Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Posl.br. K-746/2020-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Anamaria Zubović-Bogosavljev, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Zorane Trbović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene FSĐ zbog kaznenog djela iz članka 146.stavka 1. Kaznenog zakona ("(„NN“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 125/19 ), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj: KO-DO-4462/2020 od 23. rujna 2020. godine, nakon javne rasprave koja je održana dana 12. svibnja 2025. godine, u nazočnosti optužene FSĐ uz branitelja Vlade Vladika odvjetnika iz Rijeke te zamjenice ODO u Rijeci RSĐ, dana 15. svibnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) kazneni nalog ovog suda broj 12 K-746/2020-3 od 13. listopada 2020. stavlja se izvan snage.

II. Okrivljena FSĐ, kći FS i F rođ. FSĐ, rođena **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, ekonomistica, zaposlena, s mjesečnim primanjima od 740 eura, OIB: [osobni identifikacijski broj], razvedena, majka punoljetnog djeteta, sa završenom višom Ekonomskom školom, neosuđivana, na slobodi,

Na temelju članka 453. stavak 1.točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj: 152/08, 76/09, 82/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 , 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24, u daljnjem tekstu ZKP/08

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da je

dana 26. ožujka 2020. u Rijeci, bez privole RS, a znajući njene osobne podatke koji su joj bili dostupni kao bivšoj zaposlenici TD "Wüstenrot stambena štedionica d.d. Zagreb te znajući da se imenovana ranije ispitivala za stambeni kredit kod iste štedionice, protivno čl. 5. b Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije br. 2016/679 te suprotno članku 9. Ugovora o radu kojeg je dana 5. prosinca 2019. sklopila sa Wüstenrot stambenom štedionicom d.d. Zagreb, telefonski kontaktirala RS, ciljano joj nudeći stambene kredite svoga novog poslodavca, navodeći da joj može ponuditi ugovor pod povlaštenim uvjetima,

dakle, protivno uvjetima određenim u zakonu, koristila osobne podatke fizičke osobe,

pa bi počinila kazneno djelo protiv privatnosti – nedozvoljenom uporabom osobnih podataka, djelo opisano i kažnjivo po čl. 146. st. 1. KZ/11.

III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, podnijelo je uvodno citiranu optužnicu protiv optužene FSĐ zbog kaznenog djela iz članka 146.stavak 1. KZ/11

2. Pozvana da se očituju o optužnici, izjavila je da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledana je i pročitana materijalna dokumentacija i to : kaznena prijava glede mjesta i vremena podnošenja (list2-3 spisa), ugovor o radu između okrivljene FSĐ i TD Wustenroth stambene štedionice Zagreb (list 4-25 spisa), sporazum o prestanku ugovora o radu ( list 26 spisa), mail ( lis 33 spisa), fotografija zaslona kompjutera (list 43), Nadzor nad provedbom uredbe EU 216/679, KLASA 042-03/20-01/29, URBROJ: 567-12/07-20-02 od 1. travnja 2020.g (list 115-116 spisa) vizit karta na kojoj je privatni broj mobitela okrivljene i vizit karta na kojoj je privatni broj mobitela JS , preslika sa Burza.com gdje CS oglašava svoj broj mobitela (list 124 spisa), vizitke R na kojem je broj mobitela i telefona na ima TS i FSĐ ( list 125-127 spisa)preslika mobitela TS iz koje je vidljivo da ista zaprima pozive i poruke od Wustenroth stambenen štedionice (list 128-145 spisa) preslika mobitela RS te da se njen broj ne nalazi u registru NE ZOVI (list 152-153 spisa) te je temeljem čl.431. stavak 1. točka 7 ZKP/08 pročitani zapisnici o saslušanju svjedoka: JS (list 100-101 spisa), US (list 106-107 spisa), FS ( list 11-113 spisa) i OS (list 148-149 spisa). Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid izvadak iz kaznene evidencije za optuženu (list 67 spisa)

4. Iznoseći svoju obranu na kraju dokaznog postupka, optužena FSĐ je izjavila da u cijelosti ostaje kod svoje obrane koju je iznijela prilikom prvog ispitivanja na ODO Rijeci te je istu dopunila da je u 2 mjesecu 2020.g otišla iz Wustenroth stambene štedionice i zaposlila se u Dogma kapital a koja je radila sa više banaka te je s istima imala sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme od 3 mjeseca. Kako je to bilo vrijeme Covida od strane poslodavca su poslani kući. Kako je htjela da joj se navedeni ugovor produži i da ne sjedi doma odlučila je pozvati sve knjigovodstvene servise u PGŽ i ponuditi im suradnju. Kako je radila u Wustenroth stambenoj štedionici i to kao voditeljica poslovnice u Matuljima a dio u Rijeci odlučila je najprije istražiti sve knjigovodstvene servise na području Matulj i otišla je na internet i ukucala Company wall te joj se među prvima otvorio knjigovodstveni servis kako je po abecedi Aktiva tada je vidjela broj telefona, adresu i vlasnika iste nakon čega je otišla na registar Ne zovi te vidjela da navedeni broj mobitela nije u istom. Tada je nazvala navedenu gospođu RS koja joj se javila te se istoj predstavila i pitala je da li ima vremena za razgovor, rekla je da ima, te joj je obrazložila zašto je nazvala čime se bavi te da preko Dogma kapitala može pribaviti povoljnije kredite nego direktno preko banke. Navedena gospođa bila je zainteresirana za obrtna sredstva i za kredit za adaptaciju kuće koju je kupila. Pitala ju je da li se već negdje informirala. Njezina greška je što je tada istoj rekla da je radila u Wustenroth stambenoj štedionici a nakon toga je ista promijenila boju glasa, postala je neugodna te ju je počela napadati, od kuda je došla do njezinih podataka, te ju je počela optuživati da je iste uzela iz Wustenroth stambene štedionice, da je ona sad zabrinuta i sl, te se tu njihov razgovor prekinuo. Ista joj je poklopila slušalicu

4.1. Na daljnji upit navela je da to što je RS na raspravi iskazivala da je nazivala sve klijente iz Wustenroth stambene štedionice da to nije istina, da je postupila kako je do sada navela u svojoj obrani.

4.2. Na daljnji upit navela je da ona RS nije rekla da zna da je ona kupila kuću u okolici Matulja.

4.3. Na daljnji upit da je RS navela da ima njezin zahtjev što se tiče R navela je da ona to nije rekla.

4.4. Na daljnji upit navela je da je da je pitala RS da li je ljuta a to je bilo u razgovoru kada je iz ljubazne osobe postala jako neljubazna te je htjela taj razgovor završiti u pozitivnom smislu, te joj je iz tog razloga rekla da li je ljuta kako bi je smirila a također joj je rekla da sve njezine podatke gleda na internetu.

5. Optužena FSĐ saslušana na ODO u Rijeci navela je da je zbog Covida radila od kuće a tek se bila zaposlila u Dogma kapital te je htjela to vrijeme iskoristiti i nešto raditi. Kako je bilo logično da će ljudi dizati kredite odlučila je telefonirati sve knjigovodstva, firme na području PGŽ kako bi im ponudila kredite koja nudi Dogma i to ne samo njima nego i njihovim klijentima. Podatke je tražila preko interneta i došla je do računovodstva Aktiva d.o.o. predstavila se gdje radi i što može ponuditi te s kojim bankama surađuje ista je bila vrlo zainteresirana te ju je pitala dali se već negdje interesirala za kredit na što joj je ista rekla da je bila u Wustenroth stambenoj štedionici. Na to joj je rekla da je i ona tamo radila odnosno bila voditelj 5 godina, tada je ista pitala od kuda joj njezin broj te je počela tvrditi da je uzela podatke od Wustenroth stambene štedionice i spustila je slušalicu. Iz Dogme je dobila obavijest da su je prijavili Hanfi te se je o tome očitovala. Ostala je bez posla u Dogmi ugovor je imala sklopljen na tri mjeseca te kada je istekao više nije bio produljen. RS ne poznaje pitala ju je dali će kupiti nekretninu a ista je rekla da kupuje kuću. U Wustenroth stambenoj štedionici bila je voditelj poslovnice u Matuljima i Rijeci pola smjene i to 5 godina tražila je da joj otkažu ugovor jer je išla na novo radno mjesto. Sve joj je bilo dostupno jer je morala voditi računa o GDPR, JS je morala educirati te su pričali o klijentima, ali se ista kasnije osamostalila i ona je s klijentima imala najbolji kontakt jer ih poznaje, a kada se osamostalila pustila ju je da sama samostalno radi. Morala je znati samo kada bi se zaključivali ugovori dok bi prvi kontakt s klijentima imala JS. RS ne poznaje, a iz dopisa je vidjela da nije bila prisutna kada se klijent obraćao Štedionici. Ona je do podataka došla preko Interneta.

6. Svjedok RS saslušana na raspravi navela je da se sjeća navedenog događaja isti je bio 26.3.2020.g kada je imala jedna propušteni poziv, javila se te je tada prvi put stupila u kontakt s optuženom koja se tada predstavila da je FSĐ , da radi za Dogma krediti te da joj je njezin kontakt dala JS. Ista joj je tada počela nuditi kredite u PBZ banci po povoljnijim uvjetima nego za klijente PBZ banke. Na isto joj je odgovorila da nije zainteresirana, da je riješila svoje stambeno pitanje na što joj je ista odgovorila da zna u kojoj je banci dobila krediti, pod kojim uvjetima i gdje živi , da ima dosje ispred sebe te da zove sve klijente koji su se obratili u Wustenroth stambenu štedionicu. Na sve joj je to odgovorila da ona nije dala nikakvu dozvolu te da nije zainteresirana za nikakve kredite. Posebno je navela da je taj razgovor trajao duže nego što je na raspravi iznijela te da će se pokušati sjetiti svih detalja navedenog razgovora.

6.1. Na daljnji upit navela je da kada je rješavala svoje stambeno pitanje da su se ona i suprug jednom prilikom našli sa ŽS u jednom ugostiteljskom objektu te da su tada dogovarali i gledali koji su to uvjeti krediti u Wustenroth stambenoj štedionici u kojoj je radila JS te da su sve naredne komunikacije išle preko e mail te je svu dokumentaciju koja je bila potreban dostavila istoj putem e maila. U samoj stambenoj štedionici nije bila niti je upoznala JSĐ, prvi susret s njom je bio putem telefona kada ju je ista nazvala 26.3.2020.g

6.2. Na daljnji upit navela je da je kontakt sa ŽS imala u 5 mjesecu 2018.g. kada su se ona i suprug našli sa istom u ugostiteljskom objektu. Razlog je bio taj što je suprug bio klijent navedene Wustenroth štedionice te su smatrali da bi mogao dobiti dobre uvjete kredita s obzirom da u istoj štedi. Zajednički su odrađivali sve pa tako s obzirom da je ona imala scaner i dosta vremena suprug je rekao neka ona pošalje sa svog e maila dokumentaciju koja je potrebna što je i učinila. Međutim kada ju se pita na koji način i kada je dala svoj broj mobitela toga se ne može sjetiti te sve što kaže bi bilo samo nagađanje.

6.3. Na daljnji upit navela je da ne zna da li je ikad ispunjavala bilo kakav obrazac, zna samo da se našla sa ŽS , da su tada razgovarali samo o ponudi za kredit i to je bio isključivo razlog zbog kojeg se obratila Wustenroth stambenoj štedionici bio je zbog kredita i iz tog razloga je i putem e maila dostavila dokumentaciju a navedenu dokumentaciju je dostavila da bi isti mogli napraviti ponudu za kredit. Navedenog dana ne sjeća se ali misli da nije ispunjavala nikakav obrazac kad se srela s ŽS niti da je išta potpisivala.

6.4. Na daljnji upit navela je da 2020.g kada ju je okrivljena nazvala ista joj je predlagala stambeni kredit te joj je izričito rekla da nije zainteresirana, te kada je ista pitala da li zna da bi netko drugi bio zainteresiran također je rekla da nitko kojeg ona poznaje nije zainteresiran te je htjela privesti razgovor kraju.

6.5. Na daljnji upit navela je da koliko se sjeća ona je prema Wustenroth stambenoj štedionici poslala samo jedan e mail , ne zna da li je isti bio upućen samo na stambenu štedionicu ili je to bio e mail od JS. U navedenom mailu je dostavila dokumentaciju i to presliku osobne iskaznice od nje i supruga te obrazac od plaće za godinu dana unatrag od nje i supruga od naših poslodavaca.

6.6. Na daljnji upit navela je da je telefonski kontaktirala sa JS nakon što je ista zaprimila njezinu dokumentaciju javila joj se i rekla da je razgovarala sa svojom nadređenom kako je to ona shvatila da je to šefica u Wustenroth stambenoj štedionici u Viškovu te joj je ista tada rekla da će odobriti kredit te pod kojim uvjetima, međutim to se ništa nije realiziralo s istom je bila otvorena u razgovoru te joj je rekla da su dobili bolju ponudu, da će istu prihvatiti te joj je također rekla i gdje su našli kuću koju će kupiti sve to se je odvijalo u svibnju i lipnju 2018.g.

6.7. Na daljnji upit navela je da broj njezinog mobitela na kojeg ju je nazvala okrivljena je bio i njezin privatni i poslovni broj mobitela te se do istog lako moglo doći u telefonskom imeniku, na društvenim mrežama bez da ju je okrivljena poznavala.

6.8. Na daljnji upit navela je da je i njoj bilo nelogično zašto joj okrivljena nudi stambeni kredit iako je znala da je kupila nekretninu i da je realizirala kredit. Međutim ista ju je tada pitala da li možda netko od njezin klijenata kojima nudi knjigovodstvene usluge zainteresiran za kupnju s obzirom da je to bilo vrijeme korone, da će nekretnine biti povoljnije kao i kamate na kredite.

6.9. Na daljnji upit navela je da JSĐ nije nikad vidjela niti ju je poznavala te ona samo govori ono što je taj dan čula u telefonskom kontaktu s istom kada joj se ista predstavila i kad joj je ista ponudila krediti u Dogma kreditima po povoljnijim uvjetima. Iz kojeg razloga ju je ista nazvala i zašto joj je nudila stambeni krediti iako kako je navela u tom razgovoru ista je znala da je kupila kuću i gdje i da je realizirala kredit ona to ne zna.

6.10 .Na daljnji upit navela je nakon tog razgovora bila je jako uzrujana da netko ima sve te njezine podatke i od supruga, te je odmah nazvala JS jer joj je u tom razgovoru rečeno da je ona dala kontakt međutim nitko joj se nije javljao pa je nazvala Wustenroth stambenu štedionicu gdje joj se također nitko nije javljao jer su radili skraćeno radi pandemije kako je smatrala da mora nešto učiniti tada je u mailu navela sve što se desilo i poslala u Wustenroth stambenu štedionicu. Nakon čega ju je iz navedene štedionice nazvala osoba za zaštitu osobnih podataka i tada joj je isti dao podatke odnosno da je TS radila kod njih da će oni sve to prijaviti policiji i da su svi njezini podaci izbrisani.

6.11. Ne potražuje imovinsko pravni zahtjev, u ovom postupku se ne smatra oštećenom nego svjedokom i nakon ovog nije imala nikakvih neugodnosti da bi netko koristio njezine podatke.

7. Svjedokinja RS saslušana na ODO Rijeka 8.9.2020.g navela je da su ona i suprug u prvoj polovici 2018.g. započeli sa traženjem povoljnog kredita kod stambenih štedionica i banaka zbog kupnje kuće. Iz tog razloga su se obratili Wustenroth stambenu štedionicu gđi PS. Ona je istoj putem e-maila dostavila svu materijalnu dokumentaciju i to kopiju osobnih iskaznica od nje i supruga i njihove osobne dohotke u prethodnoj godini. Pošto joj gđa. JS nije mogla ponuditi bolje uvjete od drugih banaka, zahvalila joj se i nisu uzeli kredit od istih. Dva mjeseca nakon posljednjeg razgovora sa PS negdje u osmom mjesecu 2018.g. PS ju je nazvala i ona joj je tom prilikom rekla da su kupili kuću u okolici Matulja i da su kredit dobili u drugoj banci, ali se ne sjeća da li joj je izričito rekla ime banke. Nakon toga razgovora za nju je stvar sa tom stambenom štedionicom bila završena i više se nije čula sa nikim od njenih djelatnika.

7.1. Dana 26.ožujka 2020 negdje iza 15,00 sati na njezin broj mobitela [broj telefona] nazvala ju je gđa TS sa broja telefona [broj telefona] i rekla da je njezin broj mobitela dobila od gđa PS iz Wustenroth stambenu štedionicu. U prvi mah je pomislila da je gospođa zove zbog knjigovodstvenih usluga koje njezin servis „knjigovodstvo Aktiva“ d.o.o. Ružići nudi, međutim gospođa je rekla da ju zove kako bi joj ponudila kredit po povlaštenim uvjetima te da zove iz „Dogma krediti“. Nakon toga joj je ponudila stambene kredite, a ona joj je rekla da joj takav kredit ne treba jer da je riješila stambeno pitanje. Međutim, usprkos tome gospođa je nastavila nuditi kredite i govoriti o kreditnim uvjetima govoreći joj da su povezani sa „Dogma nekretnine“ i da imaju povlaštene uvjete PBZ. Ponovila joj je da je kupila kuću, a gospođa CSĐ joj je rekla da to zna, dodajući i da zna i to da je kuću kupila u okolici Matulja. Pitala ju je odakle joj ta saznanja, a ona je rekla da joj je rekla gđa JS iz Wustenroth stambene štedionice. Tada joj se stvorila sumnja i pitala je gđa CSĐ zašto ju zove, ona joj je odgovorila da ju zove kako bi joj ponudila stambeni kredit i da ona ima njezin zahtjev koje je ona uputila Wustenroth stambenoj štedionici. Tada joj je rekla da li je svjesna da na taj način krši zakon i da ona nije dala dozvolu stambenoj štedionici da njezine osobne podatke prosljeđuju drugim osobama. Tada ju je CSĐ pitala da li je ljuta, a ona joj je rekla da nije stvar ljutnje, već kršenje njezin zakonskih prava. Nakon toga joj je CSĐ dodala da ona ima sada zahtjeve za kredit i drugih osoba iz Wustenroth stambene štedionice i da ih ona sada redom zove. Tako je razgovor završio, s time da je ona tada nije pitala da li je ona u posjedu privitka koji je ona dostavila uz zahtjev putem e-maila.

7.2. Odmah nakon razgovora nazvala je Wustenroth stambenu štedionicu gdje tog dana nije nikoga uspjela dobiti zbog situacije sa pandemijom štedionica je radila do 14,00 sati svakog dana. Nakon toga nazvala je Agenciju za zaštitu podatka kako bi je uputili što joj je slijedeće činiti te su je isti uputili da im dostavi -e-mail sa svojom izjavom o tijeku telefonskog razgovora, tako je i učinila i slijedećeg dana im dostavila takav e-mail , kao i istodobno i Wustenroth stambenoj štedionici.

Nakon toga joj se telefonski javio službenik za zaštitu osobnih podataka u Wustenroth stambenoj štedionici koji joj je rekao da je gđa TS bila njihova zaposlenica, zahvalio joj je na prijavi te naveo da će provesti daljnji postupak u svezi s tim. Također su joj naveli da njezinih osobnih podataka u štedionici veiše nema u nikakvom obliku, a što su kasnije potvrdili u emailu koji joj je upućen dana 1. travnja 2020.

7.3. Na daljnji upit navela je da TS prilikom spornog telefonskog razgovora nije ni na koji način tražila od nje da joj svojim klijentima preporuči kredite „Dogma krediti“

7.4. Sjeća se da je TS spomenula na početku razgovora kada je shvatila da joj nudi stambeni kredit, a da bi njoj eventualno bili zanimljivi krediti za obrtna sredstva, jer ona ima knjigovodstveni servis, ali se ne može sjetiti da li joj je rekla da je odustala od stambenog kredita kod Wustenroth stambenu štedionicu.

7.5. Misli da joj je TS tijekom telefonskog razgovora rekla da je prije radila u navedenoj stambenoj štedionici, a da sada radi u „kreditima“

Nadalje je navela da je sa gđa JS se našla u Čavlima u jednom kafiću, a obzirom da je njezin suprug J imao stambenu štednju u toj štedionici, time da ona nije nikada fizički bila u poslovnici štedionice u Viškovu gdje je radila gđa JS. Nikada nije upoznala fizički JSĐ

8. Svjedok RS saslušana na raspravi u cijelosti je ostala kod svog iskaza kojeg je dala na ODO Rijeka jer se tada puno više toga sjećala nego danas tako i kada joj se predočava da je na ODO Rijeka navela da je mail uputila i agenciji za zaštitu podataka ona navodi da ostaje kod toga jer se ona danas toga više ne može sjetiti.

8.1. Nadalje navela je da je TS kada ju je nazvala u telefonskom kontaktu rekla da je radila u Wustenroth stambenoj štedionici, da joj je njezine podatke dala gđa. JS te da sada radi u Dogma kreditima.

8.2. Nadalje navela je da mail je bio u 5 mjesecu 2018,g a daljnji razgovori da su se vodili kasnije ali kada joj se predočava da je navela da je posljednji razgovor sa PS imala u 8 mjesecu 2018.g navela je da ostaje kod toga iskaza jer se danas radi proteka vremena ne može sjetiti kada je bio zadnji razgovor sa ŽS.

8.4. Na daljnji upit navela je da kada joj se predočava iskaz gdje je navela da TS prilikom spornog telefonskog razgovora nije ni na koji način tražila od nje da je preporuči svojim klijentima da i danas ostaje kod tog iskaza jer ista nije tražila nikakvu preporuku nego je nudila povoljnije uvjete kredita s obzirom na to da je bila pandemija te da će biti povoljnije kamate na krediti i povoljnije cijene nekretnina. Ona je tada istoj rekla da bi ju eventualno zanimali krediti za obrtna sredstva s obzirom da je imala knjigovodstveni servis ali ista je rekla da se time ne bavi.

9. Svjedok JS saslušana na raspravi navela je da ostaje kod svog iskaza osim što je navela da je od prosinca 2016.g radila u navedenoj stambenoj štedionici ali sa ugovorom o djelu a tek od 1.4.2017.g se zaposlila u navedenoj štedionici. Nadalje navodi da joj je neposredna nadređena CSĐ bila tek od listopada 2019.g kad je prešala raditi u ured u Rijeci. Posebno navodi da ima status umirovljenika ali da i dalje radi u Wustenroth štedionici i to temeljem isto ugovora o djelu.

9.1. Na daljnji upit navela je da je FSĐ otišla iz navedene štedionice u proljeće 2020.g

9.2. Na daljnji upit navela je da u poslovanju štedionice oni imaju portfelj svaki savjetnik u koji se unosi klijent. Odnosno postoji u kompjuteru program Klijent i svaki savjetnik može samo vidjeti podatke vezane za njegov portefelj. Osoba stječe status klijenta tek u času kada sklopi određeni pravni posao sa štedionicom, ugovor o kreditu i slično. Naime kada osoba dođe u štedionicu ona tada zajedno sa savjetnikom popunjava zahtjev za sklapanje ugovora kojeg oni onda dostavljaju u centralu u Zagrebu koji odlučuje o navedenim zahtjevima te kada je isti zahtjev odobren tada oni u kompjuteru mogu otvoriti navedenu osobu u programu Klijent i to samo onaj savjetnik kojem to dođe u njegov portfelj. U tom programu zabilježeni brojevi telefona i e mailovi klijenata.

9.2. Nadalje navodi da je okrivljena imala pristup programu klijent i to onima referentima kojima je ona bila nadređena.

9.3. Nadalje navodi da također brojevi telefona i mailovi su sadržani u zahtjevu za sklapanje ugovora koje šalju u Zagreb.

9.4. Na daljnji upit navela je da njezina nadređena TS nije imala uvid u podnesene zahtjeve koji se tiču stambene štednje ali je kontrolirala zahtjeve koji se tiču stambenih kredita. Dodaje posebno da je ona tada tek počinjala raditi te da nije imala dopuštenje i samostalnost koja se tiče stambenih kredita koje je tražila gospođa RS.

9.5. Na daljnji upit navela je da su oni u poslovnici imali radnu obvezu da na kraju tjedna šalju izvještaj i to za sve održane sastanke u tom tjednu također ime i prezime telefon i e mail osobe s kojima su taj tjedan održali sastanke te što je od toga realizirano. Taj izvještaj je slala okrivljenoj.

9.6. Na daljnji upit navela je da gospođa RS nije popunila nikakav zahtjev koji bi trebao ići prema Zagrebu odnosno ista nije ništa popunjavala.

9.7. Na daljnji upit navela je da nakon što je RS došla u poslovnicu u Matuljima da je ona od svoje nadređene okrivljene dobila zadatak da sa istima održi sastanak odnosno sa gospođom RS i njezinim suprugom što je i učinila, te je gospođa RS putem e maila poslala platne liste dok nikakav zahtjev nisu popunjavali s obzirom da isti nisu bili našli nekretninu koju bi kupili. Također zna da je istu nazvala nakon nekog vremena te da ju je obavijestila da su kupili nekretninu kreditom koji su dobili kod Erste banke. Nakon toga se s istom nije čula.

9.8. Na daljnji upit navela je da su oni u svom poslovanju koristili svoje privatne mobitele dok im je na vizit karticama bio naveden i broj ureda i privatnog mobitela.

9.9. Na daljnji upit navela je da su oni dok postupaju sa osobnim podacima dobili naputak od središnjice i to prije stupanja na snagu GDPR da se svi osobni podaci moraju ukloniti, da ništa ne smije bit na stolu te im je bilo rečeno da će se poslati ekipa iz Zagreba koja će uzeti registre koji sadržavaju osobne podatke a što su isti i učinili te su im oni i pripremili navedene registratore.

9.10.Nadalje navela je da kad bi netko ušao u poslovnicu nije mogao vidjeti osobne podatke o tome se vodilo računa i pažljivo postupalo.

9.11. Na daljnji upit navela je da što se tiče podataka od RS da su isti bili u e mailu međutim u trenutku stupanja GDPR svi ti podatci su brisani.

9.12. Na daljnji upit navela je da podatke koje je imala od stranaka koje ne bi došle još do zahtjeva za sklapanje ugovora imala na e mailu te bi njihove podatke kako je već navela po izvješću- tjednom dostavljala nadređenoj VS a stupanjem na snagu GDPR-a iste je brisala a kako je bila politika prije toga ne zna jer ona je tada počinjala raditi odnosno nije imala niti jednu osobu jer nije imala ovlaštenje i nije to radila do tada jer je za to trebalo položiti ispit.

10. Svjedok JS saslušana na ODO u Rijeci navela je da je zaposlena

u Wustenroth stambenoj štedionici od prosinca 2016.g. na radnom mjestu financijskog savjetnika, a fizički je posao obavljala u poslovnici u Matuljima, a od listopada 2019.g. radi u poslovnici u gradu, u uredu u Rijeci. Njezina neposredno nadređena bila je FSĐ kao voditeljica poslovnice u Matuljima.

10.1. Sjeća se da su jednog dana u poslovnicu u Matuljima došli RS i njezin suprug. Ne zna da li je u poslovnici tada bila FSĐ ali zna da joj je upravo FSĐ rekla da primi RS i njenog supruga jer traže stambeni kredit. Njih dvoje su došli na informativni razgovor o uvjetima stambenog kreditiranja. Ona je raspolagala sa telefonskim brojem RS ali se ne može sjetiti da li je taj broj dobila od RS ili ga joj je dala gđa FSĐ. Telefonski je nazvala RS i dogovorili su sastanak u Čavlima. Sastali su se u kafiću gdje su bili ona, RS i njezin suprug i na tom sastanku ona ih je prvi put obavijestila o uvjetima njihovog stambenog kreditiranja. Nejasno joj je ostalo u sjećanju da li je prilikom prvog njihovog dolaska u poslovnicu u Matuljima nešto govorila o uvjetima kreditiranja, ali očigledno nije jer se sjeća da je tek u Čavlima prvi put govorila o tome. Nakon sastanka njoj je gđa RS dostavila putem e-maila platne liste za supruga i nju i preslike osobnih iskaznica. Kako u tome trenutku nisu još imali konkretnu nekretninu koju žele kupiti, ostale podatke joj gđa RS nije poslala. Sjeća se da su kupovali obiteljsku kuću sa velikom okućnicom, ali se sada ne sjeća koliki su iznos kredita tražili. Gđa RS nije formalno ispunila nikakav zahtjev za ishodovanje kredita. Ona je u poslovnici izračunala kreditnu sposobnost, a nakon toga je nazvala gđa RS i napisala joj e-mail i na taj način ju je izvijestila o iznosu kredita koji su joj mogli ponuditi. Sjeća se da joj je tijekom razgovora gđa RS rekla da njen suprug preferira Erste banku, a znam da niti gđa RS niti njen suprug nisu bili klijenti njihove poslovnice. Gđu. RS je u telefonskom razgovoru izvijestila o iznosu kredita koji može podići kao i instrumentima osiguranja vraćanja kredita te ju je zamolila da joj se povratno javi. Kako joj se ista nije javljala, ona ju je protekom nekog određenog razdoblja, ne može se sjetiti kada, nazvala i RS ju je obavijestila da je suprug digao krediti kod Erste banke gdje je njen suprug klijent. Nakon toga gđa RS nije čula. Samo ju je jednom kontaktirala na njezin broj negdje tijekom ožujka 2020 u doba pandemije ali je poziv propustila te joj se naknadno nije javila. Sijedeći dan je dobila službeni e-mail od svoje direktorice gđe. C da napiše očitovanje o predstavci RS

10.2. Nadalje navodi da u poslovnici u Matuljima gdje je radila sa gđa FSĐ nije bilo zasebnih prostorija odnosno svi su skupa radili u istom prostoru koji se sastojao od tri jedinice odnosno tri radna stola s kompjuterima. Nitko nije mogao ući u njezin kompjuter pa tako ni gđa FSĐ. Svakog dana dolaskom na posao ulazi u poslovnicu sa svojom poslovnom iskaznicom koju svaki djelatnik njihove štedionice ima, a njome otvara kompjuter sa svojim pinom i lozinkom koji se redovito ažuriraju. U poslovnici je počela raditi 2016 i cijelo vrijeme joj je bila nadređena gđa FSĐ, o svi poslovnim događajima bila je dužna izvijestiti svoju voditeljicu. Također joj je ona dostavljala zahtjeve građana i drugih osoba za ishodovanje kredita, ali zbog proteka vremena ona sada stvarno ne zna konkretno od koga je dobila informaciju da gđa RS traži kredit. Za vrijeme dok su radile gđa FSĐ kao voditeljica nije fizički odrađivala poslove kreditiranja građana već je samo vršila raspoređivanje kreditnih predmeta prema savjetnicima, a njih je u njezinom timu bilo više osoba jer su u Matuljima je bial samo ona ali je ona u timu imala i kolegice iz Rijeke.

10.3. Nakon odlaska HS dijelove njezinih poslova dobila je u svoje zaduženje pa je tako dobila i isteke dospjelih štednji građana. Kad je nazivala te ljude kako bi ih izvijestila kako im je štednja istekla, u nekoliko navrata su joj poneki rekli da ih je nazivala gđa HS te ih izvijestila da im ističe štednja, a isto tako im nudila usluge svog novog poslodavca. Nakon što je TS Otišla u firmu Dogma, poznato joj je također da je gđa TS nazvala njezinog nećaka NS te mu je također kao bivšem klijentu njihove štedionice nudila usluge svog novog poslodavca. Također je obavijestila svog poslodavca dana 11.3. 2020. o njihovom nezadovoljnom klijentu koji joj se došao požaliti da ga je gđa TS, nakon što je već dala otkaz, zvala i nudila mu usluge svog novog poslodavca. Klijent je bio ljut jer je gđa TS baratala njegovim osobnim podacima koje je on dao samo njihovoj štedionici.

Inače svaki financijski savjetnik u njihovoj štedionici ima tzv. portfelj u kojem se nalaze svi osobni kontakt podaci za njihove klijente. Pretpostavlja da je gđa TS imala u svom portfelju podatke o svim klijentima unutar svog tima, međutim u odnosu na RS njeni podaci nisu bili u ničijem portfelju obzirom da ona nije bila klijent štedionice. Također napominje da je gđa TS prilikom odlaska njoj i kolegici DS glasno objavila da će kada pređe kod novog poslodavca kontaktirati sve klijente njihove štedionice kako bi im ponudila usluge Dogme.

11. Svjedok ES saslušan naveo je da je predsjednik uprave TD Wustenroth stambene štedionice d.d. Zagreb a to je bio i u inkriminirano vrijeme tako da je kao predsjednik uprave upoznat sa navedenim događajem. FSĐ bila je zaposlenica njihove štedionice sa uredom u Rijeci te je ista prekinula sporazumno radni odnos, a nakon toga u njihovoj štedionici zaprimili su podnesak RS odnosno zahtjev da su joj zlouporabljeni osobni podaci te je ista tražila da se na to očituju. S obzirom na zaprimljeni zahtjev o istome su izvijestili nadležne institucije i to Hrvatsku narodnu banku te agenciju za zaštitu osobni podataka a također su proveli i internu istragu zaštite osobni podataka RS odnosno da je negdje kod njih došlo do propusta. Naime gospođa RS nije bila komitent njihove štedionice. Nakon provedene interne istrage utvrdili su da je do propusta došlo od strane njihove bivše zaposlenice FSĐ te su istoj poslali podnesak u kojem su je upozorili na navedeni propust te da ne koristi podatke njihovih klijenata odnosno da ne krši propise o zaštiti osobnih podataka. Navodi da cijeli postupak utvrđivanja činjenica i komunikaciju sa institucijama je obavljao njihov zaposlenik ĐS koji je u to vrijeme obavljao poslove službenika za zaštitu osobnih podataka.

11.1. Na daljnji upit naveo je da svi njihovi zaposlenici i to sa ugovorom o radu su obvezani da moraju čuvati tajne o osobnim podacima njihovih klijenata i osoba s kojim su kontaktirali u vezi sa radom i to za vrijeme trajanja ugovora o radu i nakon prestanka ugovora o radu. Provedenom internom kontrolom je utvrđeno da RS nije bila njihov klijent da je ista bila samo obavila informativni razgovor u njihovoj štedionici u uredu u Rijeci te da su svi njezini podaci kada se provodila kontrola bili izbrisani iz njihovog sustava.

11.2. Na daljnji upit naveo je u ugovoru o radu čl.9 je regulirano čuvanje informacija i podataka isto je bilo regulirano i prije stupanja na snagu GDPR-a zakonom o bankama i drugim zakonima a nakon stupanja GDPR-a isto je samo još postroženo te se na isto posebno pazi.

11.3. Na daljnji upit naveo je da smatra da se navedena odredba odnosi i u ovoj situaciji iako RS nije bila komitent njihove štedionice iz razloga jer su svi njihovi radnici upoznati sa zakonom o zaštiti osobnih podataka te za bilo kakve podatke koje su saznali u vezi sa radom i iz rada ne mogu koristiti, te se kod njih provode i interne revizije a isto tako i nadležne institucije mogu provesti kontrolu nad njihovim radom pa tako i na provođenje GDPR-a odnosno postupanja po istom.

11.4. Na daljnji upit naveo je da se klijent štedionice postaje u trenutku kad se potpiše ugovor bilo o štednji, kreditu ili se sklopi neki drugi pravni posao.

11.5. Na daljnji upit naveo je da osobne podatke potencijalnih klijenata brišu na način da se isti brišu iz sustava kad shvate da isti više nije zainteresiran za sklapanje nekakvog ugovora ili nakon proteka određenog vremena sukladno propisima dok u ovom slučaju se i sama RS javila da je to realizirala u drugoj banci te osobne podatke briše osoba koja ih je prikupila odnosno i njezina nadređena osoba odnosno svi oni koji imaju te podatke i koji su to dužni učiniti sukladno GDPR-u.

11.6. Na daljnji upit naveo je da nema neposredna saznanja o navedenom događaju nego je upoznat sa cijelim događajem i informacijama koje su prikupili prilikom utvrđivanja činjenica i nadzora na navedenim osobnim podacima RS tako da je ono što je njemu poznato to je da je RS bila u direktnom kontaktu sa ŽS međutim saslušavanjem ŽS ista je opovrgla da bi okrivljena od nje dobila te podatke te su provodeći svu kontrolu to tako i zaključili odnosno da je okrivljena da tih podataka došla jer je ista bila neposredno nadređena JS.

11.7. Na daljnji upit naveo je da nema osobnih saznanja da li je JS proslijedila podatke optuženoj međutim kako je ista bila njoj nadređena unutar jedne poslovnice iako to nije regulirano internim pravilnicima postoji pravilo da se te informacije razmjenjuju a u interesu kako bi se obavio posao.

12. Svjedok ČS saslušan naveo je da je od 2007.g u mirovini međutim kako je bio dobio ponudu od Stambene štedionice 2013.g mirovinu je stavio u mirovanje te je u Wustenroth štedionici bio zaposlen od 01.5.2013.g. do 01.11.2019.g. i to je radio na poslovima regionalnog menadžera za regiju Istarsku i Primorsko goransku županiju. Što se tiče RS istu nije nikada upoznao niti je u svom radu zaprimio kakav mail od iste . O navedenom događaj zna po pričanju FSĐ koja mu je jednom prilikom rekla da li zna što se dogodilo da ju je nazvala jedna ženska osoba iz knjigovodstva i napala je da je uzela njezine osobne podatke.

12.1. Na daljnji upit naveo je da je način poslovanja u poslovnici u kojoj je radio da je osoba ( klijent) stjecala svojstvo klijenta tek po sklapanju nekog ugovora a od trenutka razgovora pa do sklapanja ugovora oni su smo takve osobe nazivali potencijalnim klijentima. Savjetnici su na razne načine stupali u kontakt sa potencijalnim klijentima a neki su i sami dolazili u ured te bi im tada savjetnik ponudio i neke druge financijske proizvode za koje ti potencijalni klijenti nisu ni znali te se uobičajeno ni ne bi odmah sklapao ugovor jer bi klijentu se ostavilo vremena da vidi sve što se nudi te bi tada savjetniku obično ostavljali svoje podatke i kontakte za sljedeći sastanak. Osobne podatke potencijalnih klijenata savjetnici su čuvali i to je tako išlo sve do kraja 2017.g. kada se počeo uvoditi GPR te su već negdje do zadnjeg kvartala 2017. odnosno 1.10. bilu spremni za uvođenje istog a koji se počeo primjenjivati od 1.1.2018.g. Do tada navedeni osobni podaci potencijalnih klijenata koje je imao savjetnik on bi iste dostavljao svom voditelju a taj voditelj bi onda to prosljeđivao njemu. Naime to je bio način na koji se kontroliralo savjetnike koliko rade i što rade. U 99 % tih dostavljenih osobnih podataka on iste nije niti pogledao. Od 01.1.2018.g. prestalo se sa takvom praksom te su se tada izvješća dostavljala na način koliko je koji savjetnik održao telefonskih razgovora, sastanaka i sl. Nadalje svaki savjetnik je imao i svoj ormarić i jedan ključ u kojem je ostavljao dokumentaciju potencijalnih klijenata. Također je bila nabavljena i rezalica papira u svakom uredu kako bi se navedena dokumentacija mogla uništiti, također je bilo zabranjeno savjetnicima da na stolu drže dokumentaciju klijenata a iz razloga ako neki potencijalni klijent koji bi došao na razgovor ne bi vidio osobne podatke od nekog drugog potencijalnog klijenta.

12.2. Na daljnji upit naveo je da savjetnik je dostavljao ime, prezime potencijalnog klijenta , telefonski broj i e mail do 1.10.2017,g. svom nadređenom a nakon toga razdoblja su se dostavljala izvješća na način npr. 25 poziva, 5 sastanaka i slično. Naime kada su savjetnici dostavljali ime i prezime klijenta i broj telefona u slučaju da je klijent naglasio da ne želi da ga se zove onda bi u takvim izvješćima bilo i napisano ne zvati.

13. Svjedok ĐS, saslušan naveo je da zna radi čega je pozvan, poznato mu je ime okrivljene FSĐ, ali istu osobno ne poznaje. Zna da je u inkriminirano vrijeme obavljao poslove službenika za zaštitu osobnih podataka u Wustenrot stambenoj štedionici u Zagrebu te da je s te pozicije dobio prijavu od RS da je došlo do povrede osobnih podataka te je on morao postupiti po istoj i u roku od 72 sata sastaviti prijavu Agenciji za zaštitu osobnih podataka što je i učinio te su obavljali i druge unutarnje kontrole te pregledavali da li postoji još negdje osobni podaci o prijaviteljici RS. Došli su do saznanja da se ista obratila njihovoj štedionici te da je ista zatražila uvjete za odobrenje kredita, ali ista nije nikad postala klijent njihove štedionice. Nakon što su sve sproveli također su postupili po zakonu te su o istome obavijestili Hrvatsku narodnu banku, a također i novog poslodavca od FSĐ da se ne bi navedeni podaci koristili.

13.1. Na daljnji upit naveo je da je išao na adresu FSĐ te je ista i zaprimila navedeni dopis.

13.2. Na daljnji upit naveo je da oni nisu odlučivali niti zaključivali o ničijoj odgovornosti nego s obzirom da se radi o zaštititi osobnih podataka što je vrlo osjetljiv resurs oni su samo utvrdili da postoji sumnja da je došlo do povrede osobnih podataka te su postupili u skladu opće odredbe čl. 33. izvješća o povredi osobnih podataka iz kojeg razloga su u roku od 72 sata o istome obavijestili nadležne institucije s obzirom da navedena odredba navodi da ukoliko se ne postupi po navedenom da će odgovorna osoba odgovarati i sa novčanom kaznom.

13.4. Na daljnji upit naveo je da se govorilo o uzimanju osobnih podataka RS, a isto se je utvrdilo da je navedena kako se je obratila u stambenu štedionicu radi sklapanja kredita dala svoje osobne podatke, ista nije sklopila kredit niti je postala klijent štedionice, a njezini osobni podaci su iskorišteni na drugom radnom mjestu u drugoj pravnoj osobi kojoj se RS nije obraćala, a iz kojeg se je upravo i obratila njihovoj štedionici gdje je dala svoje podatke, a zbog čega su oni postupili po protokolu.

13.5. Na daljnji upit naveo je da koliko mu je poznato osobni podaci koji su korišteni je ime i prezime oštećene RS te njezin kontakt odnosno broj telefona.

13.6. Na daljnji upit naveo je da kada ga se pita na koji način su bili pohranjeni odnosno čuvani osobni podaci RS naveo je da da je to bilo u uredu Rijeka, Matulji dok njezini podaci nisu bili u sustavu, oni su sustav pretražili, a kako ista nije bila klijent štedionice navedeni podaci ne ulaze u sustav te je moguće da je ista dala podatke u Matuljima dok ne može reći kako su oni tamo bili pohranili.

13.7. Nadalje naveo je da kada su provodili internu kontrolu da su kontaktirali i sa kolegicom JS koja je radila na radnom mjestu u Matuljima i koja je tada navela da su podaci o prijaviteljici odnosno RS uništeni odnosno da ih je ona sama uništila u rezaču dok isti nisu postojali u računalu.

13.8. Na daljnji upit naveo je da osobni podaci koji su pohranjeni u računalu pohranjuju se u više aplikacija, ali tu se unose samo klijenti koji ulaze u sustav odnosno koji su sklopili ugovor. Također može se desiti da klijent ostavi svoje osobne podatke iako nije sklopio ugovor samo za marketinške aktivnosti štedionice, ali tada mora biti izričito iskazana privola klijenta te se to posebno naznačuje u sustavu i to se koristi samo za aktivnosti štedionice, ti podaci ne mogu izaći izvan da bi ih netko drugi mogao koristiti i to se provjerava u određenim rokovima i briše. Međutim u konkretnom slučaju osobni podaci RS nisu ni ušli u sustav odnosno nisu ni bili pohranjeni u računalu niti u jednoj aplikaciji.

13.9. Na daljnji upit naveo je da podaci od RS nisu bili pohranjeni u računalu ni izvan aplikacije obzirom da je informatička služba pregledala računalo te isti nisu pronađeni, također su pregledane i prepiske mail-ova te ni tamo nije bili osobnih podataka RS. Posebno navodi da nije informatičar, da je to odradila informatička služba štedionice te da je samo zaprimio takav podatak.

13.10. Na daljnji upit naveo je da ukoliko klijent dođe u štedionicu radi podizanja kredita te pri tom njegovi osobni podaci se upišu u računalo u principu u sustav međutim ukoliko klijent nije ostvario svoj glavni interes odnosno realizirao kredit nema svrhe da se ti podaci dalje obrađuju te se oni brišu. U periodu dok su ti podaci u računalu svatko može uzeti te podatke tko ima šifru i ovlaštenje na datom računalu, ali sve se kontrolira, nema privatnosti na računalu.

13.11.Na daljnji upit naveo je da njemu u ovom predmetu jedino što je poznato je prijava oštećenice i postupanje po istome.

13.12. Na daljnji upit naveo je da je agencija za zaštitu osobnih podataka provela nadzor nad njihovom štedionicom u vezi organizacijskih i tehničkih mjera i internih pravilnika te nisu utvrđeni nikakvi propusti od strane štedionice. Nadalje navodi da kad se prijavi agenciji da ista provodi kontrolu nad pravnim osobama u ovom slučaju nad stambenoj štedionici, a ne na fizičkim osobama.

13.13. Na daljnji upit naveo je da dok je okrivljena radila u njihovoj štedionici da je ista bila obvezana na zaštitu osobnih podataka i to ugovorom o radu, pravilniku o radu, internim pravilniku te etičkom kodeksu.

13.14. Na daljnji upit naveo je da opća uredba o osobnim podacima prije svega obavezuju pravnu osobu, štedionicu te je normalno da i zaposlenici moraju postupati u skladu sa istom, a čije odredbe su razrađene u internim pravilnicima koju mora poštivati svaki zaposlenik.

13.15. Na daljnji upit naveo je da kada ga se pita da li je negdje propisano na koji način se barata sa osobnim podacima od trenutka kada netko zatraži kredit do trenutka kada isti postaje klijent štedionice navodi da je isto propisano na njihovoj internet stranici pod nazivom Informacije o zaštiti privatnosti objavljeni su sve informacije koje trebaju imati ispitanici sukladno općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka pa između ostaloga imaju svrhe obrade osobnih podataka, pravne osnove za obradu podataka itd.

13.16. Na daljnji upit naveo je da ne zna kada je gospođa JS uništila osobne podatke RS u rezaču, on je samo obaviješten da ih je ista uništila.

14. Iz ugovora o radu od 27.12.2016. 21.07.2017, 19,12.2018 i 5.12.2019. proizlazi da je okrivljena iste zaključila sa Wustenroth stambenom štedionicom za obavljanje poslova T financijskog eksperta u okviru poslovnog područja regije Istre i Rijeke u okviru regije južna Hrvatska- odjel prodaje i marketinga na određeno vrijeme a koji ugovor je prestao važiti dana 04.02.2020.g. jer je radnici prestao poslovni odnos u Štedionici temeljem Sporazuma o prestanku ugovora o radu

15. Iz maila ( list 33 spisa) proizlazi da je isti uputio ĐS iz Stambene štedionice RS u kojem navodi da su izvršili detaljnu provjeru i utvrdili da Štedionica u svom sustavu nema njezine osobne podatke niti iste podatke obrađuju na bilo koji način.

16. Iz fotografija zaslona kompjutera (list 43, 151-153), e- Registar „NE ZOVI“ vidljivo je da se na portalu Companywall iz 2020 nalazi broj RS kao službeni broj njezinog knjigovodstvenog servisa, kao i na Burzi te da se njen broj ne nalazi u „registru NE ZOVI“

17. Iz Nadzora nad provedbom uredbe EU 216/679, KLASA 042-03/20-01/29, URBROJ: 567-12/07-20-02 od 1. travnja 2020.g (list 115-116 spisa)proizlazi da Agencija za zaštitu osobnih podataka od Wustenrot stambene štedionice traži da dostave podatke i relavantnu dokumentaciju u svezi s prijavljivanja povrede podataka

18. Vizit karta optužene proizlazi da se na istoj nalazi privatni broj mobitela optužene, a na vizit karti od JS nalazi se njezin privatni broj mobitela.

19. Iz preslika sa Burza.com vidljivo je gdje CS oglašava svoj broj mobitela (list 124 spisa), vizitke R na kojem je broj mobitela i telefona na ime TS i FSĐ ( list 125-127 spisa)preslika mobitela TS iz koje je vidljivo da ista zaprima pozive i poruke od Wustenroth stambenen štedionice (list 128-145 spisa)

20. Naposljetku je izvršen uvid u izvadak iz kaznene evidencije (list 154-155 i 168-169 spisa) iz koje proizlazi da optuženica nije osuđivana osoba.

21. Analizirajući obranu optuženice, kao i sve rezultate provedenog dokaznog postupka, po stavu ovog suda nije dokazano da je optužena počinila kazneno djelo iz članka 146. stavak 1. KZ/11.

22. Nije sporno da je optuženica ranije bila zaposlenica Wustenroth stambene štedionice d.d. Zagreb, koje se trgovačko društvo bavi plasmanom stambenih kredita, a što proizlazi iz ugovora o radu, kao i da je optuženica u inkriminirano vrijeme bila zaposlenica TD Dogma kapital d.o.o. Rijeka zadužena između ostaloga za plasman stambenih kredita.

23. Nije sporno da je optuženica u inkriminirano vrijeme nazvala oštećenicu i u tom telefonskom razgovoru koji je uslijedio , ponudila joj između ostalog i stambeni kredit po povoljnijim uvjetima.

24. Sporno je da li je optuženica u vrijeme događaja protuzakonito iskoristila osobne podatke oštećenice do kojih je došla na ranijem radnom mjestu kako bi joj ponudila stambeni kredit novog poslodavca.

25. Uvidom u materijalnu dokumentaciju kao i saslušanjem oštećene RS te svjedoka JS, US, SS i FS slijedi da oštećenica nikada nije bila klijent štedionice obzirom da nikada nije podnijela zahtjev za odobrenje kredita, slijedom čega njezini osobni podaci nisu prikupljani niti obrađivani u štedionici.

26. Svjedok JS u svom iskazu potvrđuje da ju je oštećenica kontaktirala raspitujući se za mogućnost dobivanja stambenog kredita, a u vezi sa tim, da se sa njom sastala i da je zaprimila jedan mail sa podacima o plaći oštećenice i njezinog supruga, koju ju nakon što ih je obavijestila o uvjetima kreditiranja više nisu kontaktirali slijedom čega je predmetni mail izbrisala kao i da je dokumentaciju koju je zaprimila od RS uništila.

27. Nadalje iz iskaza oštećenice RS , svjedoka JS pa i iz same obrane optuženice proizlazi da se optuženica ni na koji način niti u jednom trenutku nije došla u kontakt sa tadašnjom voditeljicom poslovnice u Matuljima odnosno optuženicom.

28. Nadalje iz iskaza svjedoka US proizlazi da je provedenom internom kontrolom utvrđeno da RS nije bila njihov klijent da je ista bila samo obavila informativni razgovor u njihovoj štedionici u uredu u Rijeci te da su svi njezini podaci kada se provodila kontrola bili izbrisani iz njihovog sustava.

29. Nadalje iz obrane optuženice proizlazi da nikada nije upoznala RS niti je raspolagala s njezinim osobnim podacima a do broja telefona je došla na način što je otišla na internet i ukucala Company wall te joj se među prvima otvorio knjigovodstveni servis kako je po abecedi Aktiva tada je vidjela broj telefona, adresu i vlasnika iste nakon čega je otišla na registar Ne zovi te vidjela da navedeni broj mobitela nije u istom te je nazvala gospođu RS koja joj se javila te se istoj predstavila te ponudila stambeni kredit.

30. Nadalje, svjedok SS u svom iskazu navodi da je savjetnik svom nadređenom dostavljao ime, prezime potencijalnog klijenta , telefonski broj i e mail do 1.10.2017,g. a nakon toga razdoblja su se dostavljala izvješća na način npr. 25 poziva, 5 sastanaka i slično. Kako se oštećena obratila Wustenroth stambenoj štedionici tijekom 2018.g. to optužena kao voditeljica poslovnice i nadređena JS nije mogla od iste zaprimiti osobne podatke oštećene nego samo podatke o broju odrađenih poziva, sastanaka i slično.

31. Stoga sudac nije prihvatio iskaz oštećene kao vjerodostojan, kada ista navodi da joj je optužena u telefonskom razgovoru rekla da zna u kojoj je banci dobila kredit, pod kojim uvjetima i gdje živi , da ima dosje ispred sebe te da zove sve klijente koji su se obratili u Wustenroth stambenu štedionicu.

32. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka JS, SS, ĐS i ES proizlazi da oštećena RS nije bila klijent štedionice obzirom da nikada nije podnijela zahtjev za odobrenje kredita. Stoga je jasno da osobni podaci oštećenice nisu niti prikupljani ni obrađivani niti korišteni na bilo kakav način protivan Uredbi, odnos čl. 146.st.1 KZ/11.

33. Stoga obrana optuženice nije obeskrijepljena rezultatima provedenog dokaznog postupka. Dakle, obzirom da sudac nije utvrdio da je optužena znajući osobne podatke oštećene RS a koji su joj bili dostupni kao bivšoj zaposlenici TD Wustenroth stambenoj štedionici d.d. Zagreb iste koristila protivno uvjetima određenim u zakonu.

34. Naime, ako je JS koja je obavila razgovor sa oštećenom te uzela njezine podatke, a koje je kako sama navodi iste i uništila jer nije došlo do realizacije kredita te ako je ista postupala kako to u svom iskazu navodi svjedok SS da nakon listopada 2017,g. savjetnici svojim nadređenima dostavljali izvješća na način npr. 25 poziva, 5 sastanaka i slično a kako se oštećena obratila Wustenroth stambenoj štedionici tijekom 2018.g. to optužena kao voditeljica poslovnice i nadređena JS nije mogla od iste zaprimiti osobne podatke oštećene nego samo podatke o broju odrađenih poziva, sastanaka i slično.

35. Nadalje iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da su na vizit kartama i optuženica i JS imale privatni broj mobitela da ih osobe iz Wustenrot štedionice i dalje zovu na privatni broj mobitela kao i da oštećena RS javno objavljuje/oglašava svoj broj mobitela na burzi, Facebooku i sl. Stoga nije dokazano da je optuženica do navedenog broja telefona oštećene RS došla u Wustenroth štedionici obzirom da je navedeni broj objavljen na Internetu i raznim platformama.

36. Posebice, treba uzeti u obzir da sukladno odredbi čl.3.stavak 2. ZKP/08 odnosno načelu „in dubio pro reo“, sve činjenice koje se stavljaju na teret optuženoj moraju biti izvjesno utvrđene i dokazane, a ukoliko se pojavi sumnja u njihovo postojanje ima se smatrati da te činjenice ne postoje odnosno ukoliko se činjenice i okolnosti koje idu u prilog optuženoj ne mogu otkloniti s potpunom izvjesnošću ima se smatrati da takve činjenice postoje.

37. Slijedom iznesenog, cijeneći navedeno načelo, te ocjenjujući, uspoređujući i analizirajući sve provedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, dakle uzimajući u obzir da je optužena kategorički poricala počinjenje kaznenog djela, te je njezin iskaz u cijelosti potkrijepljen iskazom svjedoka SS, koji iskaz je sudac ocijenio kao iskren i logične, dok je sudac iskaz oštećene ocijenio kao nelogičan i neuvjerljiv, prethodno analizirajući sve te iskaze, kao i dokumentaciju koja prileži spisu a posebno da podaci RS nisu prikupljani ni i obrađivani jer ista nije bila klijent štedionice tada ne dolazi do primjene čl.5b Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije br. 2016/679., stoga ovaj sud nije našao dokazanim da bi optužena počinila kazneno djelo iz čl.146.st.1. KZ/11, koje joj se stavlja na teret, dakle da bi protivno uvjetima određenim zakonom, koristila osobne podatke fizičke osobe, dakle sud nije nedvojbeno utvrdio da bi optužena počinila inkriminirano kazneno djelo.

38. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude, te optuženika na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 osloboditi od optužbe.

39. Kako oštećena nije postavila imovinsko pravni zahtjev to sud o istom nije odlučivao.

40. Kako je donijeta oslobađajuća presuda, troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava sukladno članku 149. stavak 1. ZKP/08.

41. Ranije izdani kazneni nalog stavlja se izvan snage, budući je to obvezatno na temelju u izreci navedene zakonske odredbe.

U Rijeci , 15. svibnja 2025. godine

S u t k i n j a:

Anamaria Zubović-Bogosavljev

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a putem ovog suda. Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

DNA:

1. ODO u Rijeci

2. Optužena FSĐ

3. Branitelj Vlado Vladika odvjetnik iz Rijeke

4. Ošt. RS