REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P Ob-293/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice, FŽŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasminka Vrbanović, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika FŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanela Prša, odvjetnica iz Zagreba, radi isplate s osnova bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave dana 10. travnja 2025. godine zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka dana 15. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku FŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici FŽŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] s naslova bračne stečevine iznos od 17.975,00 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 28.10.2021. godine do 31.12.2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koje je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila za svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom isplatom preko dosuđenog iznosa od 17.975,00 EUR do zatraženog iznosa od 20.625,00 EUR.

III. Tuženik je dužan u roku 15 dana naknaditi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 5.935,41 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. svibnja 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 5.000,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi su stranke zaključile brak 20.5.2005. godine koji je razveden presudom posl. br. R1 Ob-1312/18-2 od 19. srpnja 2018. godine. Stranke su za vrijem trajanja bračne zajednice zajedničkim radom i sredstvima stekle imovinu koja predstavlja bračnu stečevinu i to ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to temeljem kupoprodajnog ugovora kojeg je tuženik zaključio sa prodavateljima F, ĆŽ i SŽ. Na navedenoj nekretnini stranke su za vrijeme trajanja bračne zajednice sagradile i opremile gospodarsku građevinu- klijet. Nakon razvoda braka tuženik je prodao zajedničku nekretninu stoga tužiteljica s naslova bračne stečevine potražuje novčani iznos. Slijedom navedenog tužiteljica je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 14.11.2024. godine koji je usklađen sa vještačkim nalazom predložila da su donese presudu kojom se nalaže tuženiku da isplati tužiteljici s naslova bračne stečevine iznosom od 20.625,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je točno da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice kupile nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], no nije kupljena u cijelosti predmetna nekretnina već samo ½ dijela od 1794,50 m2, dok je tuženik ½ suvlasničkog dijela tj. 1794,50 m2 stekao temeljem darovnog ugovora te to predstavlja vlastitu imovinu tuženika i nije bračna stečevina. Dakle tužiteljica s osnova bračne stečevina može potraživati samo pola predmetne nekretnine. Nije točno da su stranke zajedničkim radom i sredstvima sagradile i opremile klijet koja se nalazi na predmetnoj čestici. Tuženik je nakon rastave braka sam uređivao klijet, okućnicu i pristupni put i to sredstvima koje je posudio od prijatelja stoga tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvrši uvid u rješenje posl. br. R1 Ob-1312/18-2 od 19. srpnja 2018. godine, zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine, kupoprodajni ugovor od 15.12.2008. godine, ugovor o kupoprodaji nekretnina od 28.10.2021. godine, nalaz i mišljenje vještaka iz listopada 2024. godine, privremeno porezno rješenje Porezne uprave Ispostava Samobor od 19. siječnja 2022. godine, pozajmicu te je proveo dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka KŽ.

4. Uvidom u rješenje posl. br. R1 Ob-1312/18-2 od 19. srpnja 2018. godine utvrđeno je da je razveden brak stranaka.

5. Tužiteljica je u iskazu navela da je brak s tuženikom zaključen 2005.godine, a razveden je 2018.godine. Cijelo vrijeme trajanja braka živjeli su zajedno a i jedno vrijeme prije sklapanja braka. Tuženik ju je napustio godinu i pol prije službenog razvoda braka. Brak je službeno razveden 19.7.2018.g. a tuženik već u ljeto 2017.g. nije boravio u stanu. Faktična bračna zajednica je prestala u ljeto 2017.g. Zemljište je kupljeno 2009.godine za vrijeme trajanja bračne zajednice. Ne zna kolika je bila veličina zemljišta. Ne može se sjetiti koliko je zemljište koštalo. Zemljište je kupljeno zajedničkim novcem jer su bili u braku i oboje su radili. Suprug je za vrijeme trajanja braka još dobio dio zemljišta darovnim ugovorom od bake. Na tom dijelu nisu sagradili kuću, niti taj dio zemljišta potražuje ovom tužbom. Kad je kupljeno zemljište radilo se o brdu kojeg su morali poravnati. U tome im je pomogao njezin otac koji je radio u građevinskoj firmi. Kad su kupili zemljište nije bilo nikakve građevine. Sve su radili od početka. Prvo su napravili betonsku deku a onda su krenuli u izgradnju kuće od drvenih oblica. Kuća se sastoji od prizemlja i potkrovlja. Uveli su struju, vodu nisu spojili. Krov je limeni. Također su uređivali i okućnicu dio po dio. Kuća ima veliku nadstrešnicu. Gradnju su počeli par mjeseci nakon kupnje zemljišta. Pripremali su teren, rješavali papire. Kuća se gradila dvije do tri godine. Tamo su boravili svaki vikend i polako su radili. Betonsku deku je napravio njezin otac a tuženik je dolazio sa svojim prijateljima odnosno zajednički. Tokom godina je u gradnju, na dozvole, priključke i namještanje utrošeno oko 30.000,00 EUR. Novac za gradnju je bio od njihovih plaća. Imali su i majstore za struju, keramiku, možda i krov. Tuženik je plaćao majstore. Tijekom braka su i dizali kredite a dio sredstava je utrošen i na gradnju kuće. Tako je na svoju karticu na 24 rate kupila prozore i vrata. Ne zna detalje, ne može se sjetiti. Ne zna da li je tuženik za vrijeme braka posuđivao kakav novac za bilo kakve radove. Nakon razvoda braka ne zna da li je što rađeno na toj kući. Jedino što je saznala preko interneta je da se prodaje nekretnina, slike koje su pokazane su bile identične stanju nekretnine kad su se razveli. I namještaj je bio onaj koji je donijela. Za vrijeme trajanja braka bila je zaposlena, 13 godina je imala salon vjenčanica. Taj salon je otvorila i prije sklapanja braka ali su živjeli zajedno. Zatim su imali zajednički restoran na moru. Restoran je otvorila na Murteru, misli 2014.godine a zatvorila ga je dvije godine nakon razvoda braka jer je istekao ugovor o najmu. Restoran na moru je prvo otvorila zajedno sa vlasnikom Magazinske kleti, a kasnije je restoran bio na njezinu firmu. Njezin prihod u braku je bio prosječna hrvatska plaća. Tuženi je cijelo vrijeme trajanja braka bio zaposlen, radio je u MUP-u. Ne zna njegovu plaću. U braku je vodila domaćinstvo, nisu imali djece. Jednom u dva ili tri tjedna ili jednom mjesečno je pozvala ženu da očisti stan. Nakon razvoda braka ostao joj je dug od 200.000,00 kn na ime kredita koje je dizala za vrijeme trajanja braka i za neplaćene režije koje je kao tuženik plaćao. Jedan kredit je bio na njeno ime, jedan kredit je bio na firmu, a kad nije mogla dizati kredite, dizali su ih njen otac i sestra a vraćala ih je iz svoje plaće. Dio novca se koristio za poslovanje firme a dio za troškove obitelji. Dio kredita je otišao za uređenje restorana na moru. Ne zna tko je ĆŽ. Nije znala da je suprug posuđivao novac od prijatelja. Smatra da se radi o izmišljenim pozajmicama i izmišljenim prijateljima. Nije joj davao nikakve potvrde za te pozajmice, zna da je dizao kredite u braku kao što ih je i ona dizala, zajednički su gradili kuću. Nakon razvoda je između njih bio usmeni dogovor da se međusobno isplate vezano za vikendicu i zemljište.

6. Tuženik je u iskazu naveo da su brak sklopili 2005.godine i živjeli su zajedno skroz do razvoda braka 2018.godine. Što se tiče zemljišta prvo je darovnim ugovorom od svoje bake dobio zemljište veličine oko 6.800 m2. Zatim su u postupku ishodovanja dozvole za gradnju, a u građevinskoj dozvoli se objekt vodi kao gospodarski objekt, saznali da bi mogli graditi treba izvršiti prenamjenu zemljišta na način da imaju 4.000 m2 voćnjaka ili 2.000 m2 vinograda. Na prijedlog geodeta koji je rješavao dokumentaciju dodatno su kupili parcelu od 1.500 m2 koja se vodi kao oranica a bila je u okviru zemljišta kojeg je dobio darovanjem. Sa tim zemljištem čini jednu cjelinu. Kad je izvršeno darovanje bili su u braku. I nakon darovanja su kupili dodatnu parcelu. Na kraju su objekt gradili na onom dijelu koji je kupljen, a da se ne radi o cjelovitoj parceli ne bi mogli niti ishoditi dozvolu za gradnju. Zemljište koje su zajedno kupili je bilo zapušteno, nije bilo nikakvog objekta. Kupljena parcela je koštala 10.000,00 kn. Taj novac za kupnju parcele je posudio a također je i korišten i za ishođenje dozvola. Novac je posuđen od prijatelja ĆŽ. Taj novac je vratio 2018.godine kad je dobio kredit. Tada su bili i dalje u braku i živjeli su zajedno. Nakon kupnje zemljišta prvo su raskrčili to zemljište pa su posadili voćke a nakon toga za godinu i pol su ishodovali dozvolu. Krčio je čovjek iz sela a plaćen je sa 2.000,00 kn. Novac je iz njegovih prihoda. Prije gradnje kuće je bagerom poravnat teren za gradnju, zatim je otac tužiteljice sa prijateljem napravio okvir za betonsku ploču, zatim je organizirao prijatelja i susjede te naručio miješalicu betona i taj beton je dovežen do zemljišta i izlivena je ploča. Beton je prevožen traktorom od glavne ceste do zemljišta zbog nepristupačnog terena. Paralelno sa kupnjom parcele kupovao je i materijal za gradnju kuće na način da je od jednog čovjeka u Zagrebu kupio oblice od kojih je sagrađena kuća koje su bile već izrezane na potrebne dimenzije pa se to samo slagalo. Oblice su koštale 3.000,00 EUR. Sav novac za gradnju je posudio od ĆŽ uz dogovor da kad bude kreditno sposoban da će podići kredit i vratiti novac. On mu je davao novac kako mu je trebalo. Tada nisu imali financije da sami grade ali je mogao povoljno nabaviti drvo za gradnju te se ono odmah moralo iskoristiti za gradnju jer se zbog toga što drvo "radi" kuća više ne bi mogla složiti. Kuću je slagao od drvenih dijelova čovjek iz Zagorja i to je radio tri dana. Radovi slaganja su bili 1.000,00 EUR, radilo se o grubim radovima. Taj novac je iz one posuđene svote. Paralelno sa tim je u limariji Ć kupio lim za krov. Taj materijal je otplaćivao godinu dana iz svoje plaće a rata je iznosila oko 70,00 EUR mjesečno. Radove na zaštiti drva brušenje i bojanje unutar i van kuće je radio sam. Svi ti radovi su trajali 1,5 do 2 godine. I nakon razvoda braka je kuća bila nedovršena. Imala je priključak struje, koji je koštao 1.000,00 EUR. Kupaona je bila bez vode tj. vodu su vukli iz izvora. Kuća je imala drveni pod i peć. Prijatelj mu je poklonio trosjed za spavanje, u IKEI je kupio stol i stolice, i bila je fotelja za ljuljanje. Kuhinja je bila provizorna samo ploča na kojoj je bilo plinsko kuhalo za kampiranje. U vrijeme dok su bili u braku tužiteljica je dolazila tj. zajedno su dolazili vikendom. Kredit kojeg je podigao za vraćanje novaca posuđenih za gradnju kuće vraćao je iz svoje plaće. Kredit je prijevremeno zatvorio drugim kreditom prije oko godine dana, a taj drugi kredit i dan danas otplaćuje. Prvi kredit podignut je 2018.godine i bio je u iznosu 100.000,00 kn. Podignut je kod Addiko banke. Kredit je korišten i za vraćanje duga za gradnju i nekih drugih sitnih pozajmica. Imali su dosta dugovanja. Gotovo 100.000,00 kn je otišlo na vraćanje prijatelju od kojeg je posudio novac za gradnju. Sama gradnja kuće je koštala 17.000,00 do 18.000,00 EUR. Cijelo vrijeme trajanja braka radi u MUP- u, u vrijeme gradnje kuće su primanja iznosila nekih 10.000,00 do 11.000,00 kn. Tužiteljica je u braku bila samozaposlena, otvorila je više firmi. I prije nego što su zaključili brak, a dok su živjeli zajedno, tužiteljica je imala firmu za najam i prodaju vjenčanica. Tu su se dosta zadužili. Nakon 8 do 9 godina krenula je u ugostiteljstvo. Otvorila je sa poznanikom VŽ vlasnikom Magazinske kleti restoran na Murteru. Prvu godinu su radili zajedno a kasnije je tužiteljica sama vodila restoran. Kućanstvo su vodili kako je tko stizao, više puta je mjesečno dolazila žena za čišćenje. Dok su još bili u braku naknadno je za 15.000,00 kn kupljena još jedna parcela oko 1.800 m2 koja je nastavak na postojeće zemljište. Kupljeno je zemljište 2015. godine. Taj novac je posudio od kolege RŽ. Taj novac je vratio nakon razvoda braka. Nakon razvoda braka angažirao je bagere koji su izravnali parcelu i napravili ravni dio od 200 m2, tamo se zasijala trava i stavila ograda. Prije četiri godine je prodao cjelokupno zemljište za 40.000,00 EUR. Za vrijeme trajanja braka krpali su s novcima, kako je imao stalan izvor prihoda rješavao je režije. Dio novca su i posuđivali za firmu tužiteljice a to je bio zajednički novac. Stanovali su u stanu tužiteljice. U stan se ulagalo tako da su mijenjali namještaj, ugradili pvc stolariju, klimu. Ne zna da li je tužiteljica dizala kredite, zna da je bila kreditno nesposobna jer je bila prijavljena na malim primanjima a bila je i jamac prijateljici za stambeni kredit kojeg je prijateljica prestala plaćati pa su te rate sjedale tužiteljici, dolazile su i prijetnje ovrhom. Iselio se iz stana negdje na jesen prije razvoda braka i to 2017.godine Ne zna temeljem čega su supruzi nakon što je otišao ostali dugovi i ovrhe. Kuća je sagrađena u gornjem dijelu čestice 912 i u kupoprodajnom ugovoru je točno navedena površina čestice koja je kupljena. Jedan dio te čestice je naslijedio tj. darovana mu je a drugi dio čestice su kupili i taj dio čestice je oko 1.800 m2 a površina je točno navedena u kupoprodajnom ugovoru. ĆŽ je njegov dugogodišnji prijatelj, pozna ga i supruga. Nema pisani trag o posudbi a ona je znala da je posuđivao novac. Supruzi je on poznat pod nadimkom S. Parcelu od RŽ su kupovali u braku i ona je to znala, zajedno su kupovali tj. dogovorno su kupovali. Namještaj kojeg je donijela tužiteljica je jedan kovani stol i bijele stolice a bile su joj u salonu vjenčanica. Kad je zatvorila salon to su negdje morali smjestiti i to je stajalo zamotano na tavanu kuće. To su zajednički kupili u Lesnini za 1.000,00 kn. Tužiteljica je to kupila na firmu u braku. Suđe koje su kupili za gospodarski objekt je bilo zajedničko. Kuća ima svoju neku vrijednost a u oglas je stavio veći iznos, morao je prodati za iznos naveden u ugovoru. Nakon razvoda su njemu ostali dugovi a najveći dio parcele mu je darovan, a znala je da na to nema pravo. Bio je dogovor da njemu ostane vikendica. To nisu papirnato riješili. Nudio je tužiteljici za taj njezin dio 5.000,00 EUR iz razloga što nije želio ulaziti u sudski postupak.

7. Svjedok KŽ je iskazao da je nekretninu u Rudama kupio u jesen 2021.godine, prije Sisveta. Kupio ju je od CŽ. Kupljena je za 40.000,00 EUR. Dao je novce CŽ. Zemljište koje je kupio je veličine između 8.500 i 9.000 m2. U okviru toga je i put i to dva puta. Kod oba puta se radi o neupisanom pravu stvarne službenosti, jedan put koriste vlasnici vikendica koji su smješteni desno od puta a drugi puta koriste vlasnici zemljišta lijevo od puta. Zemljište je kupio zajedno sa drvenom kleti. Vikendica ili klet je ofarbana na tri strane, lijeva strana od ulaznih vrata je polutrula a na strani gdje je dimnjak je također počelo truljenje. Dimnjak se klima, stoji u koso i tu će trebati građevinski intervenirati. Nije siguran da je dimnjak pogodan za upotrebu. Iznutra vikendica nema izolaciju, građena je od drvenih trupaca odnosno oblica. Kad se uđe unutra vide se nosive grede i drvene oblice. Zadnja strana onoga što se vidi na van. Misli da kuća ima 30 m2. Ima i potkrovlje. Potkrovlje je u sljemenu visoko 2 m s time da se jako koso spušta. Nema krovne izolacije. Klet nije imala vodu, on ju je uveo. Morao je kupiti cisternu za vodu od 5.000 litara i morao ju je ukopati. Klet nije pogodna za stanovanje ali može za vikend boravak uz uvjet da vam ne treba voda. Klet ima struju koja je postojala kad je kupljena. U kleti nije bio upotrebljivog namještaja, bilo je puno krame, unutra i na svim terasama i starog građevnog materijala. Lim od krova je bio razbacan po zemljištu. Sve je to morao odvesti i baciti o svom trošku. Nije imao velikih građevinskih zahvata nakon kupnje nekretnine budući postoje podzemne vode koje se slijevaju niz brijeg koji je iznad klijeti, iznad kuće gdje je dimnjak skupljala se voda i nastala je rupa. Stoga su mu preporučili da to mora sanirati na način da je zabetonirao dodatnu ploču iza kuće i bočno od kuće i sagradio potporni zid "škarpu" prema brdu visine 1 do 1,5 metara radi osiguranja od klizanja klijeti. Površina oko kljeti koja je betonirana iznosi 70 do 100 m2. Njegovi dosadašnji troškovi ulaganja u nekretninu iznose više od 10.000,00 EUR o čemu postoje vjerodostojne isprave. Također je izravnao teren sa bagerom sa svih strana oko klijeti osim leđne. U samoj klijeti je radio manje kozmetičke zahvate, farbanje, kitanje, krpanje rupa u drvetu. Improvizirano je namjestio klijet. Inače je pristup nekretnini iznimno otežan što je njemu dodatno povećalo troškove. Postoji asfaltirana cesta do određene točke a onda je zemljani put koji se prvo spušta, pa zatim penje i u vrijeme kiše, snijega nije moguć pristup nekretnini. Ne zna koliko je čestica kupio, zna da se radi o jednoj jedinstvenoj nekretnini koja se kao takova koristi ali ne zna na koliko je čestica rasprostranjena. Nekretnina se nalazi na brdu, dio terena je ravnan bagerima, a dio nije, te se taj nalazi na kosini, na kojem je obraslo divljom šumom koju lokalno stanovništvo zove krč. Prije kupovine nekretnine nije poznavao CŽ.

8. Iz kupoprodajnog ugovora od 15.12. 2008. godine sklopljenog između F, ĆŽ i ŠŽ kao prodavatelja te FŽ kao kupca proizlazi da je tuženik kupio 6/12 dijela kč. br. [katastarska čestica] oranica krč u Velikom Črncu od 998 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 28.10.2021. godine proizlazi da je tuženik prodao kč. br. [katastarska čestica] površine 336 čhv, 910 površine 116 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] površne 3589 čhv na kojoj je izgrađena klijet upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] površine 1155 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Tijekom postupka provedeno je i građevinsko vještačenje po vještaku dipl. ing. Mladenu Ožiću, stalnom sudskom vještaku za arhitekturu, graditeljstvo i procjenu nekretnina.

11. Proveden je očevid na licu mjesta dana 3. srpnja 2024. godine te su stranke iskazale da je klijet građena 2010. godine. Među strankama je bilo nesporno da je nakon prodaje nekretnine sagrađena škarpa, izbetoniran prostor između škarpe i kuće, izbetonirana terasa sa desne strane kuće. Terasa ispred kuće i dvije nadstrešnice su postojale prilikom prodaje. Obje nadstrešnice su napravljene za vrijeme braka. Nema priključka vode. Septička jama je bila improvizirana. Tuženik je naveo da je nakon razvoda braka bagerom izravnao česticu, tj. dio čestice 909 dok se tužiteljica o tome nije mogla očitovati budući joj je sve isto kao prije.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka iz listopada 2024. godine proizlazi da je iskazana vrijednost nekretnina u trenutku razvoda braka stranaka srpanj 2018. godine. Vrijednost zk.č.br. 909, 910 k. o. [katastarska općina] zk. ul. br [broj ZK uloška] iznosi 2.600,00 EUR, vrijednost zk. č. br. 912 k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] (kuća + zemljište) iznosi 36.000,00 EUR, vrijednost zk. č. br. 912 k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] samo zemljište iznosi 5.300,00 EUR, vrijednost zk. č. br. 911 k. o. [katastarska općina] , zk. ul. [broj ZK uloška] iznosi 3.300,00 EUR.

13. Tužiteljica je podneskom od 14.11.2024. godine načelno prihvatila nazal i mišljenje vještaka.

14. Tuženik je u podnesku od 16.3.2025. godine u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka predložio da se isti očituje o da li se predmetna nekretnina mogla izgraditi samo na čestici koju su stranke zajednički kupile ili bi to bilo neizvedivo bez pola kč. br. [katastarska čestica] a koju je tuženik stekao darovanjem te koliko bi navedeno utjecalo na trenutno procijenjenu vrijednost nekretnine tj. koliko je udio darovanog zemljišta u ukupnoj vrijednosti objekta. Te što se uzimalo u obzir prilikom procjene građevinske vrijednosti kuće i prilikom vrijednosti uzgrednih troškova. U odnosu na specificirani tužbeni zahtjeva od strane tužiteljice tuženik je smatrao da tužiteljica može potraživati novčani iznos od 17.975,00 EUR ( zbroj 16.675,00 EUR (pola vrijednosti kuće i zemljišta umanjeno za vrijednost zemljišta koje je tuženik stekao darovanjem) i 1.300,00 EUR (pola vrijednosti kč. br. [katastarska čestica]).

15. Na ročištu dana 10. travnja 2025. godine stranke su učinile nespornom da je kč. br. [katastarska čestica] te ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] na kojoj je sagrađena kuća bračna stečevina stranaka u jednakim dijelovima dok je druga polovina kč. br. [katastarska čestica] na kojoj nije sagrađena kuća te kč. br. [katastarska čestica] vlastita imovina tuženika. Tužiteljica je nadalje navela kako je suglasna da je tuženik isplati s iznosom od 17.975,00 EUR.

16. S obzirom na vrijeme stjecanja čestica te gradnje klijeti 2010 godine ima se primijeniti Obiteljski zakon (Narodne novine 116/03, 17/04, 136/04, 107/07).

17. Iz čl. 248 Obiteljskog zakona proizlazi da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

18. Iz čl. 249 st. 1 istog Zakona proizlazi da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.

19. Tijekom postupka je utvrđeno kao nesporno da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagradile klijet dok su zemljište stekle na način da je polovinu navedene čestice tuženik stekao darovanjem a polovina je kupljena te je na tom dijelu i sagrađen objekt. Također je nesporno da su čestice 909 i 910 bračna stečevina stranka dok su posebna imovina tuženika polovina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

20. Sud je poklonio vjeru navodima tužiteljice kao životnim i logičnim da su čestice zemlje kupljenje za vrijeme trajanja bračne zajednice te sagrađena klijet bračna stečevina stranaka i to na jednake dijelove budući su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice bile zaposlene, ostvarivale su primanja koja su između ostalog i koristili za gradnju objekta, dok tuženik nije dokazao svoje navode da je za kupnju zemljišta te gradnju klijeti posudio novac od prijatelja koji je onda vraćao. Što se tiče pozajmice nije vidljivo u koju svrhu su sredstva koja su vraćena bila iskorištena. Također i sam tuženik navodi da je od svojih prihoda (a prihodi tuženika kao rezultata njegovog rada jesu bračna stečevina) platio krčenje zemljišta, da je otac tužiteljice napravio okvir za betonsku ploču, da je iz svoje plaće kupio lim za krov.

21. Kako je nakon prestanka braka stranka tuženik prodao cjelokupnu nekretninu to je tužiteljica osnovano postavila obveznopranvni zahtjev.

22. Iz nalaza vještaka proizlazi da vrijednost posebne imovine tuženika tj. ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] (na kojoj nije sagrađena klijet) iznosi 2.650,00 EUR, vrijednost kč. br. [katastarska čestica] iznosi 3.300,00 EUR odnosno ukupno 5.950,00 EUR. Vrijednost imovine koja je bračna stečevina stranka i to kč. br. [katastarska čestica] iznosi 2.600,00 EUR te vrijednost kč. br. [katastarska čestica] (kuća + zemljište) iznosi 36.000,00 EUR s time da je polovina vrijednosti zemljišta od 2.650,00 EUR posebna imovina tuženika dakle vrijednost zemljišta i klijeti koji su stečena u braku iznosi 33.350,00 EUR dakle sveukupno 35.950,00 EUR (2.600,00+ 33.350,00) a kako se radi o bračnoj stečevini stranaka na jednake dijelove polovina tog iznosa je 17.975,00 EUR.

23. Sud nije saslušao vještaka na prigovore tuženika iz podneska od 16.3.2025. godine budući sam tuženik navodi da ne bi mogao niti ishoditi dozvolu za gradnju da nije kupljen dio kč. br. [katastarska čestica] a vrijednost cjelokupnog zemljišta (darovanog i kupljenog) je utvrđena u vještačkom nalazu. S obzirom na navode stranaka tijekom postupka o vlasništvu čestica što nije bilo sporno te kako stranke nisu osporavale niti procijenjenu vrijednost istih nisu provođeni daljnji dokazi saslušanjem predloženih svjedoka.

24. Slijedom naprijed navedenog novčani iznos koji pripada tužiteljici s osnova obveznopravnog zahtjeva iznosi 17.975,00 EUR te je odlučeno kao pod toč. I izreke presude.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 5 Zakona o parničnom postupku. Trošak zastupanja po odvjetniku odmjeren je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika a imajući u vidu zatraženi trošak kao i vrijednost predmeta spora.

26. Tužiteljici je prema troškovniku priznat trošak za sastav tužbe po Tbr. 7 toč. 1 od 250 bodova, za pristup na ročišta dana 8.2.2023.g., 12.10.2023.g., 15.2.2024.g.,10.4.2025.g. po Tbr. 9 toč. 1 za svako ročište po 250 bodova, za sastav podnesaka od 22.6.2022.g., 14.11.2024.g, po Tbr. 8 toč. 1 za svaki podnesak po 250 bodova, za sastav podneska od 21.5.2024.g. po Tbr. 8 toč. 4 od 25 bodova, za pristup na očevid dana 3.7.2024. g. po Tbr.9 toč.7 od 250 bodova te je tako ukupno dosuđeno 2025 bodova, što iznosi 4.050,00 EUR, uz PDV od 25% po Tbr. 46 u iznosu od 1.012,50 EUR, što ukupno iznosi 5.062,50 EUR na što je dodan trošak sudske pristojbe od 123,43 EUR, građevinskog vještačenja i predujma za izlazak sudske komisije od 749,48 EUR što sveukupno iznosi 5.935,41 EUR.

27.Tuženi je odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

U Zagrebu, 15. svibnja 2025. godine.

S u d a c:

Zrinka Mataja

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude tužitelj može podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Protiv ove presude tužena ne može podnijeti žalbu budući se odrekla prava na podnošenje iste.

dna:

tužitelju po pun.

tuženoj po pun.