REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-6/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji ovog suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Krešimiru Kmet, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika SPAR Hrvatska d.o.o., Zagreb, OIB:46108893754, Slavonska avenija 50, Zagreb, zastupanog po KŠ, dipl. iur., punomoćnici po izdanoj punomoći predsjednika Uprave i člana Uprave društva tuženika, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 8. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Krešimira Kmet, odvjetnika i za tuženika punomoćnice KŠ, dipl.iur., nakon javne objave presude 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku SPAR Hrvatska d.o.o., Zagreb, OIB:46108893754, Slavonska avenija 50, Zagreb, da tužiteljici MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 2.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2022. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku SPAR Hrvatska d.o.o., Zagreb, OIB:46108893754, Slavonska avenija 50, Zagreb, da tužiteljici MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime tuđe njege i pomoći isplati iznos od 350,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku SPAR Hrvatska d.o.o., Zagreb, OIB:46108893754, Slavonska avenija 50, Zagreb, da tužiteljici MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 1.994,21 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 50,00 eura na ime naknade za tuđu njegu i pomoć, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. ožujka 2022. do isplate, prema stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, kao neosnovanim.

V. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva na ime zakonskih zateznih kamata na iznos glavnog dugovanja za tuđu njegu i pomoć u visini od 350,00 eura u periodu od 1. ožujka 2022. do presuđenja, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 15.studenog 2021.u 15,15 sati u trgovini Interspar u Slavonskom Brodu, u Osječkoj ulici pala u trgovini i zadobila ozlijede glave i kralješnice, a uslijed toga što je na podu bilo proliveno jestivo ulje, za što postoji više svjedoka. Navodi da je nakon toga u pratnji majke zatražila liječničku pomoć, gdje je ustanovljen potres mozga i iščašenje kralježnice. Ističe da su događaju bili prisutni i svjedoci, a o samom događaju je upoznat i tuženik putem svojih djelatnica.

1.1. Ističe da je šteta za tužiteljicu nastala kada se ista pokliznula u prodavaonici tuženika, u prolazu koji je namijenjen kretanju kupaca, i kada je nagazila na proliveno jestivo ulje te izgubila kontrolu i pala na pod.

1.2. Odgovornost tuženika sastoji se u obvezi održavanja predmetnog prolaza sigurnim za prolaz kupaca. Poziva se na čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima i navodi da ulje u prolazu koji služi za nesmetano hodanje kupaca, predstavljaju opasnu stvar, pa tuženik kao vlasnik trgovine, odgovara za štetu temeljem čl. 174. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

1.3. U navedenom događaju je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede u vidu ozlijede glave i kralješnice, trpjela je tjelesne bolove i strah sva tri intenziteta.

1.4. Poziva se i na čl. 1095. st. 1. ZOO-a vezano uz naknadu troškova liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

1.5. Ukazuje da prema čl. 12. Zakona o trgovini za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, i s tim u svezi čl. 7. st. 1.točka 13. Pravilnika.

1.6. Navodi da je po punomoćniku poslala tuženiku opomenu pred tužbu 28. veljače 2022. radi pokušaja mirnog rješenja spora, te je tuženik priznao pasivnu legitimaciju i ponudio plaćanje 5.000,00 kn / 663,61 EUR u mirnom postupku koji iznos smatra neprimjerenim nastaloj šteti tako da predlaže da joj se dodijeli pravo na neimovinsku štetu u iznosu od 1.800,00 eura i imovinsku štetu u iznosu od 400,00 eura kao i troškove prouzročene predmetnim postupkom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva.

2.1. Ne osporava da je zaprimio 28.2.2022. odštetni zahtjev tužiteljice vezano za štetni događaj koji se dogodio 15.11.2021. u poslovnici tuženika u Slavonskom Brodu, Osječka 284.

2.2. Ističu da su u mirnom postupku tužiteljici na ime naknade štete (koji iznos uključuje i troškove odvjetnika) 15.9.2022. ponudili nagodbu na iznos d 5.000,000 kuna koju tužiteljica nije prihvatila i potraživala je daljnjih 2.500,00 kn.

2.3. Smatra da dokumentacija dostavljena uz tužbu ne opravdava dosuđenje novčane naknade u iznosu koji potražuje.

2.4. Osporava većinu tegoba tužiteljice koje se temelje na subjektivnim smetnjama.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku 28.2.2022. (str. 5-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 8-15 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (str.39-68 spisa) i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Damira Roško dr. med. (str.73-76 spisa). Proveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice MŠ i svjedoka NŠ te dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke Damiru Roško dr. med.

4. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 15. studenog 2020. koji se dogodio u trgovačkom prostoru prodajnog mjesta tuženika u Slavonskom Brodu, Osječka 284 u kojoj je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

6. Između stranaka nije sporno aktivna i pasivna legitimacija parničnih stranaka. Nije sporan način nastanka štetnog događaja i odgovornost tuženika za nastanak štete. Nije sporno da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

7. Sporna je kvalifikacija zadobivenih ozljede i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete kao i zatražena visina štete.

8. Na sporne okolnosti proveden je uvid u dokumentaciju uloženu u spis, dokaz medicinskim vještačenjem i saslušanje tužiteljice i svjedoka NŠ.

9. Saslušana na raspravi 27.ožujka 2024. tužiteljica je iskazala da je 15.11.2021. bila u kupovini u trgovini Interspar u Slavonskom Brodu u Osječkoj ulici, da se unutar prodajnog prostora kretala između polica s robom tako da je u jednom trenutku prilikom ulaska u drugi prostor između polica, okliznula se i pala. U tom trenutku bila je sama i nitko nije bio pokraj nje, a sve su vidjeli jedan gospodin i gospođa koji su joj odmah prišli, te kako je izgubila svijest, ona joj je kasnije rekla da je prišla i da ju je polako podigla. U tom trenutku došla je svijesti i vidjela da se pokliznula na ulje koje se razlilo nakon što su se razbile dvije staklene boce s uljem, jedna krhotina stakla je nađena pokraj njezine glave. Kada se sve skupa dogodilo prišao joj je jedan radnik iz trgovine koji je bio nepristojan i rekao joj da mu je polupala pločicu u trgovini. Prišao je i zaštitar koji je htio sa njom da se slika, tako da je imala osjećaj da minoriziraju cijeli događaj. Nitko od prisutnih iz trgovine nije sa njom obavio nikakav razgovor. Sama je izašla iz trgovine do majke koja ju je čekala u vozilu ispred trgovine. Nije joj bilo dobro, imala je vrtoglavice i majka ju je odvezla u bolnicu na hitni prijem. Na prijemu su joj slikali kralježnicu i glavu i liječnik joj je rekao da je doživjela potres mozga i ozljedu kralježnice. Išla je na kontrole kod doktora, kao i na fizikalne terapije. Za potres mozga je dobila tablete, a za kralježnicu tablete protiv bolova. U to vrijeme je bila maloljetna i nije bila u radnom odnosu. U periodu od mjesec dana bila joj je potrebna tuđa njega i pomoć koju su joj pružali ukućani. Određeno joj je mirovanje i trpjela je velike bolove u području kralježnice, glave i kukova. Ne sjeća se da je imala hematome po tijelu. Nakon otprilike mjesec i pol dana bolovi su postepeno prestali kao i vrtoglavice a nikad prije nije imala glavobolje koje sada se povremeno javljaju nakon ovog događaja. Ne odlazi više na nikakve liječničke kontrole niti terapije. Prilikom ovog događaja došlo je do oštećenja bunde koju je imala na sebi i koja se umastila i nije ju moguće oprati. Oštetile su se i tenisice koje je imala na nogama. Nakon događaja majka je išla do info pulta iz razloga što je ona bila maloljetna. Navodi da je zaštitar ponudio da zove hitnu pomoć ali je ona odlučila otići do majke i nakon toga vidjeti na koji način će otići do bolnice. Od šoka je imala osjećaj da joj je dobro i da će sa majkom vidjeti kako i što dalje. Vezano uz ozljedu kralježnice ne zna kakvu su joj dijagnozu uspostavili, ali zna da je u periodu od mjesec do mjesec i pol dana imala bolove u području kralježnice. U tom istom periodu pila je i analgetike.

10. Saslušana svjedokinja NŠ, majka tužiteljice, je iskazala da se sjeća da se događaj zbio 15.11.2021. Tom prilikom skupa s tužiteljicom, svojom kćerkom došla je u trgovački centar Interspar u Slavonskom Brodu, da je tužiteljica otišla u trgovinu kupiti nešto, a da je ona ostala sjediti u vozilu. Sjeća se da je rekla da će se brzo vratiti, a da je nije bilo dugo i da je razmišljala zbog čega se zadržala. Kada je kćerka prišla vozilu vidjela je da je sva uplašena, izbezumljena, masna od glave i po cijelom tijelu, te kada ju je pitala što se dogodilo, da joj je rekla da je pala, ali da se ne sjeća što i kako, samo je spomenula gospođu koja joj je pomogla da se ustane. Htjela je da odmah idu kući jer je bila uplašena i bilo ju je stid, a da se ona tome protivila jer je smatrala da trebaju otići na hitni prijem kako bi se pregledala. Sjeća se da su odmah otišli na hitni prijem gdje je učinjena dijagnostika i gdje su njoj rekli da je imala potres mozga. Stavili su joj Schanzov ovratnik i poslali je kući s tim da joj je određena terapija analgeticima za bolove i dobila je Dikloduo za bolove u kralježnici, preporučeno joj je mirovanje i kontrola. Redovno je išla na kontrole, a kasnije i na fizikalne terapije na koje ju je ona vozila, misli da je tako stanje bilo u trajanju od jednog mjeseca. Prilikom štetnog događaja kćer je na sebi imala plavu bundu s kapuljačom koju je naknadno nosila u kemijsku čistionu, ali ju nisu mogli očistiti, tako da su ju morali baciti. Ulje se jako osjetilo. Nadalje na sebi je imala crne hlače koje također nisu oprali i bacili su kao i patike koje je tužiteljica kupila prethodno u Španjolskoj i za kojima je najviše žalila. Patike su uništene jer su upile ulje i nisu se mogle očistiti. Navela je da je kćer bila i uplakana prilikom dolaska do vozila. Nadalje, da je nakon što je iz bolnica kćerku dovezla kući, otišla do Interspara jer kćer nije mogla i tada je ponijela sa sobom svu uništenu odjeću. Otišla je do info pulta gdje je djelatnica zvala šeficu i ista se pojavila tek nakon sat vremena čekanja i rekla joj da garderobu odnese na kemijsko čišćenje i da će oni platiti račun. Kada im je rekla da je kćer imala potres mozga na to nisu ništa odgovorili. Svjedok je iskazala da joj je ona pružala tuđu njegu i pomoć, posebno u dijelu kada je obavljala higijenu u kupatilu i kada je morala biti skupa s njom u kupatilu.

11. Nesporno je da je tužiteljica pala u trgovini, u prolazu između polica kada je naišla na proliveno ulje na tlu, što tuženik nije osporavao.

12. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud je utvrdio da postoji odgovornost tuženika za nastalu štetu jer opisani prolaz u trgovini na kojem se nalazili proliveno ulje predstavlja opasnu stvar, te se primjenjuje institut objektivne odgovornosti tuženika za štetu. Naime, odredba čl.1063. Zakona o obveznim odnosima (NN br.35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114,22, 156/22 i 155/23; dalje ZOO) propisuje da šteta nastala u vezi sa opasnom stvari odnosno s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

13. Nadalje, opasna stvar je svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, mjestu, položaju i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja povećanu opasnost nastanka štete za okolinu. Objektivna odgovornost predviđena je generalno za sve štete od stvari i djelatnosti s povećanom opasnosti za okolinu. Sam prolaz kroz trgovinu ne predstavlja opasnu stvar ali kada se na istom nalazi proliveno ulje, on postaje neadekvatna i opasna površina za kretanje.

14. Sud je u cijelosti priklonio vjeru iskazu tužiteljice koja je opisala kako se događaj zbio i iz čijeg iskaza nije utvrđen nikakva doprinos tužiteljice nastanku štete i njezinoj visini.

15. Na okolnost pretrpljene štete sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke Damiru Roško dr. med. Iz pisanog nalaza proizlazi da je tužiteljica u nezgodi od 15.11.2021 . pretrpjela laku tjelesnu ozljedu, opisanu kao Udarac u glavu i leda — Contisio capitis et dorsi, Trzajna ozljeda vratne kralježnice — Dystensio vertebrae cervicalis, Trzajna ozljeda slabinske kralježnice — Dystensio vertebrae lumbalis, Potres mozga u opservaciji — Commotio cerebri in obso.

15.1. Navodi da je istoga dana pregledana hitnom bolničkom prijemu i da je navedeno da je djevojka u pratnji majke, da se istog dana u Intersparu poskliznula na ulje koje je bilo proliveno te pala na leda, udarila glavom zatiljno.

15.2. U daljnjem nalazu vještak opisuje liječenje tužiteljice u periodu od nastanka događaja sve do zadnje kontrole 24.2.2022.

15.3. U svom zaključnom mišljenu navodi da obzirom na vrijeme proteklo od ozljede, činjenicu da se radi o lakoj tjelesnoj ozljedi koja obično ne ostavlja trajne posljedice, ne nalaz za svrsishodno učiniti klinički pregled tužiteljice. Mišljenja je da je tužiteljica pretrpjela gore navedene lake tjelesne ozljede koje se mogu uzroëno-posljediëno povezati sa spornom nezgodom od 15.1 1.2022.

15.4. Smatra da je imenovana pretrpjela bolove jakog intenziteta kroz 1 dan nakon ozljede, do kupiranja istih stabiliziranjem vratne kralježnice Schanzovim ovratnikom i analgetskom terapijom, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 7 dana, slabog intenziteta u trajanju od 40 dana diskontinuirano prilikom stajanja, hodanja, rada, povremenih glavobolja, promjena vremena, medicinske gimnastike i slično.

15.5. Imenovana je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku događaja, potom sekundarni strah jakog intenziteta kroz 1 dan do kraja kliničkih pregleda i dijagnostičke obrade , imobiliziranja vratne kralježnice , srednjeg intenziteta kroz 5 dana i slabog intenziteta kroz 14 dana a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja.

15.6. Smatra da je imenovanoj bila potrebna tuda pomoć i njega za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i održavanje higijenskih potreba u trajanju od 7 dana po 4 sata dnevno radi neophodnog mirovanja , opće slabosti, imobilizacije vratne kralježnice , tegoba koje je trpjela, odlaska na kontrolne preglede, nemogućnosti samostalnog upravljanja automobilom i sl., zatim 21 dan po 2 sata dnevno do skidanja imobilizacije, prilikom odlaska na kontrolne preglede, obavljanja kućanskih poslova i slično. Smatra da imenovanoj nije bila potrebna stručna pomoć druge osobe, nego je istu mogao obaviti i laik.

15.7. Kod tužiteljice ne postoji naruženje vezano za ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi.

15.8. Kako se radi o lakim tjelesnim ozljedama koje u pravilu ne ostavljaju trajne posljedice mišljenja je da kod imenovane ne postoji umanjenje opće radne i životne aktivnosti vezano za ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi.

15.9. Zaključno navodi da smatra da se liječenje imenovane u svezi ozljeda zadobivenih u štetnom događaju može smatrati završenim a da je po medicinskoj dokumentaciji vidljivo da se imenovana pridržavala uputa o liječenju.

16. Tuženik nije imao primjedbe na nalaz vještaka a tužiteljica je prihvatila nalaz u cijelosti i u skladu s nalazom podneskom od 24. listopada 2024. uredila tužbeni zahtjev na način da postavlja tužbeni zahtjev na ime neimovinske štete u iznosu od 2.000,00 eura i na ime imovinske štete u iznosu od 400,00 eura, ukupno 2.400,00 eura.

17. Nesporno je da je tužiteljica podneskom, nakon provedenog vještačenja preinačila prvotno postavljeni tužbeni zahtjev za 200,00 eura kojoj se preinaci tuženik nije protivio i koju je sud dopustio jer je isti postavljen nakon provedenog vještačenja, sve temeljem odredbe čl. 190. st.3. ZPP-a. Dopuštanje preinake svrsishodno je za konačno rješenje spora između stranaka i iz razloga što bi nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99-pročišćeni tekst,8/99-isp., 14/02 i 1/06) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. U situaciji kada tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva bez prethodnog medicinskog vještačenja realno nemoguće, budući je teško procijeniti i odrediti štetu, već je nužno i u pravilu potrebno provesti vještačenje nakon kojega je i tek tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane uz visinu tužbenog zahtjeva, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu i trajanje ovoga postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici ostaje samo podnošenje nove tužbe za preostali dio tužbenog zahtjeva, u kojem slučaju se nepotrebno izvrgava daljnjim troškovima postupka te izlaže riziku presuđene stvari ili eventualne zastare koji dovodi u pitanje ostvarivanje njegovog prava na naknadu štete, čime se tužiteljici dalje nameće prekomjeran teret. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a, čime bi bila narušena sama bit tužiteljičina prava na pristup sudu.

18. Vještak nije saslušavan pred sudom jer na njegov pisani nalaz parnične stranke nisu imale primjedbe.

19. Nalaz i mišljenje vještaka Damira Roško dr. med. sud je prihvatio u cijelosti jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, jasan i nepristran. Iskaz tužiteljice u dijelu opisanih pretrpljenih ozljeda, koji je dan logično i uvjerljivo te mu sud u cijelosti poklanja vjeru, sukladan je nalazu i utvrđenjima iz vještačkog nalaza.

20. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 1063.u svezi sa člankom 1064., članka 1045., članka 1046. i članka 1085. st. 3. ZOO.

21. Odredbom članka 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom tuženika.

22. Istovremeno odredbom članka 1046.ZOO definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

23. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

24. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

25. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužiteljica, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužiteljice, postojanje i intenzitet straha, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

26. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

26.1. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom potraživala naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 1.000,00 eura. Uvažavajući činjenicu da je trpjela bolove jakog intenziteta kroz 1 dan nakon ozljede, do kupiranja istih stabiliziranjem vratne kralježnice Schanzovim ovratnikom i analgetskom terapijom, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 7 dana, slabog intenziteta u trajanju od 40 dana diskontinuirano prilikom stajanja, hodanja, rada, sud je ocijenio pravičnim dodijeliti joj pravo na štetu po ovom vidu u iznosu od zatraženih 1.000,00 eura.

26.2. Tužiteljica je potraživala naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 1.000,00 eura koji iznos joj se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući činjenicu da je pretrpjela strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku događaja, potom sekundarni strah jakog intenziteta kroz 1 dan do kraja kliničkih pregleda i dijagnostičke obrade , imobiliziranja vratne kralježnice , srednjeg intenziteta kroz 5 dana i slabog intenziteta kroz 14 dana a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja. Sve to uvažavajući i činjenicu da je u vrijeme štetnog događaja tužiteljica bila i maloljetna što po ocjeni ovoga suda predstavlja dodatnu otegotnu okolnost slučaja, obzirom na realnu mogućnosti suočavanja sa nastalim ozljedama i procjenom ishoda liječenja.

26.3. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužiteljica je potraživala iznos od 400,00 eura. Uvažavajući iskazanih 70 sati ukupno potrebne tuđe njege i pomoći i cijene pružanja tuđe njege i pomoći od 5,00 eura za jedan sat, ovaj sud joj je dodijelio pravo na naknadu štete po ovom vidu u iznosu od 350,00 eura.

27. Slijedom navedenog, tužiteljici je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura i pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 350,00 eura, kako je to i navedene pod I. i II. izreke presude.

28. U preostalom dijelu za zatraženih 50,00 eura imovinske štete na ime potrebne tuđe njege i pomoći, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, kako je to navedeno pod IV. izreke presude.

29. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103.

(neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO.

30. Dospijeće pravične novčane naknade neimovinske štete određeno je čl. 1103. ZOO-a. Prema toj odredbi obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je tužiteljica 28. veljače 2022. podnijela odštetni zahtjev, koju činjenicu tuženik nije osporavao, i kako iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je do tada nastupila sva zatražena šteta, pripada joj pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu počev od 1. ožujka 2022. kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.

31. Tužiteljica tužbom potražuje kamatu na imovinsku štetu, za tuđu njegu i pomoć počev od 1. ožujka 2022. Naknada po ovom vidu zatražene štete dosuđena je prema cijeni u vrijeme presuđenja tako da je tužiteljica odbijena sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim potražuje zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu počev od 1. ožujka 2022., kao neosnovanim, kako je to i navedeno pod V izreke presude.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljica u ovom postupku nije uspjela samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva (1,7%) zbog čega joj sud u cijelosti priznaje pravo na naknadu nužnih i potrebnih troškova.

33. Tužiteljica je zatražila naknadu troška u iznosu od 1.959,23 eura uvećano za pristojbu na prvostupanjsku presudu. Priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora (2.350,00 eura), priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 15.1.2024., 27.3.2024. i 8.4.2025. za svako po 200,00 eura ili ukupno 600,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 24.10.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife) i trošak postavljanja odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32/1) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.300,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 325,00 eura, ukupno 1.625,00 eura.

34. Tužiteljici je priznat i trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 34,23 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 34,98 eura i trošak naknade za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura.

35. Ukupni priznati troškovi tužiteljice iznose 1.994,21 eura.

36. Na priznati trošak tužiteljici su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

37. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod III. izreke presude.

Slavonski Brod, 15. svibnja 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Odvj. Krešimir Kmet, Slavonski Brod,

2. SPAR Hrvatska d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 50.