Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-982/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Biserke Trstenjak- Opačak predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Ljiljane Banac i sutkinje Tatjane Varžić, u pravnoj stvari tužiteljice FGA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Radivoj Mačešić- Biscuoli odvjetnik iz Pule, protiv tuženika AGA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i umješača na strani tuženika FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti ugovora i dr., odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli -Pola, od 30. studenog 2021., poslovni broj P-155/2021-65, u sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika se uvažava kao osnovana, preinačava se presuda Općinskog suda u Puli – Pola, od 30. studenog 2021., poslovni broj P-155/2021-65 i sudi:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi :

"I Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zajmu broj [broj ugovora] sklopljen između tužiteljice FGA iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i tuženika AGA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dana 28. listopada 2011., koji je solemniziran kod javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša iz Pazina, Dinka Trinajstića 2, pod brojem OV-2923/2011 dana 28. listopada 2011. i to u dijelu odredbe čl. 2. u kojem su ugovorili iznos zajma preko iznosa od 8.000,00 kn, odnosno za iznos od 12.500,00 kn sa zateznom kamatom od 7% godišnje kao i odredbe čl. 3. i čl. 6. Ugovora o zajmu koji se odnose na osnivanje založnog prava i upis istoga u zemljišne knjige na stanu tužiteljice.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli da izvrši brisanje svih zemljišnoknjižnih upisa izvršenih temeljem Ugovora o zajmu broj [broj ugovora] i uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije njezine provedbe u zemljišnim knjigama na nekretnini stanu br. 3. u suterenu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,97 m2, koji je stan upisan u [broj poduloška] KPU [adresa] koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.659,04 EUR-a u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zajmu broj [broj ugovora] sklopljen između tužiteljice FGA iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i tuženika AGA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dana 28. listopada 2011., koji je solemniziran kod javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša iz Pazina, F [adresa], pod brojem OV-2923/2011 dana 28. listopada 2011. i to u dijelu odredbe čl. 2. u kojem su ugovorili iznos zajma preko iznosa od 8.000,00 kn, odnosno za iznos od 12.500,00 kn sa zateznom kamatom od 7% godišnje kao i odredbe čl. 3. i čl. 6. Ugovora o zajmu koji se odnose na osnivanje založnog prava i upis istoga u zemljišne knjige na stanu tužiteljice.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli da izvrši brisanje svih zemljišnoknjižnih upisa izvršenih temeljem Ugovora o zajmu broj [broj ugovora] i uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije njezine provedbe u zemljišnim knjigama na nekretnini stanu br. 3. u suterenu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,97 m2, koji je stan upisan u [broj poduloška] KPU [adresa] koji se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II Svaka strana snosi svoje troškove postupka."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom u cijelosti pobija tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak.

2.1. Ističe da je sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. ZPP-a, kao i apsolutnu bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, odnosno presuda u određenim dijelovima nema uopće razloge, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni, dok o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Također, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa samim tim i materijalno pravo pogrešno je primijenjeno. Ističe da je sud pogrešno zaključio da je predmetni ugovor o zajmu zelenaški ugovor pa samim tim i ništetan, obzirom da u predmetnom slučaju nisu ispunjeni kumulativni uvjeti predviđeni čl. 329. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11. , 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23., dalje ZOO), a također da sud nije jasno i logički naveo iz kojih razloga smatra da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen i jedan uvjet predviđen prethodno navedenim člancima Zakona. Ukazuje i na sadržaj odredbe čl. 360. Zakona o obveznim odnosima, te ističe da neispunjenje obveze zajmodavca iz predmetnog ugovora, nije razlog ništetnosti ugovora, već eventualno pretpostavka pod kojom bi tužiteljica mogla zahtijevati ili ispunjenje obveze ili raskid predmetnog ugovora što tužiteljica nikada nije tražila.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP- a). Međutim, prvostupanjski sud, nakon što je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

5.1. Tuženik u žalbi tvrdi da je donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a time što je pobijana presuda konfuzna, proturječna i nelogična te da nedostaje ključan dio obrazloženja i to analiza dokaza te podvođenje činjeničnog supstrata pod materijalno pravo, zbog čega smatra da se presuda ne može ispitati.

5.2. Žalbene tvrdnje tuženika nisu osnovane jer, iako šturo, obrazloženje pobijane presude ipak sadrži razloge o odlučnoj činjenici u odnosu na to je li isplaćen usmeno ugovoreni iznos zajma u odnosu na iznos iz predmetnog Ugovora jer u tom dijelu sud poklanja vjeru tužiteljici, tako da je presudu po žalbi bilo moguće ispitati.

6. I po stavu ovoga suda osnovane su žalbene tvrdnje tuženika da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđene činjenica pogrešno primijenio materijalno pravo, osobito imajući u vidu da prvostupanjski sud nije postupio po uputi ovoga suda iz ukidbenog rješenja poslovni broj Gž-1737/2019-2 od 21. siječnja 2021. i nije raspravio sporna pitanja na koje mu je ukazano, već je u ponovljenom postupku proveo samo jedno ročište na kojem je odbio dokazni prijedlog za ponovnim saslušanjem tužiteljice i uz male izmjene i dodatke kopirao prethodno ukinutu odluku.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice usmjeren na utvrđenje da je ništetan, pa slijedom toga da nema pravni učinak, Ugovor o zajmu broj [broj ugovora] koji je 28. listopada 2011. (dalje Ugovor) sklopljen između tužiteljice kao zajmoprimca i založnog dužnika i tuženika koji je solemniziran kod javnog bilježnika Nataše Jeromela Mauša iz [adresa], pod brojem OV-2923/2011 i to u dijelu odredbe čl. 2. u kojem su ugovorili iznos zajma preko iznosa od 8.000,00 kn, odnosno za iznos od 12.500,00 kn. Naime, tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da od tuženika nije primila iznos od 20.500,00 kn koji iznos je naveden u samom Ugovoru, slijedom čega da se radi o zelenaškom ugovoru opisanom čl. 329. ZOO-a, osnovom koga je tuženik zasnovao založno pravo na njenoj nekretnini, a također da je vrijednost založene nekretnine i korist koju je tuženik imao od spornog ugovora u očitom nesrazmjeru sa onim što se on obvezao dati tužiteljici, obzirom tužiteljica nije ostvarila zajam kako je naznačen u Ugovoru.

7.1. Odlučujući o istaknutom zahtjevu tužiteljice, prvostupanjski sud je isti prihvatio kao osnovan pozivom na odredbu čl. 322. st. 1. ZOO-a, obzirom je zaključio da je ugovor koji je sklopljen između parničnih stranaka, protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu ništetan.

7.2. Naime, prvostupanjski sud je svoju odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva utemeljio isključivo na iskazu tužiteljice i utvrdio kako je tužiteljica trebala novac za legalizaciju, a kako nije mogla dići kredit u banci to je u listu "Butiga" vidjela oglas da tvrtka "Morski leut" posreduje u davanju zajmova pa je otišla do Pazina gdje je sve dogovorila s nekim gospodinom A, koji joj nakon izlaska od javnog bilježnika i ovjere Ugovora umjesto iznosa od 20.500,00 kn predao iznos od 8.000,00 kn, da nije pročitala Ugovor prije potpisivanja, te da je iznos od 7.280,00 kn vratila.

7.3. Istodobno, prvostupanjski sud je utvrdio da "tužiteljica nije dostavila dokaz za svoje tvrdnje da je jedina zaposlena u obitelji, da je bila u teškoj materijalnoj situaciji, a pored toga, prije sklapanja Ugovora tužiteljica i tuženik se nesporno nisu poznavali niti se iz provedenih dokaza može zaključiti da bi tuženik imao ikakva saznanja o okolnostima zbog kojih bi tužiteljica, kako tvrdi, bila prinuđena na sklapanje predmetnog ugovora i da bi se tim okolnostima namjerno okoristio, to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 329 ZOO-a za utvrđenjem ništavosti predmetnog ugovora iz navedenog razloga." ( točka 24. obrazloženja).

7.4. Nakon naprijed navedenog prvostupanjski sud donosi zaključak da iznos od 12.500,00 kn (razlika do ugovorenih 20.500,00 kn) predstavlja unaprijed obračunatu nedopuštenu kamatu koja je suprotna čl. 26. ZOO-a i predstavlja ponašanje suprotno načelu savjesnosti i poštenja te moralu društva.

8. Odluka prvostupanjskog suda nije pravilna niti zakonita, i to stoga što je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je predmetni ugovor o zajmu ništetan kako je to pobliže opisno u točki I. pobijane presude.

8.1. Naime, prema čl. 322. st. 1. ZOO-a, ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje nešto drugo.

8.2. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, ovaj sud smatra da predmetni Ugovor nije protivan Ustav Republike Hrvatske ili prisilnim propisima, niti je navedeni Ugovor po svom sadržaju nemoralan. Ovo stoga što je tužiteljica s tuženikom ugovorila zajam u iznosu od 20.500,00 kn, a okolnost da joj je i ako je na ruke isplaćen manji iznos taj Ugovor ne čini ništetnim .

9. U odnosu na tvrdnje tužiteljice da nije pročitala cjelokupnu dokumentaciju ne dovodi do zaključka da je ugovor ništetan i to stoga što je tužiteljica bila dužna s pažnjom pročitati svu dokumentaciju ponuđenu joj na potpis, a i javni bilježnik joj je objasnio značenje solemniziranog ugovora.

9.1. Naime, iz sadržaja Ugovora o zajmu koji je među parničnim strankama nesporno sklopljen i solemniziran od strane javne bilježnice Nataše Jeromela Mauša iz Pazina, Dinka Trinajstića 2, pod brojem OV-2923/2011, proizlazi da se tuženik obvezao dati tužiteljici zajam u iznosu od 2.739,90 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti od 20.500,00 kn uz godišnju kamatu od 7,00%, a koji zajam se tužiteljica obvezala vratiti do 28.07.213. u 21 mjesečne rate u iznosu od po 139,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti svaka; da je kao sredstvo osiguranja vraćanja zajma ugovoreno založno pravo u korist tuženika a na nekretnini tužiteljice i to stan br.3. u suterenu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika ukupne površine 50,97 m2 u okviru stambene zgrade u [adresa] sagrađene na kčbr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i upisne u zk. ul. [broj ZK uloška], da je ugovoreno da je tužiteljica suglasna da tuženik može temeljem tog ugovora neposredno tražiti prisilnu ovrhu na cjelokupnoj njegovoj imovini radi naplate zajma, kamata i ostalih troškova; da je ugovoreno da se isplata iznosa zajma vrši prilikom potpisa tog ugovora koju okolnost zajmoprimac potvrđuje svojim potpisom.

9.2. Sama okolnost da tužiteljica možda nije primila onaj iznos zajma koji je naznačen u ugovoru, odnosno da bi primila manji iznos zajma, ne predstavlja okolnost koja dovodi u pitanje pravnu valjanost spornog ugovora, već se tiče pitanja njegova ispunjenja, pa bi se pravni odnos između stranaka (obzirom na tvrdnje tužiteljice iznijete u tužbi i tijekom postupka) načelno mogao riješiti kroz zahtjev za raskid ugovora zbog neispunjenja ili kroz zahtjev za ispunjenje sve pozivom na odredbu čl. 360. ZOO-a, ali ne i kroz zahtjev za utvrđenjem ništetnosti.

9.3. Konačno, predmetu prileže Isplatnica od 28.10.2011. iz koje proizlazi da tužiteljici po spornom kreditu isplaćen iznos od 20.500,00 kn (list 70. spisa), Izjava o vrijednosti nekretnine (list 71. spisa), Uvjeti i odredbe za klijente i naručitelje usluga (list 76. i 77. spisa), Izjava korisnika zajma od 28.10 2011. (list 78. spisa) i zahtjev tužiteljice od 13.10.2011. s osobnim podacima tužiteljice (list 124. do 127. spisa) koji dokumenti su svi nesporno potpisani po tužiteljici.

9.4. Ovdje se posebno ističe, da je predmetni ugovor solemniziran od strane javnog bilježnika - na potvrdu je podnesen od strane tužiteljice (čl. 59. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93., 29/94., 162/2007., 75/09., dalje: ZJB), potpisan je od strane obje ugovorne strane, pri čemu tužiteljica tijekom postupka nije osporavala niti dokazivala da potpisi na ugovoru nisu njen i tuženikov.

9.5. Tužiteljica je realizaciju predmetnog zajma izvršila preko posrednika, s tuženikom nije komunicirala niti pregovarala vezano za uvjete ugovora, njeno imovno stanje tuženiku je očito predočeno putem Izjave tužiteljice od 28.10.2011. iz koje proizlazi da – nije u nuždi, nije u teškoj financijskoj situaciji, nema nekih teških imovinskih neprilika, nema smanjenu sposobnost rasuđivanja, da samosvjesno prihvaća svojim potpisom sve uvjete iz ugovora koje je detaljno proučila te da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da je potpuno sposobna svaki mjesec podmiriti ratu ugovora.

10. Slijedom navedenog, žalbu tuženika valjalo je kao osnovanu uvažiti, pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan te na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a te odlučiti kao pod točkom I. izreke.

11. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka, te pozivom na odredbu čl. 154. st. 1. ZPP-a naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi trošak postupka koji se odnosi na zastupanje istoga po punomoćniku – odvjetniku, koji je trošak odmjeren sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,), pa je tuženiku valjalo priznati za sastav odgovora na tužbu od 26.10.2017. 100 bodova, zastupanje na 5 ročišta po 100 bodova ili ukupno 500 bodova (14.03.2018., 10.05.2018, 05.10.2018., 06.02.2019. i 18.10.2021.), dva pripremna podneska po 100 bodova ili 200 bodova (27.03.2018. i 03.05.2018.) i dvije žalbe pod 100 bodova ili 200 bodova ( 15.04.2019. i 14.12. 2021.), ukupno 1000 bodova pomnoženo s vrijednosti boda u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke od 10,00 kn + PDV u visini od 2,5 kn daje iznos od 12.500,00 kn, što pretvoreno u EUR-e iznosi 1.659,04 EUR-a. S preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troškova postupka tuženik se odbija kao neosnovanim, pri čemu valja navesti da tuženiku nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude jer na isto nije pristupio, kao ni troškove pristojbi jer u spisu ne postoji dokaz da je iste platio.

11.1. Obzirom je tuženik uspio sa svojom žalbom, to mu je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a priznat zatraženi trošak u visini od 165,90 EUR-a i taj trošak pribrojen sveukupnom trošku i odlučeno kao pod točkom II. izreke.

Osijek, 15. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Biserka Trstenjak -Opačak