Poslovni broj: P-326/2024-52

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU

Pavla Lončara 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu toga suda mr. sc. Zvonimiru Dodig kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužiteljice FT (kao zakonske nasljednice iza pokojne PT (Marko), F, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), drugotužiteljice ZT iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), trećetužiteljice ČT iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), četvrtotužitelja JT iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i petotužitelja AT iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), svi zastupani po punomoćniku Ivici Škunca, odvjetniku iz Zaprešića, protiv tužene NT iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupane po punomoćnici Ivani Mikić Brezović odvjetnici iz Zaprešića, radi utvrđenja, nakon usmene, glavne i javne rasprave održane 27. ožujka 2025. i zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka, 15. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  je

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi: "Određuje se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 76 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 152 čhv, te nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – kuća, zgrada, dvor i oranica pod Vukovačkom u Brezju površine od 253 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – graba Mlačnica u Ključu površine od 62 čhv, i to civilnom diobom."

2. Utvrđuje se da je tužena NT [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica u 1/1 dijela sljedećih nekretnina;

- k. č. br. [katastarska čestica], oranica pod Vrbovčakom u Brezju, površine 76 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], oranica pod Vrbovčakom u Brezju, površine 152 čhv, obje upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], kuća, zgrada, dvor i oranica pod Vukovčakom u Brezju, površine 253 čhv upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tužitelji dužni priznati i trpjeti upis tužene u zemljišnim knjigama u 1/1 dijela uz istovremeno brisanje postojećeg upisa suvlasničkih dijelova pravne prednice prvotužiteljice PT i drugo do petotužitelja na tim nekretninama.

3.Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tužene u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da je tužena NT [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica u 1/1 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], graba Mlačnica u Ključu, površine 62 čhv, upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tužitelji dužni priznati i trpjeti upis tužene u zemljišnim knjigama u 1/1 dijela uz istovremeno brisanje postojećeg upisa suvlasničkih dijelova tužitelja na toj nekretnini."

4.Nalaže se tužiteljima da nadoknade tuženoj troškove ovoga parničnog postupka u iznosu od 4.094,00eur sa zateznim kamatama koje teku od 15. svibnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

1. Odbacuje se tužba s tužbenim zahtjevom tužitelja u dijelu koji glasi: "I. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 76 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 152 čhv, od čega je 1.-tužiteljica FT suvlasnica istih u omjeru od 2/24 dijela, dok su preostali tužitelji ZT, ČT, CT i TT suvlasnici svatko u 1/24 dijela istih nekretnina.

II. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – kuća, zgrada, dvor i oranica pod Vukovačkom u Brezju površine od 253 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – graba Mlačnica u Ključu površine od 62 čhv, od čega je 1.-tužiteljica FT suvlasnica istih u omjeru od 2/48 dijela, dok su preostali tužitelji ZT, ČT, CT i TT suvlasnici svatko u 1/48 dijela istih nekretnina."

Obra zloženje

1.Tužitelji u tužbi tvrde da je na temelju pravomoćne presude ovoga suda broj P-338/2015 od 13. lipnja 2017. proveden upis ispravka upisa u zemljišnu knjigu upisanoga po rješenju ovoga suda broj: Z-3030/2011; Z-898/2013; Rz-80/2010 i Rz- 31/2013 od 9. srpnja 2014., čime da je uspostavljeno ranije zemljišno knjižno stanje brisanjem prava vlasništva tužene na predmetnim nekretninama upisanoga temeljem navedenog zemljišnoknjižnog rješenja. Ističu da su na put parnice upućeni rješenjem ovoga suda broj: R1-5/2020 od 6. veljače 2020., jer da je tužena u izvanparničnom postupku u potpunosti osporila postojeće suvlasničke udjele stranaka na predmetnim nekretninama. Smatrajući da je tužena nepošteni graditelj i da neosnovano svojata pravo vlasništva predmetnih nekretnina, predlažu sudu donošenje presude sadržaja kao u izreci, uz nadoknadu troškova ovoga parničnog postupka.

2.U odgovoru na tužbu, kao i tokom parnice tužena se usprotivila tužbenim navodima i tužbenom zahtjevu u cijelosti, podnoseći protutužbu radi utvrđenja prava vlasništva predmetnih nekretnina građenjem i dosjedanjem, predlažući sudu tužbeni zahtjev odbiti, a protutužbeni zahtjev usvojiti, uz nadoknadu troškova ovog parničnog postupka.

3.U dokaznom postupku izvršen je uvid u presudu ovoga suda broj: P- 338/2015 od 13. lipnja 2017., zapisnik sastavljen kod ovoga suda 6. veljače 2020. u predmetu broj: R1-5/2020, prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina od 9. siječnja 2020., rješenje ovoga suda broj: Z-27214/2019 od 11. prosinca 2019., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Estere Poljak iz [adresa] broj: O-581/2012 od 13. ožujka 2013., izvadak iz zemljišne knjige za zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje ovoga suda broj: Z-3030/2011; Z-898/2013; Rz-80/2010 i Rz-31/2013 od 9. srpnja 2014., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu broj: O-2405/1985 od 28. studenog 1985., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Adžije iz [adresa] broj: O-192/2006 od 30. svibnja 2006., Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 10. rujna 2009. i u Anex, prijepis posjedovnog lista 1259 k. o. [katastarska općina], razgledane su fotografije predmetnih nekretnina, proveden je očevid i geodetsko i građevinsko vještačenje, te je saslušana drugotužiteljica, tužena i svjedoci HT i ĆT.

4.Sud je proveo sve dokaze koje su stranke konačno predložile (list 215).

5.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredaba iz čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj parnični sud je sa sigurnošću utvrdio da je stavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan, a prvoistaknuti protutužbeni zahtjev tužene da je djelomično osnovan.

5a.Prvotužiteljica, trećetužiteljica, četvrtotužitelj i petotužitelj, mada uredno pozvani, nisu došli na saslušanje, što je sud cijenio u smislu čl. 269. st. 2. ZPP-a kao njihovu nezainteresiranost za tijek i ishod ove parnice.

6.U konkretnom slučaju predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi pravo suvlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama i odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice tih nekretnina civilnom diobom, te protutužbeni zahtjev tužene da se utvrdi kao samovlasnica predmetnih nekretnina.

7.U konkretnom slučaju između stranaka nije sporno, a nedvojbeno uz to proizlazi i iz stanja zemljišnih knjiga, da su tužitelji suvlasnici predmetnih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 76 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 152 čhv, od čega je prvotužiteljica FT (kao jedina zakonska nasljednica iza pokojne PT još uvijek upisane u zemljišnim knjigama) suvlasnica u omjeru od 2/24 dijela, dok su preostali tužitelji suvlasnici u omjeru od po 1/24 dijela tih nekretnina, kao i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – kuća, zgrada, dvor i oranica pod Vukovačkom u Brezju površine od 253 čhv, kao i k. č. br. [katastarska čestica] – graba Mlačnica u Ključu površine od 62 čhv, od čega je prvotužiteljica FT suvlasnica u omjeru od 2/48 dijela, dok su preostali tužitelji suvlasnici u omjeru od po 1/48 dijela tih nekretnina.

8.Obzirom da su drugo do petotužitelji već upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetnih nekretnina u istim omjerima kao i u deklaratornom dijelu njihovog tužbenog zahtjeva, dok je, pak, upisano pravo suvlasništva pravne prednice prvotužiteljice PT prešlo na prvotužiteljicu još u času njezine smrti, pa upis svoga prava suvlasništva prvotužiteljica može ostvariti u ostavinskom postupku, tužitelji nemaju pravni interes za podnošenje predmetne deklaratorne tužbe u smislu pravila čl. 187. st. 1. ZPP-a, jer od povoljne deklaratorne presude ne bi imali drukčije i kvalitetnije pravne koristi od one koju tužitelji već imaju, ili koju bi na drugi način mogli ostvariti, zbog čega je deklaratorni dio tužbe valjalo odbaciti i temeljem čl. 288. st. ZPP-a riješiti kao u izreci.

9.U konkretnom slučaju između stranaka nije sporna vjerodostojnost, kao niti autentičnost svih materijalnih dokaza provedenih na glavnoj raspravi, niti je, pak, sporna istinitost činjeničnih utvrđenja koja iz tih isprava proizlaze.

9a.Nije, dakle, sporno da je presudom ovoga suda broj: P-338/2015 od 13. lipnja 2017. određen ispravak upisa u zemljišnu knjigu naloženog rješenjem ovoga suda broj: Z-3030/2011; Z-898/2013; Rz-80/2010 i Rz-31/2013 od 9. srpnja 2014. kojim je usvojen prijedlog tužene i određen ispravak na nekretninama upisanima u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 76 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] – oranica pod Vrbovačkom u Brezju površine 152 čhv, te na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] – kuća, zgrada, dvor i oranica pod Vukovačkom u Brezju površine zemljišta od 253 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] – graba Mlačnica u Ključu površine od 62 čhv, i to na način da se brisao upis prava vlasništva pravne prednice prvotužiteljice i ostalih tužitelja u 6/24 dijela, odnosno u 6/48 dijela, uz istovremeni upis prava vlasništva na njihovim suvlasničkim dijelovima u korist i na ime tužene, te da je citiranom presudom naložena uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koja je provedena u zemljišnim knjigama.

9b.Nadalje, nije sporno da su na pokretanje ove parnice radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina tužitelji bili upućeni u izvanparničnom postupku rješenjem ovoga suda broj: R1-5/2020 od 6. veljače 2020.

9c.NIje, također, sporno da su pravna prednica prvotužiteljice i drugo do petotužitelji nasljednici iza pokojne KT iz [adresa], umrle **.**.1989., koja je ranije bila upisana kao zemljišnoknjižna suvlasnica predmetnih nekretnina u ¼, odnosno u 1/8 dijela i koja je bila supruga sada pokojnog GT iz [adresa], umrlog **.**.1975., koji je bio raniji zemljišnoknjižni vlasnik predmetnih nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a raniji zemljišnoknjižni suvlasnik predmetnih nekretnina oznake 3099/9 i 3100 k. o. [katastarska općina], te samostalni posjednik tih nekretnina, kojeg su naslijedili kćer UT u ¾ dijela i KT u ¼ dijela.

9d.Konačno, nije sporno niti da je supružnik tužene HT 2009. kupio predmetne nekretnine u cijelosti od RT iz [adresa], kao prodavateljice i jedine zakonske nasljednice iza pokojne UT koja mu je jamčila da je isključivi vlasnik predmetnih nekretnina kojima je on kasnije obdario tuženu.

10.U konkretnom slučaju je između stranaka sporno da li tužitelji imaju pravo zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina s obzirom na postojeće suvlasničke omjere koji su upisani u zemljišnim knjigama i s obzirom na predloženi način razvrgnuća civilnim putem, odnosno da li je tužena samovlasnica predmetnih nekretnina.

11.Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Josipa Žulj od 11. listopada 2022. proizlazi da su na predmetnim nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađeni proizvodno industrijski objekt i skladište koji nisu ucrtani u katastar zemljišta i u zemljišnu knjigu, dok je, pak, nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] neizgrađeno zemljište unutar ograđenoga posjeda tužene koje se nalazi zapadno od industrijskog objekta i južno od nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da je iz službenih podataka grafičkog dijela katastra i katastarskog plana vidljivo da se na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još nalaze ucrtana dva objekta koji više ne postoje u naravi na terenu.

12.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, jer je stručan i savjesno izrađen, a na zaključke tog vještva niti stranke nisu imale nikakvih primjedaba.

12a.Dakle, na temelju rezultata provedene geodetske ekspertize proizlazi da su predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene, dok je predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neizgrađeno zemljište u ograđenom posjedu tužene i da je tužena srušila objekte na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na toj nekretnini postojali još od ranije.

12b.Da je predmetne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradila tužena zajedno sa supružnikom - svjedokom ŽT između stranaka nije sporno.

13.Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka IT od 15. rujna 2023. proizlazi da ukupna vrijednost predmetnih nekretnina iznosi 449.561,31eur, te da su dva manja objekta ranije postojeća na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k.o. bili stari i derutni objekti koji nisu imali neku građevinsku vrijednost.

14.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, jer je stručan i savjesno izrađen, te je u skladu i s dokumentacijom u spisu i s fotografijama srušenih objekata koji su doista, i prema opažanjima ovog suda, bili stari i derutni, pa i prema općim pravilima logičkog razmišljanja i životnog iskustva ne mogu imati neku građevinsku vrijednost. Činjenica o kojoj su vrlo uvjerljivo iskazivali tužena i svjedok HT da materijal od kojih su ti objekti bili sagrađeni nije bio iskorišten za gradnju novih objekata ukazuje da tužena nije imala nikakvu materijalnu korist od tih objekata, već samo trošak njihova uklanjanja, dok tužitelji ničim ne dokazuju drukčije. 14a.U konkretnom slučaju tužitelji koji su prigovarali vještvu nisu zahtijevali usmeno saslušanje vještaka na glavnoj raspravi (list 214). Sami pak zaključci vještva o procjeni tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina kojima tužitelji prigovaraju držeći da je procjena prenisko izražena, nemaju u ovom slučaju nikakav utjecaj na konačnu odluku suda obzirom na utvrđenu činjeničnu i pravnu neosnovanost cijelog tužbenog zahtjeva i djelomičnu osnovanost protutužbenog zahtjeva, a što, uostalom, pozivajući se na pravnu kvalifikaciju spora prema čl. 152. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) nije sporno niti samim tužiteljima (list 178).

15.U odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], te nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], mišljenje je ovoga suda da je tužena pošteni graditelj, jer nije znala, niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na samostalan posjed tih nekretnina i građenje, a da su s druge strane tužitelji nepošteni (su)vlasnici, jer su znali odnosno morali znati za građenje, a nisu bez odgode tuženoj zabranili gradnju.

15a.Naime, u konkretnom slučaju suprug tužene HT kupio je netom citirane nekretnine od RT koja je u kupoprodajnom ugovoru jamčila da je ona njihov jedini izvanknjižni vlasnik koje da je stekla nasljeđivanjem iza svoje majke UT koja je, kako proizlazi iz iskaza svjedoka ŽT i tužene, samostalno posjedovala predmetne nekretnine i na njima je zadovoljavala sve svoje stambene potrebe. Obzirom da je UT bila kćer GT koji je bio upisan kao posjednik predmetnih nekretnina u katastru zemljišta i njegova zakonska nasljednica, te da je samostalno posjedovala predmetne nekretnine, a što su tužena, kao i njezin suprug HT i neposredno opažali, ovaj potonji nije imao nikakvog razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na samostalan i neposredan posjed tih nekretnina koje je kasnije darovao tuženoj.

15b.Nadalje, iz danog iskaza svjedoka ĆT proizlazi da ju je suprug tužene angažirao da u svojstvu kvalificiranog punomoćnika pokrene sudski postupak radi upisa njegovog prava vlasništva kupljenih nekretnina u zemljišne knjige temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog s RT koja je i nju i ŽT uvjeravala da je baš ona u cijelosti vlasnica tih nekretnina, a upisana KT da je živjela u domu za starije osobe i već umrla, da je, prema nalogu HT ŽT brižljivo istraživala izvanknjižno stanje i utvrdila da KT ima nasljednike koje je opet prema nalogu ŽT kontaktirala radi rješavanja imovinskih odnosa i sređivanja stanja u zemljišnim knjigama koji da nisu uopće znali da je njihova pravna prednica imala bilo kakvu imovinu i nisu stavljali nikakve stvarne ili imovinskopravne zahtjeve prema kupcu, nego su samo tražili da ne snose nikakve troškove postupaka radi sređivanja stanja tih nekretnina u zemljišnim knjigama. Takav iskaz tog svjedoka ovaj sud u cijelosti prihvaća jer je sukladan kako iskazima svjedoka ŽT i tužene, tako i materijalnim dokazima provedenim na glavnoj raspravi i nije doveden u razumnu i opravdanu sumnju iskazom drugotužiteljce koji ovaj sud, u dijelu u kojem tvrdi da su tužitelji zahtijevali odgovarajuću novčanu isplatu, nije prihvatio kao istinit, jer osim što je posve neuvjerljiv, nije ničime argumentiran.

15c.Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Estere Poljak iz [adresa] broj: O-581/2012 od 13. ožujka 2013. vidljivo je da su tužitelji 2012. pokrenuli sudski postupak ostavine iza pokojne KT umrle još 10. travnja 1989., a što potvrđuje da tužitelji zaista nisu znali za predmetnu imovinu, kako to proizlazi iz iskaza tužene i svjedoka HT i ĆT. Iz rješenja ovoga suda broj: Z-3030/2011; Z- 898/2013; Rz-80/2010 i Rz-31/2013 od 9. srpnja 2014. vidljivo da su tužitelji podnijeli nepravovremeni prigovor na prijavu upisa tužene (12. svibnja 2014), što se ne može, samo za sebe, uzeti već kao razlog za sumnju u poštenje posjednika i graditelja. Za istaknuti je da tužitelji do časa pokretanja ove parnice nisu pokretali nikakav postupak radi zabrane gradnje na predmetnim nekretninama, niti su bilokad pokrenuli postupak radi predaje u (su)posjed predmetnih nekretnina.

15d.Prema rezultatima provedenog parničnog raspravljanja (iskazi tužene i svjedoka ŽT), na predmetnim je nekretninama u razdoblju od 2010.- 2012., dakle, prije nego što su tužitelji pokrenuli postupak ostavine iza pokojne KT, sagrađena stambeno poslovna zgrada, a do 2016. postavljena još i montažno čelična hala, dakle, prije nego što je bio pravomoćno okončan parnični postupak kod ovog suda pod brojem P-338/2015 i donijeta presuda koja, uostalom, ne predstavlja negativno utvrđenje da pravo na posjed predmetnih nekretnina ne pripada tuženoj.

15e.Iz danog iskaza drugotužiteljice proizlazi da ona redovito prolazi pored predmetnih nekretnina i da je znala za rušenje stare kuće i gradnju novih objekata na tim nekretninama. Iz nijednog dokaza provedenog na glavnoj raspravi ne proizlazi da su te činjenice bile nepoznate ostalim tužiteljima. Dakle, tužitelji su znali za građenje na predmetnim nekretninama, a tomu se, prema rezultatima parničnog raspravljanja, nisu nikada usprotivili. Naime, iz nijednog dokaza provedenog na glavnoj raspravi ne proizlazi da su tužitelji bez odgode zabranili gradnju na predmetnim nekretninama, osim tek iz iskaza drugotužiteljice koji ovaj sud nije prihvatio kao istinit, jer, također, osim što je i u tomu dijelu posve neuvjerljiv, nije baš ničime argumentiran.

15f.Prema ocjeni ovog suda, tužena je, dakle, bila pošteni graditelj, jer je prilikom građenja stambeno poslovne zgrade na predmetnim nekretninama, a tako i kasnije, bila pošteni posjednik predmetnih nekretnina i nije imala razloga sumnjati da joj ne pripada pravo na posjed i građenje, dok su s druge strane tužitelji nedvojbeno znali za građenje što ni ne poriču, a nisu zabranili daljnju gradnju, što su morali učiniti bez odgode, dakle već u času saznanja tj. početka gradnje, da bi bili pošteni vlasnici.

16.Prema tome, tužena je građenjem u smislu odredaba čl. 114. i 153. ZV- a stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], te nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], zbog čega je u odnosu na te nekretnine protutužbeni zahtjev tužene valjalo usvojiti, te presuditi kao u točki 2. izreke.

17.U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica], koja je u naravi neizgrađeno zemljište zbog čega pravni temelj stjecanja prava vlasništva te nekretnine ne može biti građenje, a u odnosu na koju tužena tvrdi da ju je stekla darovanjem od svjedoka ŽT, koji ju je pak stekao kupnjom od RT, kao i dosjedanjem na temelju kvalificiranog samostalnog posjeda kroz zakonom određeno vrijeme (list 213), mišljenje je ovoga suda da tužena nije stekla pravo vlasništva te nekretnine dosjelošću u cijelosti, jer je pokojna UT, pravna prednica RT, koja je tu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza pokojnog GT u prethodno već navedenim suvlasničkim udjelima, znala ili barem morala znati da predmetna nekretnina nije njezina u cijelosti, jer je sudjelovala zajedno s pravnom prednicom tužitelja u ostavinskom postupku iza pokojnog GT, što, dakle, znači da samovlasništvo iste nije mogla steći dosjelošću (jer je znala ili barem morala znati da ta nekretnina nije cijela njezina, odnosno da joj ne pripada pravo na samostalan posjed stvari), te da se vrijeme njezinoga posjedovanja sporne nekretnine ne može uračunati u vrijeme posjedovanja tužene koja nije znala, niti morala znati za potonje okolnosti. To, nadalje, znači da tužena nema rok za izvanrednu dosjelost u smislu čl. 159. st. 3. ZV-a jer od časa kada je stupila u pošteni posjed te nekretnine 2009. do časa podnošenje protutužbe (list 43-47) nije protekao zakonski rok od 20 godina, što je potvrđeno i u ovosudnom predmetu pod brojem: P-338/2015 (list 4-8). Prema mišljenju ovog suda nema uvjeta niti za redovnu dosjelost, jer posjed tužene nije kvalificiran, nije, naime, zakonit, s obzirom da tužena nema valjani pravni temelj za posjedovanje cijele nekretnine.

18.Zbog toga je u odnosu na takav protutužbeni zahtjev tužene valjalo presuditi kao u točki 3. izreke.

19.U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina civilnom diobom mišljenje je ovoga suda da je takav tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan, jer je na temelju rezultata provedenoga parničnoga raspravljanja sa sigurnošću utvrđeno da je tužena pošteni graditelj, a što znači da je u smislu odredbe čl. 153. ZV-a tužena postala vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] sa zgradama koje su na njima izgrađene, pa stoga tužitelji ne mogu tražiti razvrgnuće na stvarima koje nisu njihove u smislu odredaba čl. 47. i 48. ZV-a. Osim toga, u odnosu na te nekretnine, kao i u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] u odnosu na koju je odbijen protutužbeni zahtjev i koja je i nadalje ostala u suvlasništvu stranaka, tužitelji nisu ničim dokazali, jer na tu okolnost nisu predložili građevinsko (list 3) ni geodetsko vještačenje (list 69), da se one ne mogu podijeliti geometrijski u smislu odredbe iz čl. 50. st. 2. ZV-a, što znači da se, kraj činjenice da između stranaka nema sporazuma glede načina diobe, ne može odrediti civilna dioba tih nekretnina, jer ona u smislu čl. 50. st. 4. ZV-a dolazi u obzir tek kada geometrijska dioba nije moguća, što u ovom slučaju, prema slobodnim i dopuštenim dispozicijama tužitelja, nije niti utvrđivano, jer tužitelji ne žele samu stvar već materijalnu korist koju bi ostvarili njezinom prodajom.

20.Zbog toga je u odnosu na takav tužbeni zahtjev tužitelja valjalo presuditi kao u točki 1. izreke.

21.Odluka o troškovima parničnoga postupka temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 2. ZPP-a.

22.Tužitelji su u ovom sporu izgubili parnicu povodom svoje tužbe (0,00%), a djelomično su uspjeli u ovom sporu u pogledu protutužbe tužene (25,00%), koja je, pak, u ovom sporu u cijelosti uspjela u povodu tužbe tužitelja (100,00%), a djelomice u pogledu svoje protutužbe (75,00%), a što znači da su tužitelji u ovom sporu uspjeli ukupno sa 12,50%, a tužena s 87,50%, što u smislu odredbe iz čl. 154. st. 2. ZPP-a daje omjer od 75,00% koji je preostao nakon obračuna postotaka s kojima su stranke uspjele u ovoj parnici i prema kojem tuženoj - koja je u većoj mjeri uspjela u sporu - valja odmjeriti nadoknadu nastalih parničnih troškova.

23.Sud je u smislu odredaba iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, ocjenjujući brižljivo sve okolnosti slučaja, tuženoj dosudio samo one troškove koji su joj bili potrebni radi vođenja ove parnice, i to samo one troškove koje je određeno zahtijevala.

24.Visina parničnih troškova odmjerena je tuženoj sukladno odredbama iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje: OT), prema ukupnoj vrijednosti predmeta spora dobivenoj zbrojem vrijednosti predmeta spora tužbe i protutužbe (385.000,00kuna/51.098,28eur).

25.Tuženoj su tako priznati i dosuđeni sljedeći troškovi ovoga parničnog postupka (čl. 2. ZPP-a):

- trošak sastava odgovora na tužbu/protutužbe u iznosu od 796,34eur (Tbr. 7.1. i 8.1. OT),

- trošak zastupanja na ročištu 4. listopada 2021. u iznosu od 398,17eur (Tbr. 9.2. OT),

- trošak zastupanja na očevidu 13. lipnja 2022. u iznosu od 796,34eur (Tbr. 9.7. OT),

- trošak zastupanja na ročištu 22. studenog 2024. u iznosu od 1.000,00eur (Tbr. 9.1. OT),

- trošak zastupanja na ročištu 13. prosinca 2024. u iznosu od 1.000,00eur (Tbr. 9.1. OT),

- trošak zastupanja na ročištu 27. ožujka 2025. u iznosu od 1.000,00eur (Tbr. 9.1. OT),

- trošak očevida i vještačenja u iznosu od 298,62eur,

- trošak dolaska svjedoka na glavnu raspravu u iznosu od 169,20eur,

što ukupno iznosi 5.458,67eur, što, pak, primjenom obračuna uspjeha u sporu od 75,00% daje iznos od 4.094,00eur, kao u točki 4. izreke presude.

26.Tuženoj nije priznat trošak sudske pristojbe jer nije određeno popisan po visini postavljenog zahtjeva.

27.Odluka o plaćanju zatezne kamate na odmjerene troškove parničnog postupka temelji se na odredbama iz čl. 151. st. 3. ZPP-a.

28.Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbama iz čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

29.Slijedom svega navedenog i obrazloženog, presuđeno je i riješeno kao u izreci.

U Zaprešiću 15. svibnja 2025.

Sudac:

mr. sc. Zvonimir Dodig,

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave pod uvjetima iz članka 335. i čl. 348. ZPP-a. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu po odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima, po pun., uz rješenje prvotužiteljici o plaćanju pristojbe na presudu od 53,08eur,

2. Tuženoj, po pun., uz rješenje o plaćanju pristojbe na protutužbu i na presudu od po 544,16eur.