REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-10242/2021-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĐOC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. IO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. VO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ZO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. DO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćenici Ivani Stojan, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Jašaragić, Mamut & Stojan d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 34, protiv tuženice: EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Marko Bekavac-Besić, odvjetnik u Zagrebu, Hotel Westin, Izidora Kršnjavoga 1, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 2. travnja 2025 u nazočnosti opunomoćenice 1.-6. tužitelja, a u izočnosti tuženice, 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici EO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljima 1. ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĐOC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. IO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. VO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. ZO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. OO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to svim tužiteljima zajedno u korist računa stambene pričuve zgrade mješovite uporabe, [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK. odjel Zagreb, ukupan iznos 17.374,20 EUR sa zateznim kamatama, od toga tekućim i to na iznos:

- 289,57 EUR od 1. siječnja 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. veljače 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. ožujka 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. travnja 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. svibnja 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. lipnja 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. srpnja 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. kolovoza 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. rujna 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. listopada 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. studenoga 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. prosinca 2017. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. siječnja 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. veljače 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. ožujka 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. travnja 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. svibnja 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. lipnja 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. srpnja 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. kolovoza 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. rujna 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. listopada 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. studenoga 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. prosinca 2018. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. siječnja 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. veljače 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. ožujka 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. travnja 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. svibnja 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. lipnja 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. srpnja 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. kolovoza 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. rujna 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. listopada 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. studenoga 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. prosinca 2019. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. siječnja 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. veljače 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. ožujka 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. travnja 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. svibnja 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. lipnja 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. srpnja 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. kolovoza 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. rujna 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. listopada 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. studenoga 2020. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. prosinca 2020. do isplate

- 289,57 EUR od 1. siječnja 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. veljače 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. ožujka 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. travnja 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. svibnja 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. lipnja 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. srpnja 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. kolovoza 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. rujna 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. listopada 2021. do isplate,

- 289,57 EUR od 1. studenoga 2021. do isplate i

- 289,57 EUR od 1. prosinca 2021. do isplate,

po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljima parnične troškove u iznosu 7.248,34 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 15. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se ostatak zahtjeva tužitelja za naknadom parničnih troškova preko dosuđenog iznosa, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužba je ovome sudu predana e-komunikacijom 20. prosinca 2021. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da su tužitelji suvlasnici nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao Zgrada mješovite uporabe, [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK. odjel Zagreb. Tuženica je 14. listopada 1985. zajedno sa svojim suprugom, sada pok. TO, sklopila s tadašnjim suvlasnicima zgrade ugovor na godinu dana odnosno od 1. studenoga 1985. do 1. studenoga 1986., kojim se obvezala čistiti stubište, prozore i stubište stambene zgrade, a u zamjenu za stanovanje u zajedničkim prostorijama stambene zgrade koje su bile prenamijenjene u stambeni prostor. Po proteku navedenog Ugovora, tuženica se odbila iseliti pa su suvlasnici još 15. svibnja 1998. godine podnijeli tužbu radi iseljenja. Predmetni postupak je bio u prekidu dugi niz godina, a 20. kolovoza 2021. ovaj sud je donio presudu, kojom se nalaže tuženici iseliti iz stana koji je nastao prenamjenom zajedničkih prostorija, ranije praonice rublja, površine 32,77 čm, koji se sastoji od sobe, kuhinje i nužnika, a nalazi se u podrumu stambene zgrade mješovite uporabe u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zemljišne knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te isti predati slobodan od osoba i stvari u posjed suvlasnicima predmetne nekretnine. Dakle, tuženica živi u tuđoj nekretnini bez ikakve pravne osnove te se odbija iseliti. Odredbom čl. 1120. u svezi čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima je propisano da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. Tuženica živi u predmetnom stanu u središtu Zagreba, za koji najamnina može iznositi nekoliko tisuća HRK. Zgrada u kojoj se nalazi stan u kojem živi tuženica je u suvlasništvu ukupno osam suvlasnika: 1. GOvlasnik dvosobnog stana na I. katu desno površine 60,30 čm; 2. ZOvlasnica dvosobnog stana na I. katu lijevo površine 55 čm i poslovnog prostora u prizemlju površine 35 čm; 3. AOvlasnik poslovnog prostora u prizemlju površine 35 m2; 4. DOvlasnik dva poslovna prostora u prizemlju površine 30 čm i 19 čm; 5. ĐOCvlasnica stana na II. katu lijevo površine 54,03 čm; 6. ĐOvlasnica stana na III. katu površine 59,11 čm; 7. JOvlasnica stana na II. katu površine 64,37 čm i 8. IOvlasnica stana na III. katu površine 58,27 čm. Dakle, od ukupno 470,08 čm, koliko iznosi zbroj površina svih suvlasničkih dijelova, na tužitelje otpada ukupno 370,71 čm, a što je 78,86% ukupne površine. Površine svih stanova su iskazane u zk. izvatku osim površine stanova u vlasništvu VO i ZO, za što tužitelji dostavljaju kupoprodajne ugovore. Ujedno se dostavlja dio zk. izvatka iz kojeg su razvidni suvlasnički dijelovi odnosno površine poslovnih prostora u prizemlju, koje pripadaju ČO, OO i ZO. Stan u kojem živi tuženica predstavlja zapravo zajedničke prostorije zgrade, ranije praonicu rublja, koje su prenamijenjene u stambeni prostor i isti je suvlasništvo svih suvlasnika stambene zgrade [adresa] te na njemu nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela. Ukoliko bi prosječna najamnina za predmetni stambeni prostor iznosila 2.500,00 HRK, tuženica je u odnosu na tužitelje u zadnjih pet godina svaki mjesec ostvarila korist od 78,86% predmetnog iznosa odnosno 1.971,50 HRK mjesečno, a sve sukladno čl. 91. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tužitelji dostavljaju Odluku suvlasnika stambene zgrade [adresa], kojom su suglasni da svi prihodi od zajedničkih prostora budu prihod pričuve stambene zgrade. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za isplatu ukupnog iznosa 118.290,00 HRK sa zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama.

2. Odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-komunikacijom 24. veljače 2022. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 42), u kojem se navodi da tuženica u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Sama tužba je nejasna i ne sadrži sve potrebite sastojke kako bi bila podobna za raspravljanje. Tuženica osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašene pasivne legitimacije tužitelja i tuženice. Nadalje, tuženica, opreza radi, ističe prigovor zastare. Posebno ukazuje na činjenicu da način na koji su tužitelji obračunali visinu pojedinih mjesečnih iznosa nije utemeljen na odredbama Zakona o najmu stanova. Naime, predmetni stan se nalazi na rubnom dijelu gradu, u podrumu trošne zgrade, koja je uslijed potresa, ali i prije njega, pretrpjela znatnija oštećenja. Nadalje, nedopušteno je dostavljati nepravomoćnu presudu ovoga suda posl. br. Ps- 66/2019 od 20. kolovoza 2021. Isto tako tužbi ne prileži Međuvlasnički ugovor suvlasnika zgrade [adresa]. Konačno, tuženica se poziva na odredbe ZOVIDSP-a, budući da odluka tužitelja nije dostavljena, a ako i postoji u suprotnosti je s odredbama navedenog zakona i Uredbe o održavanju zgradama. Sve da se uzme u obzir kako je predmetna nekretnina u kojoj živi tuženica s članovima obitelji zajedničko vlasništvo, tužitelji nisu ničem dokazali da je navedena nekretnina suvlasništvo suvlasnika. Čak što više, predmetna nekretnina je predmnijevano vlasništvo Republike Hrvatske, sukladno odredbama Zakona o nacionalizaciji. Kako tužba nije podobna za raspravljanje, tuženica se ne može očitovati na daljnje navode. Slijedom navedenog, tuženica predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tuženici parničnih troškova.

3. Podneskom predanim 11. prosinca 2024. (list 170-173) su tužitelji konačno postavili tužbeni zahtjev, kao u izreci presude, uskladivši ga s vještačenjem, zahtijevajući isplatu iznosa 17.374,20 EUR sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose 289,57 EUR od 1-og dana za tekući mjesec u razdoblju siječanj 2017.-prosinac 2021., u korist posebnog računa za sredstva zajedničke pričuve stambene zgrade u [adresa], uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 20. prosinca 2021. (list 6-15), presudu ovoga suda posl. br. Ps- 66/2019-84 od 20. kolovoza 2021. (list 16-24) i odnosno rješenje Županijskog suda u Šibeniku posl. br. Gž-1021/2021-2 od 31. siječnja 2022. (list 70-72), i odnosni priklopljeni spis predmeta (preslik) posl. br. Ps-21/2022 (ranije Ps-66/2019) na ročištu 17. siječnja 2023., Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 28. prosinca 2007., Ugovor o kupnji stana od 10. prosinca 2010. uz javnobilježničku ovjeru istinitosti potpisa od 15. prosinca 2010., zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i odluku suvlasnika od 1. prosinca 2021. (list 25-31), Međuvlasnički ugovor, od 1. veljače 1998., uz prilog 1: popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade (list 49-52), Ugovor od 14. listopada 1985. (list 53), Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. RO, od 23. veljače 2017. (list 54-58), prijepise posjedovnih listova br. 155 k. o. [katastarska općina] i br. 242 k. o. [katastarska općina], sve od 8. travnja 2022., uvjerenja o prebivalištu za HO od 4. ožujka 2022. i zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 8. travnja 2022. (list 59-64), dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, od 11. listopada 2022. (list 75-79), identifikaciju prostora i iskaz površina posebnog dijela nekretnine od svibnja 2006. (list 101) i zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška]/E-24, k. o. [katastarska općina], od 16. listopada 2023. (list 128-144) te je izveden dokaz očevidom na mjestu prijepora (podrumski prostor stambene zgrade u [adresa]) na ročištu 24. svibnja 2023., uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. LO (list 95 i 96), koji vještak je dostavio 7. kolovoza 2023. pisani nalaz i mišljenje (list 102-121) te 7. studenoga 2024. pisanu dopunu nalaza i mišljenja (list 158-167) i isto je usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na ročištu 13. ožujka 2025. (list 176) te je izveden dokaz saslušanjem 2. tužiteljice ĐOC na ročištu 17. siječnja 2023. (list 82 i 83).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev za isplatu, kao povrat stečenog bez osnove, odnosno naknadu štete, u vidu izmakle koristi, zbog nemogućnosti ubiranja plodova (najamnine) za nekretninu-stan, nastao prenamjenom zajedničkih prostorija (praona i sušiona rublja, u podrumu, [adresa]).

Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, odnosno istaknut je prigovor nedostatka aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, te prigovor zastare.

7. Uvidom u zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 20. prosinca 2021. (list 6-15), Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 28. prosinca 2007., Ugovor o kupnji stana od 10. prosinca 2010. uz javnobilježničku ovjeru istinitosti potpisa od 15. prosinca 2010., zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i odluku suvlasnika od 1. prosinca 2021. (list 25-31), Međuvlasnički ugovor, od 1. veljače 1998., uz prilog 1: popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade (list 49-52), Ugovor od 14. listopada 1985. (list 53), Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. RO, od 23. veljače 2017. (list 54-58), prijepise posjedovnih listova br. 155 k. o. [katastarska općina] i br. 242 k. o. [katastarska općina], sve od 8. travnja 2022., uvjerenja o prebivalištu za HO od 4. ožujka 2022. i zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 8. travnja 2022. (list 59-64) i zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška]/E-24, k. o. [katastarska općina], od 16. listopada 2023. (list 128-144) utvrđeno je da su suvlasnici predmetne stambene zgrade u [adresa], upravo ovdje 1. -6. tužitelji, zajedno s JO, koja je vlasnica stana na II. katu površine 64,37 čm.

8. Uvidom u dopis Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, od 11. listopada 2022. (list 75-79), utvrđeno je da je isto tijelo pretragom baze podataka Informacijskog sustava dostavilo poredbene podatke glede prijavljene najamnine/zakupnine stambenog prostora u [adresa].

9. Uvidom u identifikaciju prostora i iskaz površina posebnog dijela nekretnine od svibnja 2006. (list 101) utvrđeno je stalni sudski vještak ing. Krunoslav Jambrek u svinju 2006. utvrdio-identifikacija prostora i iskaz površina posebnog dijela nekretnine i njegovih sporednih dijelova (pripadaka) (ranije zajednički prostor, bivša praonica rublja, sada stambeni prostor) (nalaz postojećeg građevnog stanja posebnog dijela nekretnine), koji poseban dio nekretnine je površine 32,77 čm i sastoji se od: 1. Kuhinja (s prostorom kupaonice) = 16,76 čm, 2. Soba = 15,24 čm, 3. WC (izdvojen) = 0,77 čm, dok se sporedni dijelovi-pripadci sastoji se od Podrumske prostorije (spremište) = 2,77 čm.

10. Uvidom u priklopljen ovosudni spis predmeta (preslik) posl. br. Ps-21/22 (ranije Ps-66/19) na ročištu 17. siječnja 2023. (list 81) utvrđeno je da je postupak pokrenut tužbom od 15. svibnja 1998. kod ovoga suda, pod posl. br. Ps-899/98, tužitelja: 1. SO, 2. MO, 3. JO, 4. ŽO, 5. CO i 6. KO, protiv tuženika: 1. TO i 2. EO, radi iseljenja i predaje u posjed stana u [adresa], u podrumu zgrade [adresa], uz naknadu troškova postupka. Presudom ovoga suda posl. br. Ps-66/19-84 od 20. kolovoza 2021. je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljica 1. ĐOC i 2. ĐO, protiv tuženice EO, odnosno naloženo je tuženici iseliti iz stana koji je nastao prenamjenom zajedničkih prostorija, ranije praone rublja, površine 32,77 čm te predati isti 1. i 2. tužiteljicama, odnosno ostalim suvlasnicima predmetne nekretnine, uz naknadu parničnih troškova. Rješenjem Županijskog suda u Šibeniku posl. br. Gž-1021/21-2 od 31. siječnja 2022. je usvojena tuženičina žalba te je ukinuta potonja presuda i predmet vraćen ovome sudu na ponovno odlučivanje, dok će o troškovima žalbenog postupka odlučiti prvostupanjski sud.

Tužitelji su istaknuli da je u potonjoj parnici donesena pravomoćna odluka. Stoga je uvidom u e-spis utvrđeno da je pravomoćnom odlukom posl. br. Ps-21/2022- 10 od 2. siječnja 2024., koja je presudom Županijskog suda u Šibeniku posl. br. Gž- 121/2024 od 8. travnja 2024. potvrđena glede glavne stvari i preinačena glede odluke o parničnim troškovima, naloženo tuženici EO iseliti iz stana koji je nastao prenamjenom zajedničkih prostorija, ranije praone rublja, površine 32,77 čm, koji se sastoji od sobe, kuhinje i WC-a, a nalazi se u podrumu zgrade mješovite uporabe u [adresa], izgrađene na zk.č.br. 4575/3, upisane u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te predati isti, slobodan od osoba i stvari, u posjed 1. tužiteljici ĐOC i 2. tužiteljici ĐO , te ostalim suvlasnicima predmetne nekretnine JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IOC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

11. Na temelju iskaza 2. tužiteljice ĐOC, saslušane osobno kao stranke na ročištu 17. siječnja 2023. (list 82 i 83), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i neposredno uvjerljiv, jer o odlučnim činjenicama ima neposredna saznanja, a koja je iskazom u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe te svih navoda tužitelja istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunila i pojasnila, utvrđeno je da je njih 6 tužitelja, kao vlasnika-stanara, ustalo predmetnom tužbom protiv tuženice, glede zajedničkog prostora u podrumu, koji se svojevremeno koristio kao prostor za pranje i sušenje rublja, koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] (ulična zgrada). Sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća je 2. tužiteljičin otac bio predstavnik tadašnjih stanara te je bio dogovor s tuženicom i njezinim suprugom da će se prepustiti tuženici i njezinom suprugu predmetni podrumski prostor na korištenje-stanovanje, dok su isti zauzvrat trebali čistiti stubište i održavati kao domari-kućepazitelji predmetnu stambenu zgradu. Međutim, ovdje tuženica je zajedno sa svojim suprugom provalila u predmetni prostor sredinom 80-tih godina u kojem se tuženica zadržala do današnjeg dana. Stoga, 2. tužiteljičin otac, kao predstavnik suvlasnika, nije bio u prilici sklopiti s tuženicom Ugovor, a kako je prethodno dogovoreno. Zbog navedene provale tuženice u predmetni prostor 2. tužiteljičin otac više nije htio obavljati posao predstavnika stanara, već istu dužnost nastavlja obavljati ovdje 1. tužiteljica. Ovdje 1. tužiteljica je sklopila Ugovor s tuženicom i to tijekom 1985./1986. godine, u trajanju istog Ugovora od godinu dana, a na temelju kojega je tuženica sa svojim suprugom stanovala u predmetnom prostoru, a zauzvrat je čistila stubište predmetne zgrade i ujedno bila u svojstvu domara-kućepazitelja. Predmetna stambena zgrada nije etažirana, odnosno isti postupak je u tijeku. Predmetna stambena zgrada se sastoji od 3 kata i podruma, odnosno od ukupno 4 stana i poslovnog prostora na 1. katu te predmetnog prostora u podrumu, kojeg do današnjeg dana koristi tuženica. Krajem 90-tih godina prošlog stoljeća stanari predmetne zgrade, predvođeni ovdje 1. tužiteljicom, kao predstavnicom stanara, ustali su tužbom, protiv ovdje tuženice, radi iseljenja, u kojem postupku je ovdje 2. tužiteljica dala iskaz i to u svojstvu svjedoka. Nakon navedenog Ugovora iz 1985./1986. godine nije s tuženicom sklopljen drugi ugovor za daljnje razdoblje, u svezi predmetnog prostora. Ovdje 2. tužiteljica nije nikada vidjela tuženicu niti njezinu obitelj da su u nekom razdoblju čistili, održavali čistoću stubišta predmetne zgrade. Tuženica niti njezina obitelj nikada nisu platili nikakvu naknadu ostalim vlasnicima, odnosno u pričuvu predmetne zgrade. Ne zna ima li predmetni prostor zasebna brojila za komunalne usluge pa stoga ni ne zna na koji način se podmiruju troškovi koji nastaju korištenjem predmetnog podrumskog prostora. Predmetna podrumska prostorija predstavlja zajednički dio predmetne stambene zgrade u [adresa]. To stoga što su predmetnu prostoriju koristili zajednički svi tadašnji stanari, sada vlasnici stanova i poslovnog prostora, sve dok tuženica nije provalila u predmetnu zajedničku prostoriju. Svi stanari imali su ključ od predmetne prostorije koja se koristila kao zajednička prostorija za pranje i sušenje rublja. Otac 2. tužiteljice je svojevremeno, kako je već prethodno iskazala, bio predsjednik kućnog savjeta. Ne sjeća se je li njezin otac, kao predstavnik kućnog savjeta, tijekom 1985. godine pokrenuo još jedan parnični postupak radi iseljenje tuženice, pa tako niti postupka koji se vodio pod posl.br.: Pp-999/85. S obzirom da ne zna za potonji navedeni predmet ujedno ističe da niti ne znam je li isti navedeni postupak pravomoćno završen. Ovdje 2. tužiteljica nije bila očevidac događaja da je tuženica provalila u predmetni podrumski prostor, ali je zatraženo policijsko uredovanje te je izveden policijski očevid, kojem je 2. tužiteljica nazočila. Ovdje 2. tužiteljica je vlasnica stana u predmetnoj zgradi, na 2. katu, površine 54,03 čm (dvosoban stan). Ovdje 1. tužiteljica je vlasnica stana na 3. katu iste zgrade. Poznato je 2. tužiteljici da je 1. tužiteljica svoj stan na 3. katu povezala s prostorom u potkrovlju iste zgrade. Ovdje 2. tužiteljica je svoj stan u predmetnoj zgradi stekla na način da je njezina majka nasljeđivanjem stekla isti iza svojeg supruga, 2. tužiteljičinog oca, dok je 2. tužiteljičina majka darovala isti stan 2. tužiteljici, nakon čega je 2. tužiteljica otkupila stanarsko pravo na isti stan. Prije 4-5 godina je 2. tužiteljica isplatila cijenu otkupa stanarskog prava istog stana. Kod otkupa predmetnog stana je 2. tužiteljica stekla pravo vlasništva ne samo predmetnog stana, već su istim otkupom obuhvaćeni i odgovarajući dijelovi zajedničkih prostorija i uređaja. Nitko od 2. tužiteljičinih prednika nije izgradio predmetnu zgradu. U predmetnoj stambenoj zgradi postoji samo jedan prostor kojem je svrha: sušiona, praona rublja, a koji se nalazi u podrumu. Stoga je Međuvlasničkim ugovorom od 28. listopada 1997., pod prilogom 1.: Popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade, kao zajedničkim prostorom zgrade obuhvaćen: sušiona, praona rublja, koji prostor je u podrumu, a koji koristi ovdje tuženica.

12. Na ročištu 24. svibnja 2023. (list 95 i 96) izveden je dokaz očevidom na mjestu prijepora (podrumski prostor stambene zgrade u [adresa]) te je sud neposrednim opažanjem utvrdio odlučne činjenice. Utvrđeno je da se kuca na ulazna vrata podrumske prostorije (dolaskom u podrum ista prostorija je položena desno u podrumu stambene zgrade u [adresa]), ali nakon višekratnog opetovanog kucanja nitko nije otvorio vrata podrumske prostorije. Za istu prostoriju 1. tužiteljica navodi da se radilo prvotno o praonici i sušionici rublja svih stanara predmetne zgrade, a da je predmetni podrumski prostor od strane svih suvlasnika predmetne stambene zgrade prenamijenjen u stambeni prostor površine do 40 čm. Vještaku je u zadaću dano obaviti sve potrebite izvide, izmjere i fotografiranja te koristiti sve raspoložive mjerodavne podatke i isprave u svezi predmetnog podrumskog prostora, kao predmeta prijepora u ovoj pravnoj stvari, te utvrditi, prosječnu tržišnu vrijednost najma za predmetni prostor u utuženom razdoblju siječanj 2017.-prosinca 2021.

13. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. LO, predanog 7. kolovoza 2023. (list 102-121), utvrđeno je da, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, na temelju postavljene zadaće, isti vještak nalazi da je 24. svibnja 2023. izveden dokaz očevidom na predmetnoj nekretnini uz sudjelovanje istog vještaka i 1. tužiteljice osobno. Pregledana je nekretnina u [adresa], ulično i dvorišno pročelje, hodnik-prolaz koji spaja ulični i dvorišni dio zgrade, stubište koji vodi do predmetnog stana u polupodrumu (prema identifikaciji prostora i iskazu površina posebnog dijela nekretnine i njegovih sporednih dijelova (pripadaka), [adresa], kat: polupodrum, izrađeno po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. Krunoslavu Jambreku, Zagreb, svibanj 2006.), te prostor koji se nalaze neposredno do predmetnog stana. Očevidom se utvrđuje da je predmetna nekretnina položena desno u podrumu stambene zgrade u [adresa]. Za istu prostoriju 1. tužiteljica navodi da se radilo prvotno o praonici i sušionici rublja svih stanara predmetne zgrade, a da je predmetni podrumski prostor od strane svih suvlasnika predmetne stambene zgrade prenamijenjen u stambeni prostor površine do 40 čm. Pribavljeni su 3. listopada 2022. od Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, podaci o visini najamnine stambenog prostora te je prema istom 30. rujna 2022. Porezna uprava pretražila bazu podataka informacijskog sustava te je utvrđeno da su za lokaciju [adresa] u [adresa] evidentirane prijave najma/zakupa stambenog prostora počev [adresa], te završno [adresa], ukupno 98 najma/zakupa. Vještak je koristio dostavljene podatke za izradu procjene vrijednosti visine najamnine za predmetnu nekretninu. Prema Identifikaciji prostora i iskazu površina posebnog dijela nekretnine i njegovih sporednih dijelova (pripadaka), [adresa], kat: polupodrum izrađeno po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. Krunoslavu Jambreku, Zagreb, svibanj 2006., predmetni stan posebni dio nekretnine iznosi 32,77 čm i sastoji se od: 1. Kuhinja (s prostorom kupaonice) = 16,76 čm, 2. Soba 15,24 čm. 3. WC (izdvojen) = 0,77 čm. Sporedni dijelovi-pripadak sastoji se od Podrumske prostorije (spremište) = 2,77 čm. Za procjenu vrijednosti nekretnine-stana u suterenu (polupodrum prema identifikaciji prostora i iskazu površina posebnog dijela nekretnine izradio je vještak ing. Krunoslav Jambrek, Zagreb, svibanj 2006.), vještak je odabrao postupak. Na osnovi položaja, zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja, te stanja katastarske čestice, najprikladnija metoda za utvrđivanje tržišne vrijednosti po Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/15.) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 79/14.) je poredbena metoda. Poredbena metoda je u prvome redu primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koristi se i za procjenu vrijednosti samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene zakupa/najma (transakcije) poredbenih nekretnina. Podaci za poredbenu metodu koji su primijenjeni za utvrđivanje tržišne vrijednosti stanova pribavljeni su s iste lokacije-područja koje je istih li sličnih obilježja kao i nekretnine koje su predmet procjene. Ako se prigodom primjene poredbenog postupka utvrdi da nekretnine koje su predmet utvrđivanja tržišne vrijednosti odstupaju svojim obilježjima od poredbenih nekretnina na promatranom i usporedivom području, onda ta odstupanja treba uzeti u obzir dodacima ili odbicima ili na neki drugi prikladan način. U dostavljenim podacima Ministarstva financija od 3. listopada 2022. o visini najamnine stambenog prostora je vještak našao nekretnine koje po svojim obilježjima odgovaraju s procjenjivanim stambenim prostorom. Vodeći se sljedećim mjerilima: blizina procjenjivane nekretnine, veličina prostora, namjena površine, starost zgrade (možebitna ostala mjerila nisu se mogla koristiti jer je Ministarstvo financija dalo samo određena obilježja). Kod isključivanja neuobičajenih okolnosti vještak navodi da neuobičajenim okolnostima smatraju se značajna pojedinačna odstupanja cijena veća od ±30% od prosječne kupoprodajne cijene (medijana) istovrsnih nekretnina u promatranom cjenovnom bloku ili tijekom utvrđivanja tržišne vrijednosti pojedinačne nekretnine. Takve cijene izostavit će se iz daljnjeg postupka utvrđivanja tržišne vrijednosti, a novi prosjek izračunat će se iz preostalih cijena. Cijene zakupa/najma su preračunate za 32,77 čm stambenog prostora. U koloni Cijena vještak je preračunao cijenu zakupa/najma stavljajući u omjer 32,77 čm stambenog prostora s površinom dobivenom od Ministarstva financija. Cijene dobivene od Ministarstva financija ispravljene zbog protoka vremena-međuvremensko izjednačavanje, sukladno čl. 7. Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Νarodne novine, br. 105/15.). Vještak uzima razdoblje od 30. rujna 2022. (podatak iz Porezne uprave)-24. svibnja 2023. (dan očevida), odnosno prema Eurostatu, 3. kvartal/2022. godine i 1. kvartal/2023. godine. Prosječna vrijednost-prosječna cijena poredbenih najam/zakup iznosi 335,50 EUR/mjesec za 32,77 čm (fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 HRK). Nekretnine koje su predmet utvrđivanja tržišne vrijednosti ne odstupaju svojim obilježjima od poredbenih nekretnina na promatranom i usporedivom području. Slijedom navedenog, postupak utvrđivanja tržišne vrijednosti: 1) Poredbene nekretnine: Nakon isključivanja neuobičajenih okolnosti u promatranom području u kojem se nalaze nekretnine približno istih ili sličnih obilježja kao nekretnina koja je predmet utvrđivanja tržišne vrijednosti, pronađeno je 8 realiziranih zakupa/najma za razdoblje 1. siječnja 2017.-24. svibnja 2023. Prosječna vrijednost- prosječna cijena usporedivih najam/zakupa iznosi 335,50 EUR/mjesec za 32,77 čm

(Fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 HRK) i 2) Izračun vrijednosti najamnine:

Slijedom naloga suda vještak radi izračun za visinu najamnine za predmetnu nekretninu i koliko od iste pripada svakom od tužitelja izraženo u mjesečnim iznosima za razdoblje 1. siječnja 2017.-24. svibnja 2023. Vještak je napravio mjesečni izračun za navedeno razdoblje za sve suvlasnike zgrade u [adresa]. Slijedom navedenog, vještak je mišljenja: procjenjuje se visina najamnine za predmetnu nekretninu u razdoblju 1. siječnja 2017.-24. svibnja 2023. u ukupnom iznosu 25.756,36 EUR te isti iznos podijeljen na suvlasnike zgrade u [adresa].

14. Na temelju pisane dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. LO, predanog 7. studenoga 2024. (list 158-167), utvrđeno je da je isti vještak mišljenja da je predmetni elaborat izrađen u skladu sa Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/15.), Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 19/14.), građevinsko-tehničkim propisima, normativima i standardima Republike Hrvatske, podacima iz biltena Standardna kalkulacija radova u visokogradnji, očevida s mjesta prijepora te priloženih isprava. Dostavljeni su 3. listopada 2022. od Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, podaci o visini najamnine stambenog prostora, te iz istih proizlazi da je 30. rujna 2022. Porezna uprava pretražila bazu podataka Informacijskog sustava te je utvrđeno da su za lokaciju [adresa], u [adresa], evidentirane prijave najma/zakupa stambenog prostora od počev sa [adresa], te sa završetkom [adresa], ukupno 98 najma/zakupa. Vještak je iz navedenih dostavljenih podataka o visini najamnine stambenog prostora, utvrdio nekretnine koji po svojim obilježjima odgovaraju procjenjivanom stambenom prostoru, pri tome vodeći se obilježjima: blizina procjenjivanje nekretnine, veličina prostora, namjena površine, starost zgrade. Ostala obilježja nekretnine kao katnost, strana svijeta, razina kvalitete uređenosti prostora, godina zadnjeg uređenja i dr. ne nalaze se u podacima Porezne uprave. Prema Identifikaciji prostora i iskazu površina posebnog dijela nekretnine i njegovih sporednih dijelova (pripadaka), [adresa], kat: polupodrum izrađeno po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. Krunoslavu Jambreku, Zagreb, svibanj 2006., predmetni stan-poseban dio nekretnine je površine 32,77 čm i sastoji se od: 1. Kuhinja (s prostorom kupaonice) = 16,76 čm, 2. Soba 15,24 čm, 3. WC (izdvojen) = 0,77 čm. Sporedni dijelovi-pripadci sastoji se od Podrumske prostorije (spremište) = 2,77 čm.

15. Na ročištu 13. ožujka 2025. (list 176) je navedeni vještak isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na istaknute primjedbe, te je pri tome u cijelosti ostao kod prethodno danog pisanog nalaza i mišljenja, kao i pisane dopune istoga. Nadalje, u odnosu na tuženičine navode iz podneska predanog 19. prosinca 2024. ističe da je, kako osnovni, tako i dopunski nalaz i mišljenje, sačinio sukladno pravilima struke. Vještak je sudjelovao očevidu 24. svibnja 2023., sukladno određenju suda, te je isti izveden u [adresa]. Predmetni očevid trebao je biti izveden u nekretnini koju koristi ovdje tuženica, ali nije održan u predmetnoj nekretnini koju koristi tuženica, već u višestambenoj zgradi u [adresa]. Predmetna višestambena zgrada izgrađena je prije više od oko 100 godina, ne zna točno koje godine. Premda vještak nije bio u predmetnoj nekretnini koju koristi tuženica, može se utvrditi tržišna vrijednost iste nekretnine koju koristi tuženica i to kako je naveo u nalazu i mišljenju. Vještak nije izmjerio predmetnu nekretninu koju koristi tuženica, ali nije bilo niti potrebe za istim, jer je vještak iste vrijednosti-veličine utvrdio na temelju priloženih isprava, na koje se je pozvao u nalazu i mišljenju, dakle, veličine-dimenzije nekretnine koju koristi tuženica utvrdio je vještak na temelju isprave:- Identifikacija prostora i iskaz površina posebnog dijela nekretnine i njegovih sporednih dijelova, a koju je obavio sudski vještak ing. Krunoslav Jambrek, Zagreb, u svibnju 2006.

16. Navedeni pisani nalaz i mišljenje, kao i pisana dopuna istoga te usmeni izlaganje, obrazloženje i očitovanje na ročištu stalnog sudskog vještaka dipl. ing. grad. LO, prihvaćeni su u cijelosti, ocijenivši iste sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim, objektivnim i stručnim, temeljenim na mjerodavnim ispravama, te dugogodišnjem vještačkom iskustvu u brojnim sudskim postupcima, to tim više što se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog. Stoga nije prihvaćen tuženičin dokazni prijedlog za izvođenjem novog vještačenja na iste okolnosti, jer isto nije potrebito.

17. Tužitelji su odustali od saslušanja 1. tužiteljice ĐO, jer je na sve okolnosti saslušana 2. tužiteljica ĐOC, te nije svrsishodno na iste okolnosti saslušati i ostale tužitelje.

18. Tuženica je u dva navrata pozivana radi saslušanja te je s ročišta 17. siječnja 2023. opravdala izočnost zbog vrućice i s ročišta 2. travnja 2025. uz navode ''Bolesnica je od 01.04.2025 na fizikalnim terapijama. Ima dekompenzaciju osnovne bolesti. Predviđeno trajanje liječenja je 3 mjeseca. Za to vrijeme neće biti u mogućnosti pristupiti sudskom ročištu''. S obzirom na potonje navode, koji su krajnje neuvjerljivi, ocjenjuje se ovakvo postupanje tuženice upravljenim odugovlačenju postupka, a ne voljom iste za davanjem iskaza na sudu u svrhu dokazivanja, radi utvrđenja odlučnih činjenica, to tim više ako se uzme u obzir da je u ovom postupku održano već šest ročišta kojim je tužiteljica osobno mogla pristupiti, dok je već dva puta opravdavala svoj izostanak sličnim liječničkim potvrdama. Osim toga, tuženičin iskaz nije od odlučnog utjecaja, budući da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ps-21/2022 naloženo tuženici iseliti iz predmetnog stambenog prostora. Osim toga, tuženica u tijeku ovog postupka nije dostavila nikakav dokaz u svrhu navoda iz odgovora na tužbu, već je svojim postupanjem bila očito upravljena na odugovlačenje ovog parničnog postupka pa je tako npr. na ročište od 9. lipnja 2022. opunomoćnik tuženice kao zamjenu uputio vježbenicu bez položenog pravosudnog ispita koja je o istom obavijestila sud i uslijed čega zbog visine predmetnog spora, nije bilo moguće održati istu raspravu nego ju je trebalo odgoditi.

19. Slijedom navedenog, daljnji dokazi nisu izvedeni, poglavito predloženi po tuženici i to saslušanjem svih suvlasnika predmetne nekretnine te novim vještačenjem na istaknute okolnosti, jer isti tuženičini dokazni prijedlozi nisu potrebiti, s obzirom da potonje ne može biti od utjecaja na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev. Stoga, nisu niti posebno cijenjeni ostali dokazi, odnosno sudska praksa na koje se poziva tuženica u prilog svojih tvrdnji. Naime, rješenjem s pripremnog ročišta 15. rujna 2022. (list 67-69) je određeno koji će se dokazi izvoditi kao mjerodavni za utvrđenje odlučnih činjenica (toč. I.), dok ostali dokazni prijedlozi nisu izvedeni, jer isti nisu potrebiti. Naime, tuženikovi dokazi predloženi su radi utvrđenja činjenica koje nisu od odlučnog utjecaja u ovoj pravnoj stvari, budući da su isti na općenitoj razini dokazivanja, pa tako i tuženičin dokazni prijedlog saslušanjem svih suvlasnika, dok je izvedenim drugim dokazima predmet dovoljno raspravljen i utvrđene su sve odlučne činjenice mjerodavne za donošenje odluke u ovom predmetu. Osim toga sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, u smislu čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

20. Dovodeći u svezu iskaz 2. tužiteljice ĐOC s ostalim (pisanim) podudarnim dokazima, poglavito graditeljskim vještačenjem, utvrđeno je da su suvlasnici predmetne stambene zgrade u [adresa], upravo ovdje 1.-6. tužitelji, zajedno s JO, koja je vlasnica stana na II. katu površine 64,37 čm. Predmetna podrumska prostorija predstavlja zajednički dio predmetne stambene zgrade u [adresa], koju predmetnu prostoriju su koristili zajednički svi tadašnji stanari, sada vlasnici stanova i poslovnog prostora, sve dok tuženica tijekom 1985. g. nije provalila u predmetnu zajedničku prostoriju. Svi stanari imali su ključ od predmetne prostorije koja se koristila kao zajednička prostorija za pranje i sušenje rublja. U predmetnoj stambenoj zgradi postoji samo jedan prostor kojem je svrha: sušiona, praona rublja, a koji se nalazi u podrumu. Stoga je Međuvlasničkim ugovorom od 28. listopada 1997., pod prilogom 1.: Popis zajedničkih dijelova i uređaja stambene zgrade, kao zajedničkim prostorom zgrade obuhvaćen: sušiona, praona rublja, koji prostor je u podrumu, a koji ovdje tuženica koristi od 1985. g. do današnjeg dana. Naime, tuženica i njen sada pok. suprug TO sklopili su 14. listopada 1985. sa stanarima zgrade na adresi [adresa], Ugovor (list 53), temeljem kojega su stanari tuženici i TO dopustili korištenje zajedničkih prostorija u podrumu navedene stambene zgrade, koje su ranije predstavljale zajedničku praonicu rublja, a koje su prenamijenjene u stambene prostorije desetak godina prije useljenja tuženice, da su se prema istom Ugovoru tuženica i njezin suprug obvezali čistiti stubište, dvorište i ostale zajedničke prostorije, da je predmetni ugovor sklopljen na rok od 12 mjeseci počam od 1. studenog 1985. No, tuženica nije dokazala da je po proteku ugovorenog roka taj Ugovor obnovljen, dok se tuženica i dalje nalazi u posjedu predmetnih prostorija koje nisu upisane u zemljišnu knjigu kao poseban dio zgrade, a suvlasnicima zgrade (koja ima ukupno 6 stanova i jedan poslovni prostor) ne plaća naknadu za korištenje spornih prostorija, dok Republika Hrvatska nije uknjižena kao vlasnik bilo kojeg posebnog dijela predmetne zgrade.

Na temelju ovako izvedenih dokaza utvrđeno je da tuženica od 1986. godine (jer je ugovor iz 1985. godine sklopljen na vrijeme od jedne godine, prestao protekom ugovorenog roka) posjeduje sporni prostor bez valjanog pravnog temelja, a koji je ranije služio kao prostor za pranje i sušenje rublja, i koji je (iako faktično prenamijenjen u stan) ostao zajednički prostor, i kao takav u suvlasništvu vlasnika pojedinih posebnih (etažnih) dijelova zgrade u smislu odredaba čl. 66.-69. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), tj. suvlasništvo 1.-6. tužitelja i JO, te da je pravomoćnom presudom naloženo tuženici iseliti iz istog prostora.

21. Stoga, neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije i promašen pasivne legitimacije. Naime, ovdje radi o zajedničkim dijelovima zgrade na adresi [adresa], a pri tomu nije od značaja ni okolnost da je Republika Hrvatska upisana kao etažni vlasnik pojedinih stanova i poslovnih prostora koji se nalaze u zgradi na adresi [adresa], koja je izgrađenoj na istoj zemljišnoknjižnoj čestici na kojoj je izgrađena predmetna zgrada na adresi [adresa].

22. Stoga, suprotno tuženičinim tvrdnjama, utvrđeno je da je u spornom razdoblju upravo tuženica bila u posjedu predmetne nekretnine, slijedom čega je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

23. Također, neosnovan je prigovor zastare. Naime, u ovom slučaju povrata stečenog bez osnove predmetna tražbina zastarijeva za pet godina, sukladno čl. 225. ZOO-a. Budući da je tužba podnesena 20. prosinca 2021., dok je najstarija utužena tražbina u zakašnjenju 1. siječnja 2017., proizlazi da nije protekao opći rok zastare od 5 godina.

24. Na temelju ovakvih utvrđenja, proizlazi da je u spornom razdoblju tuženica bila bespravno u posjedu predmetne nekretnine, čime je ista onemogućavala tužitelje u ostvarenju i vršenju vlasnikovih prava (posjedovanje, uporaba, korištenje, raspolaganje). Takvim postupanjem tuženice je tužiteljima prouzročena imovinsku šteta u vidu izmakle koristi i to u visini tržišnog iznosa najamnine za predmetnu nekretninu, jer je istu tuženica posjedovala bez valjane pravne osnove.

25. Svi ostali tuženičini navodi su posljedično ocijenjeni neosnovanim, imajući na umu da o ovom pitanju postoji i jasno pravno shvaćanje viših sudova.

26. Dakle, tuženica stanuje i koristi predmetnu nekretninu bez ikakve pravne osnove te se odbija iseliti, dakle tuženica je u posjedu predmetne nekretnine od 1985. godine, pa tako i u utuženom razdoblju 2017.-2021.

27. Odredbom čl. 1120. u svezi čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) je propisano da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Naposljetku, čl. 1085. st. 1. ZOO određuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Nadalje, čl. 183. st. 1. ZOO-a propisano je da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. Naposljetku, čl. 29. st. 1. ZOO određeno je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

28. S obzirom na gornja utvrđenja, te citirane zakonske odredbe, a imajući na umu da tuženica tijekom postupka nije s uspjehom osporila osnovu niti visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, temeljem izvedenih dokaza utvrđeno da je upravo tuženica bila u posjedu predmetne nekretnine i to u spornom razdoblju, pa je stoga tuženica dužna podmiriti utužene novčane tražbine, kao izmaklu korist u visini tržišne najamnine predmetne nekretnine.

29. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisana je dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Uzgred rečeno, tuženica nije pridonijela odgovarajući dokaz radi utvrđenja istinitosti svojih navoda, pa se u ovom slučaju ima primijeniti pravilo o teretu dokazivanja koje obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (čl. 221.a ZPP-a).

30. Budući da je na temelju graditeljskog vještačenja utvrđen tržišna cijena slobodno ugovorene najamnine za predmetnu nekretninu u ukupnom iznosu 335,50 EUR, dok su s istim 1.-6. tužitelji uskladili tužbeni zahtjev i to podneskom predanim 11. prosinca 2024. (list 170-173), s time da 1.-6. tužitelji zahtijevaju iznos 289,57 EUR mjesečno što predstavlja razliku iznosa 335,50 EUR-45,93 EUR koji dio otpada na JO, koja nije stranka u postupku, a na koju otpada udjel 13,69% s obzirom na površinu stana 64,37 čm u odnosu na ukupnu površinu 470,08 čm (60,30 čm + 55 čm + 35 čm + 35 čm + 49 čm + 54,03 čm + 59,11 čm + 64,37 čm + 58,27 čm proizlazi da je tuženica prouzročila 1.-6. tužiteljima imovinsku štetu u vidu izmakle koristi i to u utuženom mjesečnom iznosu 289,57 EUR u utuženom razdoblju 2017. - 2021. (5 godina = 60 mjeseci), dakle ukupno u iznosu 17.374,20 EUR.

31. Zbog izloženog, utvrđeno je postojanje dospjele novčane tražbine 1.-6. tužitelja prema tuženici u sveukupno zahtijevanom iznosu 17.374,20 EUR, s time da tužiteljima pripada pravo i na zatezne kamate na pojedine mjesečne iznose tekućim od 1. dana za tekući mjesec, temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a u svezi čl. 183. st. 1. ZOO. Slijedom navedenog, valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadom troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

33. Slijedom navedenog, tužiteljima je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) i podnesaka od 20. travnja 2022., 14. ožujka 2023., 16. listopada 2023. i 11. prosinca 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 15. rujna 2022., 17. siječnja 2023., 24. svibnja 2023. (očevid), 13. ožujka 2025. i 2. travnja 2025. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR, te sastava podnesaka od 26. svibnja 2023. i 21. veljače 2024., za svaku radnju u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 125,00 EUR (Tbr. 8./4. OT), dakle ukupno u iznosu 5.100,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (1.275,00 EUR), kao i troška zastupanja na ročištu 9. lipnja 2022. dosuđeno rješenjem od 15. rujna 2022. u iznosu 781,25 HRK / 103,69 EUR, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu, u zahtijevanom iznosu 766,45 HRK / 101,73 EUR i za presudu u zahtijevanom iznosu 220,19 EUR. Ujedno je tužiteljima valjalo dosuditi trošak vještačenja u iznosu 398,25 EUR i troška očevida (izlazak suda) u iznosu 49,48 EUR, dakle ukupno u iznosu 447,73 EUR. Stoga je tužiteljima valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 7.248,34 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. II. izreke presude, dok je ostatak zahtjeva tužitelja za naknadom parničnih troškova preko dosuđenog iznosa, sa zateznim kamatama, valjalo odbiti kao neosnovan (toč. III. izreke presude).

34. Također je i tuženici valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu u zahtijevanom iznosu 2.500,00 HRK, uvećanog za PDV 25% (625,00 HRK), dakle ukupno u iznosu 414,76 EUR / 3.125,00 HRK. No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 414,76 EUR sa zatraženim zateznim kamatama nisu dosuđeni tuženici, s obzirom na neuspjeh iste u sporu, odnosno valjalo je odbiti tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. IV. izreke presude.

35. Sukladno Zakonu o uvođenju EUR a kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) iskazane su novčane vrijednosti s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

36. Zbog izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 15. svibnja 2025.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. tužitelja, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-solidarno u iznosu 220,20 EUR i

- opun. tuženice.