koji je on pokrenuo a išlo se po ovome sudu, je utvrđeno da je šteta nastala na nekim sadnicama u potpunosti a na nekima djelomično. Te sadnice koje su u potpunosti uništene nisu podsađivane tako da su puštene da same tjeraju iz korijena i na takav način su se same obnovile, a one koje su djelomično oštećene su orezivane pa je na taj način sanirano da bi šteta bila manja. Slijedeće godine nije bilo štete na njihovim nasadima. Nasad je ograđen el. pastirom, na drvene stupce se stavlja žica koja je pričvršćena na izolatore, ima akumulator i sam el. pastir je spojen na akumulator. Električni pastir je stalno uključen tijekom cijele godine. Ako divljač probije taj el. pastir te žice, on je i dalje u funkciji dok se akumulator ne isprazni. Taj nasad lješnjaka obilazi otac RE kao i TE, a akumulator se puni u kući u selu, imali su dva akumulatora tako da se može zamijeniti i da uvijek imaju jedan rezervni. Električni pastir imaju od 2010. godine međutim nekih godina imaju štetu, nekih nemaju, ali divljač prođe unatoč tome što postoji el. pastir i unatoč tome što je ograđeno farmer žicom. Osobno nije sudjelovao kod postavljanja kemijskih repelenata na nasad lješnjaka a to je postavljao otac te godine, tako da se to kemijsko sredstvo poprska po spužvici i vješa se na stupove i onda svojim mirisom odbija divljač. Ne zna točno koliko je to otac ponavljao i prskao spužvice repelentima ali više puta se to ponavlja i prije i nakon štete. Zna da je 5 litara ostalo od prethodne godine tih repelenata koje je dobio od lovačkog društva. Te godine mu je uništeno negdje 100-tinjak sadnica u potpunosti a djelomično još, ne zna točno broj, a to je sve utvrdio vještak, a u novčanom iznosu negdje 1.200,00€ što je isto utvrdio vještak. Nasad lješnjaka je posađen na nekretninama na kojima je uglavnom on vlasnik, jedan dio je vlasnik njegov otac a nešto je i mama bila, međutim on je u posjedu istih i navedene voćke su u imovini OPG-a kojeg je on nositelj. Ima saznanja da je te godine bilo štete od divljači i na drugim nasadima lješnjaka. Nema saznanja da li su lovci poduzimali kakve mjere za sprječavanje štete od divljači. Šteta je nastala od divljih svinja, a rijetko se po danu vide. Bila su dva prodora divljih svinja kroz žicu, na jednoj strani gdje su ušle i na drugoj na kojoj su izašle. Nakon 4. kolovoza kada je uočena šteta ograda je popravljena i pojačana na tim dijelovima gdje je probijeno, popravljena je taj isti dan kada je uočeno. Taj drugi proboj bio je na sjeverozapadnom dijelu, tj. na suprotnoj strani od prvog proboja a sve ima na skici geodetskog vještaka. Drugi proboj bio je na drugom mjestu gdje je bila farmer žica, električni pastir i bodljikava žica. Farmer žica ide do zemlje i nije bila ukopana u zemlju. 2022. godine dobili su 10 litara repelenata koliko je i traženo, a za 2023. godinu ne zna. Lovačko društvo mu nije ponudilo električni pastir. Šteta na nasadu je bila i 2022. godine. Sve što je poduzeto 2022. godine poduzeto je i 2023. godine u vidu mjere od zaštite od štete, nije dodatne mjere već iste mjere poduzeo. U odnosu na nekretninu koja je bila vlasnica njegova majka, sada je on vlasnik iste čestice, a u vezi nekretnine koja se vodi kao vlasništvo VE pred ovim sudom je postupak radi utvrđenja prava vlasništva. Godine 2023. nastala je šteta na više često a ne može reći konkretno na kojima. Šteta je nastala 2023. godine i na nasadima drugih vlasnika i to nasadu vlasnika DE. Nema saznanja da te 2023. godine na nečijim trajnim nasadima nije nastala šteta.

23. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika CE, proizlazi da je predsjednik LD Bilogora od 2023. godine a LD Bilogora ima organizacijski četiri lovne jedinice u koje spada i lovna jedinica Ivanovo Selo. Kada su nastali ti sporovi 2023. godine zvali su ga članovi iz Ivanovog Sela, lovne jedinice, i onda je obišao nasad lješnjaka tužitelja koji se nalazi u selu [adresa] i to negdje krajem 8. mjeseca 2023. godine. Vidio je nasad lješnjaka tužitelja i vidio je da je ograđen farmer žicom ali je vrlo loše ograđen i to je vrlo loša zaštita od divljači, a el. pastir je velika mjera za zaštitu od štete od divljači ali da bi bilo učinkovito, mora se kontrolirati 24 sata jer el. pastiru smeta i npr. ako divljač krene u proboj, ako padne npr. nekakva grančica, pa se el. pastir isključi i mora se taj dio otkloniti pa se ponovo uključuje, tako da se el. pastir mora stalno kontrolirati. Ograda nije bila ukopana i to je najgora ograda. Priznaje da cijelu ogradu nije obišao jer se radi o 9ha, nije primijetio da je bilo proboja. Kod tog obilaska uočio je da u onom dijelu do šume nasad lješnjaka nije održavan onaj dio od šume do ograde jer upravo kroz taj dio divljač dolazi do nasada lješnjaka. Šteta koju je uočio je zanemariva, nije vidio da bi bila kakva grana slomljena od lješnjaka, vrlo malo je uočio rovanja ali ne zna od koje životinje odnosno kako je nastalo to rovanje, moglo je nastati i putem obrade. Kada je obišao taj nasad, nasad je bio prosječno loše održavan tako da je bilo trave. Uočio je tada da je bilo postavljenih repelenata sa vanjske strane ali repelenti vrijede samo tjedan dana i moraju se obnavljati kao i nakon svake kiše. Kada je došao do te spužvice, nije osjetio nikakav miris. Da li je tužitelj tražio repelente od lovačkog društva to više znaju iz lovne jedinice a to sve mora postojati u pisanom tragu ako je tražio i ako mu se dodijelilo, a Lovačko društvo Bilogora nabavlja velike količine repelenata i snabdijeva vlasnike usjeva u neograničenim količinama prema njihovom zahtjevu. Kada vlasnik zemljišta prijavi da je nastala šteta onda lovačko društvo primjenjuje jednu od mjera a to je čuvanje usjeva od strane lovaca i to u noćnim satima, i u konkretnom slučaju je to bilo, a lovci ostaju sigurno do pola noći. A osim toga kada se primijeti šteta vrši se u tom dijelu šume i izgon divljači sa lovačkim psima a sigurno je rađeno i u konkretnom slučaju. Ostale lovne jedinice nemaju prijave štete osim lovne jedinice Ivanovo Selo koje su imale dvije prijave štete, a to smatra da vlasnici urednije vode svoje nasade. Ima saznanja da je tužitelj tražio naknadu štete i to ide preko lovne jedinice a lovište je bilo i osigurano međutim sada ne može reći preko kojeg osiguravajućeg društva. U svim lovnim jedinicama ima poljoprivrednika koji imaju trajne nasade i te 2023. godine nitko u cijelom Lovačkom društvu Bilogora nije prijavljivao štetu osim ova dva poljoprivrednika. U odnosu na te trajne nasade gdje se nije dogodila šteta vlasnici imaju takvu ogradu ukopanu u zemlju, u jednom dijelu imaju mrežastu žicu koja je stopostotna zaštita ili armaturnu a električne pastire imaju svi i najveća zaštitna mjera za sprječavanje štete je električni pastir ako se dobro kontrolira. Divlja svinja ne lomi grane ako uđe u nasad. U 2023. godini Lovačko društvo je imalo inspekcijski nadzor od strane Ministarstva, i to dva puta godišnje i nije bilo nikakvih prigovora. Postoji službena evidencija lovaca koji su izlazili u lovište pa i onih lovaca koji su išli čuvati nasad tužitelja, a tu službenu evidenciju nisu dostavljali u spis predmeta jer to nitko nije niti tražio.

24. Uvidom u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-120/2023, utvrđuje se da su je tužitelj kao predlagatelj podnio prijedlog za osiguranje dokaza protiv tuženika, te da je prijedlog za osiguranje dokaza prihvaćen i proveden je očevid dana 19. rujna 2023 godine uz prisustvo geodetskog vještaka ČE i poljoprivrednog vještaka KE te tužitelja uz punomoćnika te predstavnika tuženika uz punomoćnika.

Isto tako, poljoprivredni vještak KE dao je svoj nalaz i mišljenje iz kojeg nalaza proizlazi da je nasad lijeske ograđen farmer žicom visine 150-180 cm oko cijele površine te da je prilikom pregleda utvrdio različit porast odnosno rodnost nasada i da se šteta na nasadu očituje u lomu pojedinih grana pa sve do potpunog uništenja grmova stabala a ispod istih vidljivi su ostaci ljusaka pojedenih plodova te da su oštećenja lješnjaka karakteristična za djelovanje divljih svinja.

Isto tako vještak je procijenio štetu u ukupnom iznosu od 1.175,06€. Iz istog spisa proizlazi da je poljoprivredni vještak KE se očitovao na podneske stranaka te je odnosu na podnesak predlagatelja naveo da je u svom pisanom nalazu i mišljenju propustio navesti da je uz žičanu ogradu bio postavljen i električni pastir koji je bio postavljen s vanjske strane ograde na stupcima koji drže žičanu ogradu, dok je u ostalim dijelovima se očitovao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

25. Dakle, iz izvedenih dokaza – iskaza svjedoka LE, UE, ŠE kao i iskaza tužitelja te uvidom u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-120/2023, utvrđuje se da je nasad lješnjaka tužitelja ograđen farmer žicom i električnim pastirom koji je postavljen s vanjske strane ograde na stupcima koji drže žičanu ogradu, da je redovno održavao nasad lješnjaka i kada se uoče oštećenja na farmer žici ista se saniraju, te da je tužitelj osigurao da električni pastir bude stalno u funkciji, kao i to da je tužitelj postavio kemijska zaštitna sredstva prema uputi proizvođača na nasad lješnjaka.

Naime, iako nije u svom nalazu i mišljenju poljoprivredni vještak KE danog u predmetu R1-120/2023 u postupku osiguranja dokaza naveo da je nasad lješnjaka tužitelja ograđen električnim pastirom, isti vještak je kasnije dopunio svoj nalaz upravo na način da se očitovao da je propustio navesti da je oko nasada lješnjaka tužitelja postavljene električni pastir.

Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz svjedoka EE kao i iskaz zakonskog zastupnika tuženika, CE, kada iskazuju da nasad lješnjaka tužitelja nije pravilno ograđen s obzirom da je isti ograđen farmer žicom koja nije adekvatna ograda za trajni nasad.

Međutim, odredbama članka 79. st. 1. toč. 2.Zakona o lovstvu nije propisano na koji način mora biti ograđen trajni nasad već je samo propisano da je jedna od mjera za sprječavanje štete u lovištima ograđivanje dobara, a isto člankom 81. st. 1. alineja 5. je propisano da se ne nadoknađuje šteta koju divljač počini na neograđenim višegodišnjim nasadima, pa onda prigovor tuženika u tom smislu je neosnovan s obzirom da je u postupku utvrđeno da je nasad lješnjaka tužitelja ograđen sa svih strana farmer žicom i s vanjske strane je postavljen električni pastir.

Isto tako iz iskaza poljoprivrednog vještaka KE koji je u ovom postupku saslušan kao svjedok, proizlazi da zakonom nije propisano kakvom ogradom mora biti ograđen trajni nasad već bi ta ograda morala biti odgovarajuća koja bi sprječavala da u nasad ulazi divljač a s obzirom da je štetu na nasadu lješnjaka tužitelja učinila divlja svinja i s obzirom na njezina prirodna svojstva, odgovarajuća ograda za sprječavanje ulaska divljih svinja na trajni nasad bi bila gotovo nemoguća osim betonske ograde ili armaturne mreže jer da gotovo svaku drugu ogradu divlje svinje uspiju probiti ako postoji velika potreba za hranom.

26. Isto tako proizlazi da je na nasadima lješnjaka tužitelja nastala šteta od divljih svinja jer je uočeno da su polomljene grane od stabala lješnjaka, da na zemlji postoje ljuskice od pojedenog ploda te da je tlo izrovano, pa onda sud zaključuje da je tužitelju nastala šteta od divljih svinja kako to i proizlazi iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka KE danog u predmetu ovoga suda pod poslovnim brojem R1-120/2023, pa stoga sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz zakonskog zastupnika tužitelja, CE, kada iskazuje da divlje svinje ne lome grane kada uđu u nasad.

27.. Stoga, kako iz izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka LE, UE i ŠE kao i tužitelja kao stranke proizlazi da je nasad lješnjaka bio ograđen farmer žicom i električnim pastirom koji je bio u funkciji, da se nasad lješnjaka malčirao i održavao, te je postavljao kemijska zaštitna sredstva oko cijelog nasada lješnjaka prema uputi proizvođača, to onda sud nalazi da je tužitelj poduzeo mjere za sprječavanje štete od divljači koje je bio dužan kao korisnik zemljišta poduzeti.

28. Naime, sud nalazi da tužitelj nije dužan poduzeti sve mjere koje propisuje Zakon o lovstvu već po mišljenju ovoga suda dužan je poduzeti neke od mjera a što je on i učinio na način da je ogradio nasad lješnjaka kao trajni nasad, postavio električni pastir oko cijelog nasada i postavio kemijske repelente prema uputi proizvođača a koje je dobio od tuženika.

29. Isto tako, utvrđeno je da je tužitelj nakon što su uočio da mu nastaje šteta na usjevu, obavijestio tuženika kao lovoovlaštenika o započetoj šteti i to njegov otac RE porukom EE **.**.2023. a osobno je tužitelj slao dopis 10. kolovoza 2023. godine lovačkom društvu u kojem je informirao da je nastala šteta i zatražio da izađu na teren kako bi utvrdili da je nastala šteta i da daju broj kontakt osobe za repelente i da predlože neke druge mjere za zaštitu nasada od divljači, jer to proizlazi iz iskaza svjedoka EE i LE, pa onda sud zaključuje da je tužitelj postupio sukladno odredbi čl. 79. Zakona o lovstvu na način da su tuženika obavijestili o započetoj šteti.

30. Stoga, sud nalazi da je neosnovan prigovor tuženika da je šteta tužiteljima nastala isključivo radnjom tužitelja i da onda nema odgovornosti na strani tuženika.

31. Uvidom u spis ovoga suda pod poslovnim brojem R1-120/2023, utvrđuje se da je tužitelj kao predlagatelj podnio prijedlog za osiguranje dokaza protiv tuženika, te da je prijedlog za osiguranje dokaza prihvaćen i proveden je očevid dana 19. rujna 2023. godine uz prisustvo geodetskog vještaka ČE i poljoprivrednog vještaka KE te tužitelja uz punomoćnika te predstavnika tuženika uz punomoćnika.

32. Iz nalaza geodetskog vještaka ČE proizlazi da je mjernim uređajem R2-Trinble, kontrolnim odmjeravanjima, uvidom u kopiju katastarskog plana i zemljišno knjižni izvadak, posjedovni list, identificirao lokaciju štete na nekretninama u k. o. [katastarska općina] kako slijedi (za pojedine čestice radi o dvojnosti podataka između katastarskog operata i zemljišne knjige u pogledu oznake kč.br, te su u nalazu čestice po zemljišnoj knjizi u zagradi):

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac u Čaklovcu sa 3737 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 187 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](168/1/B) oranica Čaklovac sa 2615 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 2885 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 352 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 115 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 2615 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 259 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 5014 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](168/1/A/2) oranica Čaklovac sa 2615 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica breg u Čaklovacu sa 3118 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 4273 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica breg u Čaklovacu sa 3118 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 6215 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 360m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 410m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] (166/2/A) oranica Čaklovac u Čaklovcu sa 4708m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi šuma

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac sa 65 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/1/A/1) oranica Čaklovac sa 4330 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/1/A/2) oranica Čaklovac sa 8632 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/2/A/2) oranica Čaklovac sa 1424 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/1/B) oranica Čaklovac sa 12711 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/2/B) oranica Čaklovac sa 4258 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica Čaklovac u Čaklovcu sa 8218 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica] oranica u Čaklovcu sa 2082 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k.o.311545

Rašenica, u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](170/2/A/1) oranica Čaklovac sa 800 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

- kč. [katastarska čestica](166/2/B) oranica u Čaklovcu sa 4553 m² upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi voćnjak zasađena lješnjacima

Predmetne parcele čine cjelinu voćnjak zasađenog lješnjacima, osim kč.br.

166/2(166/2/A) koja je zarasla u šumu.

Proboj žičane ograde lješnjaka od divljači izvršen je u detaljnim točkama 32 i 35 na predmetnoj skici očevida u prilogu.

33. Iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka KE proizlazi da je nakon identifikacije predmetnih parcela, izvršio detaljan pregled nasada lijeske po cijeloj površini. Nasad lijeske ograđen je farmer žicom visine 150 – 180 cm oko cijele površine.

Stanje nasada – prema dostupnim podacima nasad lijeske zasađen je 2010. i 2011. godine sortama Istarski dugi i Rimski okrugli. Uzgojni oblici: dio nasada je u uzgojnom obliku grmolike vaze, a dio na stablu. Prema godini sadnje nasad je star 13 odnosno 12 godina i trebao je biti u punoj rodnosti. Prilikom pregleda utvrdio je različiti porast odnosno rodnost nasada. Dio nasada je slabijeg porasta i nema plodova ili ih je jako malo, drugi dio je boljeg porasta ali neujednačene rodnosti. Osim načina provođenja dosadašnje agrotehnike na neujednačenost porasta i rodnost nasada utjecala su i učestala oštećenja istog. Šteta na nasadu se očituje u lomu pojedinih grana, pa sve do potpunog uništenja grmova/stabala. Ispod istih vidljivi su ostaci ljusaka pojedenih plodova.

Oštećenja lješnjaka karakteristična su za djelovanje divljih svinja. Prema iskazu predlagatelja šteta na nasadu lijeske počinjena je od strane divljih svinja na način da su iste lomile grane i jele plodove, te je predlagatelj pokazao mjesta proboja ograde koja su u međuvremenu sanirana.

Prilikom očevida na više mjesta u nasadu našao je tragove rovanja koji su karakteristični za divlje svinje. Tragova koji bi upućivali na prisutnost nekih drugih životinja nije našao.

Očevidom na licu mjesta izvršio je detaljan pregled nasada pri čemu je utvrdio različiti stupanj oštećenosti. Prvu skupinu čine grmovi/stabla sa jakim stupnjem oštećenosti. U ovu skupini spadaju grmovi/stabla koji su uništeni u cijelosti i oni kod kojih je stupanj oštećenosti toliko jak tako da ih nije isplativo dalje održavati. Kod ove skupine izgubljen je urod tekuće godine i urod u periodu do stupanja u punu rodnost. Grmove/stabla ove skupine potrebno je izvaditi i zamijeniti novim sadnicama. Osim izgubljene dobiti za navedeni period tužitelju pripada naknada za trošak novih sadnica i trošak sadnje.

U drugu skupinu spadaju grmovi/stabla kod kojih je došlo do djelomične oštećenosti krošnje. Rezidbom će se odstraniti oštećene grane, te će kroz period od tri godine doći do obnove krošnje. Kod ove skupine oštećenja izgubljen je urod tekuće godine i urod u periodu obnove od tri godine. Obzirom da je stupanj oštećenosti bio različitog intenziteta ovu skupini je razvrstao u tri kategorije:

- oštećenost od 15%

- oštećenost od 30%

- oštećenost od 50%.

Prema navedenom utvrđena su oštećenja kako slijedi:

I skupina: potpuno uništeno 98 komada

II skupina: oštećenje 15% = 101 komad

oštećenje 30% = 133 komada

oštećenje 50% = 120 komada.

Za utvrđivanje visine štete potrebno je utvrditi prosječan prinos po grmu/stablu. Da bi se utvrdio prinos lješnjaka potrebno je utvrditi prosječan broj plodova na istima, te ih izvagati. Na oštećenim grmovima/stablima i ispod njih nađen je mali broj cijelih plodova. Veći dio je pojeden, ostali su samo ostaci ljusaka tako da se iz njih nije mogao utvrditi broj plodova. Prosječan broj plodova utvrdio je na osnovu omotača (gronja) u kojima su se razvijali plodovi. Brojanjem mjesta u omotačima utvrđen je slijedeći broj plodova:

1) 110 kom, 2) 383 kom, 3) 35 kom, 4) 443 kom, 5) 28 kom, 6) 128 kom Ukupno 1127 kom

Prosječan broj = 1127 : 6 = 188 kom/grmu, stablu

Prikupljanjem plodova na više mjesta i vaganjem cijelih plodova utvrđena je težina kako slijedi: prikupljeno 85 plodova, težina istih bila je 167 grama, težina jednog ploda iznosi: 167g : 85 kom = 1,96 g

Prema dobivenim rezultatima prosječan prinos lješnjaka po grmu/stablu iznosi: 188 kom x 1,96 g = 368 g.

Cijena lješnjaka u ljusci

Cijena lješnjaka u ljusci iznosi 2,6 eura/kg, izvor internetske oglasne stranice, njuškalo.

Potpuno je uništeno 98 grmova/stabala

Kod potpuno uništenih grmova/stabala treba nadoknaditi trošak novih sadnica i sadnje, te izračunati izgubljenu dobit od godine sadnje pa do stupanja u punu rodnost. Osim toga treba nadoknaditi gubitak prihoda ovogodišnjeg uroda.

a) trošak sadnica i sadnje potpuno je uništeno 98 komada, trošak sadnice i sadnje iznosi 3,81 euro/kom. Ukupni trošak iznosi 3,81 euro x 98 kom = 373,38 eura. b) izgubljena dobit do stupanja u punu rodnost

- potpuno uništeno 98 komada

- urod po stablu/grmu iznosi 0,368 kg

- cijena ploda 2,6 eura/kg.

- neizvršeni radovi – berba i sakupljanje 0,42 euro/kg

Izgubljena dobit u jednoj proizvodnoj godini kada urod u potpunosti izostaje iznosi: 98 kom x 0,368 kg x 2,6 eura = 93,77 eura. Od ovog iznosa treba oduzeti vrijednost neizvršenih radova, 98 kom x 0,368 kg x 0,42 kn = 15,14 eura. Prema navedenom izgubljena dobit na 98 stabala/grmova u godini kada urod u potpunosti izostaje iznosi (93,77eura – 15,14 eura) 78,63 eura. U prve dvije godine od sadnje urod u potpunosti izostaje. Od treće godine počinje mala rodnost koja se postupno povećava do sedme godine kada nasad treba biti u punoj rodnosti.

Šteta nastala gubitkom uroda od prve godine sadnje nasada pa do stupanja u punu rodnost iznosi 353,84 eura.

c) izgubljena dobit ovogodišnjeg uroda

98 stabala/grmova x 0,368 kg x 2,6 eura = 93,77 eura.

Od ovog iznosa treba oduzeti vrijednost neizvršenih radova (berba i sakupljanje) 98 kom x 0,368 kg x 0,42 kn = 15,14 eura.

Izgubljena dobit nastala gubitkom ovogodišnjeg uroda na 98 stabala/grmova iznosi (93,77 – 15,14) = 78,63 eura.

Ukupan iznos štete prve skupine potpuno uništenih grmova/stabala iznosi (373,38 eura + 353,84 eura + 78,63 eura) 805,85 eura.

Druga skupina – djelomično oštećena stabla/grmovi

U ovu skupinu ubrojeni su grmovi/stabla kod kojih je došlo do djelomičnog oštećenja skeletnih odnosno rodnih grana. U ovom obračunu obračunat će se izgubljena dobit ove godine i iduće tri godine kada bi se nasad trebao u potpunosti obnoviti.

oštećenja od 15 % , oštećeno 101 komad, 101 kom. x 0,368 kg x 2,6 eura x 15 % = 14,50 eura x 4 god. = 58,0 eura, neizvršeni radovi – 101 kom. x 0,368 kg x 0,42 eura x 15 % x 4 god. = 9,36 eura

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (58,0 eura – 9,36 eura) 48,64 eura. oštećenja od 30 %, oštećeno 133 komada, 133 kom. x 0,368 kg x 2,6 eura x 30 % = 38,17 eura x 4 god. = 152,68 eura, neizvršeni radovi – 133 kom. x 0,368 kg x 0,42 eura x 30 % x 4 god. = 24,66 eura,

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (152,68 eura – 24,66 eura) 128,02 eura. oštećenja od 50 %, oštećeno 120 komada, 120 kom. x 0,368 kg x 2,6 eura x 50 % = 57,41 kn x 4 god. = 229,64 eura, neizvršeni radovi – 120 kom. x 0,368 kg x 0,42 eura x 50 % x 4 god. = 37,09 eura,

izgubljena dobit ovog razreda iznosi (229,64 eura – 37,09 eura) = 192,55 eura. Ukupna izgubljena dobit druge skupine nastala djelomičnim oštećenjem nasada iznosi (48,64 eura + 128,02 eura + 192,55 eura) 369,21 euro.

Ukupna izgubljena dobit prve i druge skupine oštećenosti iznosi 805,85 eura + 369,21 euro = 1.175,06 eura.

Iz zaključka vještaka proizlazi da je tužitelj BE pretrpio štetu na nasadu lijeske te mu je na taj način izmakla dobit od prodaje lješnjaka. Ukupna šteta u nasadu lješnjaka iznosi (805,85 + 369,21) 1.175,06 eura.

34. Iz očitovanja vještaka od 15. siječnja 2024. godine na podnesak protustranke proizlazi da je tijekom očevida šteta utvrđivana u odnosu na cijelu površinu nasada lijeske, a ne po pojedinim katastarskim česticama. Nadalje, šteta je utvrđivana u odnosu na broj oštećenih stabala/grmova u cijelom nasadu tako da ako je i ispuštena koja čestica ili dio pojedine nije u cijelosti zasađen lijeskom to nije moglo utjecati na visinu procijenjene štete.

Mjesto proboja ograde označava mjesto ulaska životinja u nasad. Nije nužno da žice budu pokidane jer divlje svinje njuškom nadižu žicu i provlače se ispod nje. Na drugoj fotografiji jasnije se vidi utabana staza ulaska životinja.

Zakon o lovstvu čl.79. govori o tome da je oštećenik dužan na primjeren način i o svom trošku poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka štete.

Dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera i drugo. Navedeni članak ne govori kakva je to adekvatna ograda kako navodi punomoćnik protustranke.

Predlagatelj je postupio u skladu s navedenim člankom na način da je ogradio nasad farmer žicom.

Tragova kopita kao ni tragova izmeta drugih životinja nije bilo, a koje s obzirom na iskustvo vještak zna razlikovati u odnosu na divlje svinje.

Lom grana nastaje kada divlje svinje svojom težinom savijaju grane kako bi prascima plodovi bili dohvatljivi. Tada grane pucaju na različitim mjestima odnosno visinama.

Vještaku je poznato stanje u nasadu jer je u dva navrata vještačio štete u predmetnom nasadu i to 2018. i 2022. godine., te stoga sa sigurnošću mogu reći da je sadašnje stanje nasada posljedica provođenja dosadašnjih agrotehničkih mjera i oštećenja nasada iz prethodnih godina, a ne kako to naglašava punomoćnik protustranke isključivo i jedino posljedica učestalih oštećenja.

Utvrđeni prinos od 368 g po grmu/stablu upravo je posljedica stanja nasada opisanog u Nalazu. Da je stanje drugačije prinos bi bio znatno veći što bi onda utjecalo i na veću štetu. Šteta i prinos lješnjaka utvrđivani su u odnosu na oštećene grmove/stabla. Uzorkovanje je obavljeno na grmovima/stablima različitog porasta i različite rodnosti kako bi prosječan prinos bio utvrđen u skladu s pravilima struke. Urod lješnjaka bilo je jedino moguće utvrditi na način opisan u Nalazu i mišljenju. Za svaki grm/stablo je utvrđen postotak oštećenja i taj dio štete pripisuje se divljim svinjama bez obzira koliko je na tlu bilo ljuski jezgre ili praznih gronja.

35. Iz očitovanja vještaka od 15. siječnja 2024. godine na podnesak predlagatelja proizlazi da godina pune rodnosti svakog nasada, pa tako i lješnjaka, ovisi o više čimbenika kao što su: kvaliteta zemljišta na kojem je zasađen nasad, provođenje adekvatnih agrotehničkih mjera, klimatske prilike tijekom vegetacije, kvaliteta sadnica i drugo. Prema tome godina prve rodnosti lješnjaka više će ovisiti o navedenom nego o tome da li se radi o ekološkom ili konvencionalnom uzgoju. Ukoliko uz odgovarajuću agrotehniku nisu zadovoljeni i ostali uvjeti nasad lješnjaka neće niti za deset godina biti u punoj rodnosti.

Pri vještačenju štete 2018. i 2022. godine predlagatelj mu je rekao da su u nasadu zasađene sorte Istarski dugi i Rimski okrugli, a da u nasadu postoji i treća sorta nemam saznanja. Osim toga, ako je na arkod parceli 3494482 i bila zasađena navedena sorta to nije moglo bitno utjecati na visinu štete jer su oštećenja na tom dijelu bila minimalna.

Vještak prihvaća da je propustio navesti da je uz žičanu ogradu bio postavljen i električni pastir. Isti je bio postavljen s vanjske strane ograde na stupcima koji drže žičanu ogradu.

Vještak je u ovom nasadu vještačio štete od divljači 2018. i 2022. godine. Pri tome je utvrdio mali urod lješnjaka koji se bitno ne razlikuje od uroda utvrđenog 2023. godine. Ovo upućuje na to da se stanje nasada u pogledu rodnosti nije bitnije promijenilo. Stoga smatra da nema opravdanja povećavati urod pri obračunu za sljedeće godine.

Vještak je na dan očevida u prisutnosti predlagatelja izvršio pregled nasada i svrstao ih u razrede prema stupnju oštećenja. Dakle, broj oštećenih grmova/stabala dobiven je prema onome što je vještak mogao utvrditi na dan očevida.

Predlagatelj navodi da je od 2017. pa do 2023. godine vještačenjima utvrđeno oštećenje 70 % nasada. To ne mora značiti da je od ukupnog broja grmova/stabala njih 70 % pretrpilo oštećenje. Velika je vjerojatnost da je dio obnovljenih grmova/stabala, manje oštećenih u 2017. i 2018. godini ponovno oštećen tako da je veliki postotak.

Iznosi štete dobiveni vještačenjima osim o broju oštećenih grmova/stabala bitno ovise i o utvrđenom urodu koji je u ovom nasadu mali.

36. Poljoprivredni vještak KE iz postupka osiguranja dokaza u predmetu R1-120/2023je usmeno saslušan kao svjedok u ovom postupku iz čijeg iskaza proizlazi da je na temelju rješenja suda određen kao vještak u postupku osiguranja dokaza i da je u istom postupku sačinio svoj nalaz i mišljenje i u cijelosti ostaje kod istoga. Nalaz i mišljenje je sačinjen na temelju očevida i pregledu nasada lješnjaka i na temelju pravila struke je sačinio nalaz i mišljenje. Ne može se očitovati da li je na žičanoj ogradi prilikom očevida na nasadu lješnjaka uočio da postoje i nekakve krpice koje bi bile natopljene repelentima kao mjera zaštite od divljači, ako je isto bilo, onda je i navedeno u nalazu. Postavljanjem ograde oko trajnog nasada se smatra mjerom zaštite od divljači. Šteta na nasadu lješnjaka je nastala pred zriobu tijekom kolovoza te godine. Zaštitna žica oko nasada lješnjaka je bila farmer žica koja je bila pričvršćena na drvene stupove i u donjem redu je bio jedan red bodljikave žice, visina ograde negdje 150cm. Nije bio električni pastir odnosno sve je napisao u svom nalazu koji je sačinio nakon provedenog očevida a zbog proteka vremena i drugih subjektivnih okolnosti ne može se detaljnije očitovati. Farmer žica je pletena žica koja ima okna a ne može se očitovati o veličini ali to su takva okna kroz koju ne može proći krupna divljač. Cijeli nasad je bio opasan tom žicom. Osim mjesta gdje je ulazila divljač gdje je bilo oštećeno drugih oštećenja nije bilo kao što je navedeno u nalazu, ogradu je popravljao vlasnik jer se divljač probijala ispod i podizala žicu. Žica nije bila ukopana u tlo već je bila iznad tla a donji dio je bila bodljikava žica a ograda je bila do zemlje. U svom nalazu fotografirao je tragove koji bi upućivali na prodor divljači. Fotografirao je i tragove rovanja koje je karakteristično za svinju a budući da se radilo o vremenu kada je tlo suho i tvrdo, otisaka nije bilo. Da su bili postavljeni i kemijski repelenti bili bi na neki način kao dodatak zaštitne mjere postojećoj ogradi pa i svaka mjera dodatno i je nadogradnja i veća zaštita pa i električni pastir. Da je farmer žica bila ukopana u tlo ne bi se ništa promijenilo s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo jer sa bavi dugo godina ovakvom procjenom štete ima saznanja da divlja svinja kada ima potrebu za hranom i hranjenjem mladih onda nema prepreke koju ona ne bi savladala. Ima saznanja da je na nasadima lješnjaka tužitelja i ranije nastala šteta jer je i godinu ranije bio na tom istom nasadu radi štete od divljači. Ranije štete koje su nastale sanirane su na način da je vlasnik odstranio i orezao sve one grane koje su bile slomljene a uzorke koje je uzimao je uzimao na neoštećenim stablima. Uočio je da je šteta u 2023. godini bila na drugom dijelu u odnosu na prethodnu godinu a ono što je slomljeno i obnavljano nije bilo plodova tako da to nije uzimao u obzir. Ako je prethodne godine bila takva šteta da je u cijelosti trebao zamijeniti i posaditi novu sadnicu slijedeće godine to nije niti uzimano za štetu jer lješnjaku treba 7 godina da bi došao u optimalan plod. Divljač ne oštećuje mlade sadnice već samo plod jer se time i hrani a mlade sadnice uglavnom oštećuje jelenska i srneća divljač. Bodljikava žica je bila svugdje oko nasada.

37. Iz iskaza svjedoka ČE proizlazi da je po nalogu suda određen kao geodetski vještak u postupku osiguranja dokaza na nekretninama tužitelja koje su nasad lješnjaka. Nekretnine koje mu je dostavio sud koje su napisane brojem katastarskih čestica je identificirao i obišao i sve naveo u nalazu i mišljenju i skici premjere. Parcele je obilazio sa predstavnicima lovaca – dvojica, tužitelj i poljoprivredni vještak KE i odvjetnik tužitelja. Sve što je uočio evidentirao je u svom nalazu. Gdje je bilo proboja na žici od strane divljači to je na skici prikazano gdje su se suglasili da se radi o proboju, bilo je više tih proboja, gdje su se suglasili da je proboj divljači evidentirano je a bilo je više mjesta da je žica podignuta međutim kako se nisu dogovorili to nisu uzeli da se radi o proboju divljači. Nasad je bio ograđen žičanom ogradom na drvenim stupcima, pletena žica. Ne sjeća se da li je bilo te 2023. godine kada su išli postavljenih repelenata oko ograde. U slučaju da se uoče repelenti na licu mjesta onda se to napiše u nalazu a ako se nešto traži od strane stranaka onda se to i prikaže, u slučaju da se traže neka mjerenja onda se skinu koordinate kako bi se to moglo konstatirati na skici. Sjeća se da je bila žičana ograda, bila je kapija gdje se ulazilo, ne sjeća se da li je bio električni pastir. Zna da gdje su bili proboji da je vlasnik popravljao i krpao žicu jer su se to i usuglasili kada su vršena odgovarajuća mjerenja. Iskazuje da je nasad obišao sjeverna, južna i zapadna strana s tim da uz cestu nisu prolazili jer tamo nije bilo štete, jer je divljač prolazila, kada se uđe s desne strane i sa kontra strane od ceste jer sa tih strana je i šuma koja graniči s parcelama lješnjaka. Sve što je uočio kao geodetski vještak je napisao u svom pisanom nalazu i mišljenju u predmetu osiguranja dokaza. Uz cestu nisu obilazili nasad, a uz cestu je bila žičana ograda, jer je parcela bila u cijelosti ograđena. Uz cestu u prolazu je vidio ogradu i u dijelovima je vidio s tim da uz cestu nisu u cijelosti prolazili jer tužitelj nije pokazivao da je na tom dijelu nastala šteta jer su stranke pokazale gdje je šteta nastala i gdje je bio proboj od divljači i upravo su to pokazivali kada se uđe u parcelu s desne strane i sa strane kontra ceste, sa strane gdje je šuma. Sud mu nije naložio da identificira sve parcele, već mu je naložio da zajedno sa strankama obiđu parcele gdje je nastala šteta.

38. Dakle, na temelju iskaza svjedoka KE a koji je bio poljoprivredni vještak u predmetu osiguranja dokaza R1-120/2023, čiji iskaz sud prihvaća kao vjerodostojan i s obzirom da je isti odgovorio na sva postavljena pitanja, kao i nalaza i mišljenja danog u predmetu osiguranja dokaza R1-120/2023, sud utvrđuje da je šteta tužitelju nastala od divljih svinja i to koliko je vještak izračunao u iznosu od 1.175,06€.

Naime, iako iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka KE danog u predmetu osiguranja dokaza R1-120/2023 ne proizlazi da bi tužitelj postavio kemijske repelente kao jednu od mjera zaštite nasada od divljači, međutim, kako iz iskaza svjedoka LE, UE, ŠE kao i iskaza EE te stranaka proizlazi da je tužitelj postavio kemijske repelente oko nasada lješnjaka, pa onda sud utvrđuje da je tužitelj koristio i tu zaštitnu mjeru radi sprječavanja štete od divljači.

Sud nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza svjedoka EE koji iskazuje da je uočio da je tužitelj postavio repelente tj. krpice na nekoliko mjesta, međutim, da nije osjetio nikakav smrad s obzirom da se češće trebaju namakati te krpice kemijskim sredstvom, kao i iskaz zakonskog zastupnika tuženika CE kada iskazuje da nije osjetio nikakav miris repelenata koje je postavio tužitelj kada posve suprotno proizlazi iz drugih izvedenih dokaza, a upitno je u koje vrijeme su navedeni svjedok kao i zakonski zastupnik tuženika bili na nasadu lješnjaka tužitelja.

39. Stoga, kako je iz izvedenih dokaza u postupku utvrđeno da je tužitelj poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete koje je u smislu Zakona o lovstvu bio obvezatan poduzeti i to da je nasad lješnjaka ogradio farmer žicom i električnim pastirom, da je izvijestio tuženika odmah po uočavanju i nastanku štete, da je obilazio nasade lješnjaka i da je isti održavao, to je onda tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju u visini koliko je i procijenio poljoprivredni vještak u predmetu R1-120/2023, a čijem nalazu je sud poklonio vjeru jer je isti objektivno dan prema pravilima struke a isti je vještak se očitovao na sve primjedbe i prigovore stranaka.

Isto tako, u postupku je utvrđeno da je i tuženik poduzimao neke mjere radi sprječavanja štete od divljači, međutim, kako je šteta tužitelju nastala na nasadu lješnjaka od divljih svinja, onda je tuženik istu dužan nadoknaditi tužitelju i u smislu čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima s obzirom da se divlje svinje smatraju opasnom stvari a s obzirom da štetu od opasnih stvari je dužan nadoknaditi njezin vlasnik odnosno u konkretnom slučaju tuženik kao lovoovlaštenik lovišta pa je sud odlučio kao u izreci pod točkom I presude.

40. Isto tako, u postupku je utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti za oslobođenje od odgovornosti tuženika u smislu čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima jer tuženik nije dokazao da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, pa sud nalazi da je za štetu koja je nastala tužitelju na njegovim nasadima lješnjaka dužan nadoknaditi tuženik.

41. Sud je odbio dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan a koji se odnosi na na tijek zakonske zatezne kamate na iznos od 1.175,06€ od 17. studenog 2023. godine pa do dana donošenja ove sudske odluke, tj. do 15. svibnja 2025. godine. Naime, tužitelji su potraživali zakonsku zateznu kamatu koja teče od 17. studenog 2023. godine pa do isplate, međutim sud nalazi da je takav zahtjev neosnovan, a temeljem čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima s obzirom da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a s obzirom da je visinu štete sud utvrdio na temelju provedenog poljoprivrednog vještačenja u predmetu R1-120/2023, a kako tužitelji nisu stavili zahtjev da se visina štete odredi prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, to onda zakonska zatezna kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa je kamatu priznao od dana donošenja prvostupanjske presude, pa je onda sud odlučio kao u izreci pod točkom II.

42. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem članka 154. st. 5. ZPP- a, s obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je onda sud naložio tuženiku da mu nadoknadi troškove u cijelosti a koje sud smatra opravdanim i potrebnim. Pri odlučivanju koji će se troškovi tužitelju priznati, sud je istom u smislu čl. 155. st 1. ZPP-a priznao samo one troškove koji su neophodno bili potrebni za vođenje parnice, imajući u vidu vrijednost predmeta spora prilikom podnošenja zahtjeva za naknadom troškova kao i izmijenjenu vrijednost predmeta spora za vrijeme vođenja postupka te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tako što je istom priznao trošak za sastav tužbe kao i za sastav podneska od 8. svibnja 2024. godine za svaku radnju 150,00€ (75 bodova imajući u vidu vrijednost predmeta spora u vrijeme podnošenja tužbe kao i podneska), za zastupanje na ročištima 3. lipnja 2024., 18. rujna 2024., 13. siječnja 2025., 25. veljače 2025., 1. travnja 2025. godine za svako ročište 200,00€. Tužitelju je priznat trošak PDV-a u iznosu od 325,00€. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu 71,40€, na presudu 71,40€, trošak svjedoka 120,00€ umjesto traženih 200,00€ ili ukupno 1.887,80€.

43. Isto tako, tužitelju je priznat trošak postupka za osiguranje dokaza sukladno čl. 168. ZPP-a i to kao dio parničnih troškova a prema uspjehu u parnici, a budući da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, onda mu je sud priznao troškove postupka za osiguranje dokaza u cijelosti a koje sud smatra opravdanim i potrebnim.

Tužitelju je priznat trošak vještaka geodetske i poljoprivredne struke u iznosu od 843,50€ koliko je i utrošeno .Tužitelju je priznat trošak pristojbi na prijedlog 13,27€ i na rješenje 13,27€. Isto tako tužitelju je priznat trošak zastupanja tužitelja kao predlagatelja osiguranja u postupku osiguranja dokaza i to za sastav prijedloga za pokretanje postupka za osiguranje dokaza od 5. rujna 2023. godine, za zastupanje na uviđaju održanom dana 19. rujna 2023. godine kao i za sastav obrazloženog podneska od 14. prosinca 2023. godine za svaku radnju 150,00€, ili ukupno 1.320,04€ u koji iznos je uključen PDV.

Međutim, kako tužitelj potražuje navedeni iznos postavljajući ga kao glavni zahtjev i to sa zakonskom zateznom kamatom od 17. studenog 2023. godine, a sud je sukladno čl. 168. st. 2. o istom zahtjevu odlučio kao o dijelu parničnih troškova, to je onda sud odbio na navedeni iznos zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate od 17. studenog 2023. godine pa do donošenja ove presude, tj. do 15. svibnja 2025. godine, s obzirom da zakonska zatezna kamata na troškove postupka teče od dana donošenja odluke o troškovima sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Kada se parničnom trošku koji sud smatra opravdanim i potrebnim u iznosu od 1.887,80 eura pridoda trošak iz postupka osiguranja dokaza koje sud smatra opravdanim i potrebnim u iznosu od 1.320,04 eura, onda je tuženik dužan nadoknaditi tužitelju ukupne troškove u iznosu od 3.207,84 eura, u roku od 15 dana, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude do isplate.

U Grubišnom Polju, 15. svibnja 2025. godine

S u t k i n j a:

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku do 15 dana računajući od dana ročišta za donošenje, objavu i uručenje presude tj. od 15. svibnja 2025. godine. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.