Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-69/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, Split, Splinčićeva 1, OIB: 51401063283, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-5299/2021 od 14. prosinca 2022. godine, dana 15. svibnja 2025. godine,
r i j e š i o j e
I Uvažava se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-5299/2021 od 14. prosinca 2022. godine, te se predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II O trošku žalbenoga postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće po osnovi korištenja godišnjih odmora, za razdoblje od 24. ožujka 2016. godine do 30. lipnja 2020. godine ukupan iznos od 12,88 kuna/1,71 eura zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 15. veljače 2020. godine do isplate (točka I izreke). Naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnoga postupka u iznosu od 2.437,50 kuna/323,51 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 14. prosinca 2022. godine do isplate (točka II izreke).
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, podredno da se pobijana presuda ukine u cijelosti i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno odlučivanje.
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu tuženika kojim osporava žalbene navode i predlaže da se presuda u pobijanom dijelu potvrdi, uz naknadu troška žalbenog postupka.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je isplata razlike manje isplaćene plaće s osnove neisplaćenog dodatka za otežane uvjete rada, neisplaćenog dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.
6. Sukladno odredbi čl. 458. st. 1. ZPP radi se o sporu male vrijednosti, a sudska odluka kojom se okončava spor male vrijednosti se sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnoga prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.
7. U ovome stadiju postupka sporno je da li je tužiteljica ostvarila prekovremene sate rada na koje joj je isplaćen dodatak za otežane uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i posljedično navedenome, ima li pravo na isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.
8. Prvostupanjski sud je nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja utvrdio da tužiteljica u utuženom razdoblju nije imala prekovremenih sati na koje joj nije isplaćen dodatak za otežane uvjete rada, te da razlika između naknade plaće koju bi tužiteljica ostvarila i naknade plaće koju je ostvarila po osnovi naknade za godišnji odmor u utuženom razdoblju iznosi 12,88 kuna bruto. Pri tome tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva u cijelosti te navodi kako eventualno pogrešno izračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje iz razloga koji nemaju veze sa neobračunavanjem dodataka za prekovremeni rad nisu predmet ovoga tužbenog zahtjeva pa je vještakovo utvrđenje razlike u tom smislu bezpredmetno za ovaj postupak.
9. Osnovani su žalbeni navodi tuženika da je tijekom suđenja u ovoj pravnoj stvari počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP s obzirom da nisu dani razlozi o odlučnim činjenicama, a dani razlozi nisu utemeljeni na stanju spisa.
10. Prvostupanjski sud, naime, prihvaća nalaz i mišljenje vještaka financijske struke Dalibora Krkleca od 30. kolovoza 2022. godine kao stručno i objektivno, ali ne daje razloge zašto tako smatra imajući u vidu da vještak nije otklonio tuženikov prigovor iz podneska od 27. rujna 2022. godine (list 37 spisa) o tome kako je vještakovo utvrđenje razlike bezpredmetno za ovaj postupak s obzirom da tužiteljici s osnove dodatka za prekovremeni rad te s osnove dodatka na plaću za otežane uvjete rada i dodatak za život i zdravlje ljudi pripada ukupno bruto iznos od 0,00 kuna i da je osnov tužbenog zahtjev neobračunavanje dodatka na odrađeni prekovremeni rad.
10.1. Nadalje, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke navodi kako iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da tužiteljica u utuženom periodu nije imala prekovremenih sati na koje joj nije isplaćen dodatak za otežane uvjete rada, dok iz pisanog nalaza i mišljenje proizlazi da tužiteljica uopće u utuženim mjesecima nije ostvarila sate prekovremenog rada kada se navodi:“ u koloni broj 10 tablice 1. prikazan je broj sati prekovremenog rada koji je tužitelj ostvario u pojedinom mjesecu, odnosno broj sati na koje nisu obračunati utuženi dodaci na plaću“ (str. 25 spisa), da bi iz navedene kolone 10 tablice 1 proizlazilo da se radi o 0 sati prekovremenoga rada. Dakle, prvostupanjski sud nije razriješio osnovnu dvojbu u ovome predmetu, a ta je je li tužiteljica odradila prekovremene sate za koje su joj obračunati i isplaćeni dodaci ili tužiteljica uopće u utuženom periodu nije ostvarila sate prekovremenoga rada pa stoga nema pravo niti na dodatke.
10.2. I sam sud u predmetnome postupu navodi da je vještak utvrdio kako je tuženik tužiteljici u spornom razdoblju izvršio isplatu svih dodataka na plaću za rad noću, subotom, nedjeljom i u drugoj smjeni i blagdanom, a koji su ostavreni u redovnom i prekovremenom radu, odnosno za sve sate rada koje je tužiteljica odradila, a koje potražuje točkom a) tužbe, ali navodi i da tužiteljici u utuženom razdoblju nije obračunat i isplaćen dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu od 0,00 kuna ili po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 13 tablice 1 koja je prilog vještačenja. Nadalje, sud navodi da je vještak, uzimajući u obzir neisplaćeni dodatak na plaću s osnove uvjeta rada utvrđen u točki 1. vještačenja i sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama utvrdio razliku između naknade plaće koju bi tužiteljica ostvarila i naknade plaće koju je ostvarila po osnovi naknade za godišnji odmor i bolovanje do 42 dana tako da u utuženom razdoblju iznosi 12,88 kuna. Iz prethodno navedenoga nameće se zaključak da je tužiteljica ostvarila pravo na isplatu razlike naknade plaće po osnovi naknade za godišnji odmor i bolovanje, a da pri tome nije ostvarila dodatke na plaću za otežane uvjete, te da je u isto vrijeme tuženik tužiteljici u spornom razdoblju izvršio isplatu svih dodataka na plaću koji su ostvareni u redovnom i prekovremenom radu, odnosno za sve sate rada koje je tužiteljica odradila, a koje potražuje točkom a) tužbe. Dakle, navedeni razlozi koje prvostupanjski sud iznosi su međusobno proturječni i nejasni, te izneseni razlozi nisu utemeljeni na stanju spisa.
11. Slijedom svega navedenoga, temeljem odredbe članka 369. st. 1. ZPP trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet istome sudu na ponovno suđenje.
12. Slijedom navedenog trebalo je ukinuti i odluku o parničnim troškovima jer se o zahtjevu za naknadu parničnih troškova odlučuje u odluci kojom se završava postupak pred tim sudom (čl. 166. ZPP u vezi s čl. 164. st. 4. ZPP, sve u vezi s čl. 154. ZPP).
13. O troškovima povodom žalbe odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP kao u točki II izreke.
14. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnoga postupka na način da će, imajući u vidu prethodno navedeno, pozvati vještaka na očitovanje i na izvjestan način utvrditi je li tužiteljica u utuženom periodu odradila ili nije odradila prekovremene sate, te u slučaju da ih je odradila jesu li joj isplaćeni sporni dodaci na plaću i naknada za godišnji odmor i bolovanje, te ukoliko jesu, postoji li razlika i koliko iznosi ta razlika. Tek tada će presuda biti pravilna i zakonita.
U Zagrebu, 15. svibnja 2025. godine
Sutkinja:
Vlatka Fresl Tomašević
